Kao najavni događaj petog Bijenala industrijske umjetnosti (IAB) večeras u 20.30 će se u Malom rimskom kazalištu i Arheološkom muzeju Istre održati informans Dragana Živadinova i Dunje Zupančič, redatelja i autora glazbe Aljoše Živadinova Zupančiča, u kojem sudjeluju i Gregor Mesec, Filip Kržišnik, Karin Putrih, Špela Mastnak i Lola Mlačnik.

(Snimio Mladen Radić)

Postgravitacijska umjetnost

Ova ekipa, uz pomoć visokotehnoloških alata i kozmističke filozofije istražuje i razvija postgravitacijsku umjetnost. Razvijaju ideje kozmokinetičke praznotjelesne režije, teleoloških biomehatroničkih strojeva i umjetničkih satelita – umbota.

Jedan od najvažnijih suvremenih slovenskih umjetnika Dragan Živadinov, nakon dugo godina vraća se Pulu, grad u kojem je 1892. rođen Herman Potočnik Noordung, jedan od pionira raketne tehnologije i astronautike, i transcendentni energijski izvor njegovog 50-godišnjeg kazališnog projekta »Noordung::1995 - 2045.«

Vizualna umjetnica Dunja Zupančič oblikuje postgravitacijsku optimalnu projekciju. Morfološki usmjerava svoju umjetnost u gravitacijsko polje »Ničega«, kroz projekt »Noordung::1995 – 2045«. Njezini estetski napori proizlaze iz višedimenzionalnih humanističkih koordinata strukturiranih iz kozmističke filozofije.

Radi se o predstavi koja je zamišljena da traje 50 godina, ali s tim da se izvodi svakih deset godina. Premijera je održana 1995., a reprize 2005. i 2015. te sada 2025., nastavak je 2035. i finale 2045.

Premijerna predstava s 14 glumica i glumaca održana je u Ljubljani, 20. travnja 1995. Prva repriza održana je 20. travnja 2005. na modelu Međunarodne svemirske postaje (MKS-ISS), u hidro-laboratoriju Zvjezdanog Grada kraj Moskve, druga u isto vrijeme 20. travnja 2015., u Kulturnom centru za europske svemirske tehnologije (KSEVT) u Vitanju (SI), i treća 20. travnja 2025. u Noordung centru u Vitanju. Sljedeće dvije reprize održat će se istog datuma i u isto vrijeme 2035. i 2045. godine. U slučaju smrti glumci i glumice biti će zamijenjeni tehno-znakom na daljinsko upravljanje: glumce i njihov govor zamijenit će ritam, dok će glumice i njihov govor zamijeniti melodija.

Živadinov je inače od 1998. kandidat za kozmonauta (završio obuku za kozmonauta u Centru za obuku Jurij Gagarin u Zvjezdanom Gradu) te se u kasnijim izvedbama sprema koristiti svemirsku letjelicu za prijenos 14 umjetničkih satelita - umbota - u geostacionarnu orbitu, odakle će na Zemlju prenositi signale koji će prezentirati uloge 14 preminulih glumaca, te u duboki svemir slati tri algoritma - informacije o svakom glumcu a to se zove Bio::grafika, Bio::logika i Bio::mehatronika.

- Mi istražujemo i razvijamo apstraktno vizualno i apstraktno kazališno u gravitacijskoj nuli. U ime - apsolutne nule!, kaže Živadinov koji ističe da je umbot kovanica od riječi um i/ili umjetnost i roboti, nasuprot onih klasičnih radnih strojeva kakve je prvo opisao Karel Čapek. Ovi umboti razmišljaju i svaki glumac ima svoj model. Posljednja repriza će se održati 2045., i Živadinov očekuje da će svih 14 glumaca nekom prirodnom logikom umrijeti do tada i na sceni će biti samo 14 supstituta, tehnoloških apstrakta, odnosno umbota.

Prva repriza je bila 2005., i nitko nije umro. Svi su bili prisutni, no nakon toga je umrla jedna glumica, a u međuvremenu još jedna tako da je sve prirodno se događalo.

(Promo)

Sateliti

- Ja uzimam tih 14 glumaca i glumica. Idem u ekvatorijalnu orbitu i instaliram ih na 14 točaka oko planeta Zemlje na ekvatorijalnoj orbiti (kružnoj orbiti oko nekog nebeskog tijela koja se nalazi u ekvatorijalnoj ravnini tog tijela). To su zapravo sateliti i svaki glumac ima svoj satelit koji će lebdjeti, objašnjava Živadinov.

Pulska publika imat će priliku vidjeti večeras spomenuti 45-minutni informans nakon čega će biti pozvana u Arheološki muzej gdje će moći pogledati izložbu u Arheološkom muzeju na kojoj će vidjeti isječke iz 400-tinjak predstava koje su Živadinov i njegovi kolege izveli proteklih desetljeća, a koja će ostati dio bijenala. U muzeju su povezane konstrukcije s prethodnih predstava a jedna od njih bit će dio informansa u rimskom kazalištu nakon čega će se rastaviti i opet sastaviti u muzeju.

- Naša predstava bitka je za apstraktno kazalište. Mi se bavimo kulturalizacijom svemira, koznifikacijom umjetnosti, protiv militarizacije i protiv komercijalizacije svemira. To su sve konstrukcije iz naših predstava, ali to je u stvari naša proizvodnja, naša tvornica. Ono što smo proizvodili u tih 30 godina. I to što smo proizveli je Apsolutno ništa, zaključuje Živadinov.

(Snimio Mladen Radić)

Povezane vijesti

• Pronađen kasnoantički grob u Malom rimskom kazalištu
• Svjetlosne instalacije na Malom rimskom kazalištu
• Dovršetak obnove moguć za 2 godine, ali s 11 mil. eura