Buntakova umjetnost je čudesna sama po sebi, on je morao uzeti slobodu od stvarnosti da bi išao u fantastičan svijet utopije i gotovo da tu imate osjećaj prirode i ljudskoga tijela, osjećaj suživota i prirode. On slika baš tu povezanost čovjeka i prirode koja u njegovoj umjetnosti postaje nešto kozmičko i kozmogonijsko, kazao je Željko Marciuš, likovni djelatnik i viši muzejski savjetnik iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu
Tomislav Buntak uz svoje radove u Galeriji Poola (Snimio Dejan Štifanić)
Galerija Poola ugostila je preksinoć izložbu zanimljivog naziva "Paradiso resort u Puli" zagrebačkog likovnog umjetnika Tomislava Buntaka. Riječ je o autoru koji se već predstavljao pulskoj publici, a voditelj Galerije Poola Bojan Šumonja na otvaranju izložbe je istaknuo da je Buntak, osim što je izuzetan autor, i društveno angažiran jer je između ostalog dekan Likovne akademije u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu, koji je i najveći ogranak u Hrvatskoj tako da puno čini za likovne umjetnike širom Hrvatske.
O izložbi je govorio Željko Marciuš, likovni djelatnik i viši muzejski savjetnik iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, koji već neko vrijeme prati Buntakov rad i piše tekst za novu knjigu o Buntakovim crtežima.
- Buntak je eruditan umjetnik, eruditan slikar. Kod njega je najbitnije da ta slika izgleda kao da je sama nastala. Tu je puno umijeća, puno stvaranja, puno rada, puno znanja, to je težina kolorita. Vidjet ćete da slika nage ljude, muškarce i žene, to je gotovo arhetipska tipologija koja je prirodna i ide prema nekakvom zlatnom, primarnom dobu, prije civilizacija i gradova kada je čovjek živio u skladu s prirodom. Njegova umjetnost je čudesna sama po sebi, on je morao uzeti slobodu od stvarnosti da bi išao u fantastičan svijet utopije i gotovo da tu imate osjećaj prirode i ljudskoga tijela, osjećaj suživota i prirode. On radi baš tu povezanost čovjeka i prirode koja u njegovoj umjetnosti postaje nešto kozmičko i kozmogonijsko, kazao je Marciuš.
Ukazao je i da se na lijevoj strani galerije nalazi niz manjih formata gdje se vidi utjecaj stripa i popularne kulture čiji je Buntak veliki ljubitelj i pobornik.
- Pogotovo će generacijska publika osjetiti tu ljepotu i tu estetiku koja je čudesna sama po sebi. Buntak nije samo formalno obrazovan na likovnoj akademiji u Zagrebu nego crta od 4. godine života. Tu je kompletan autor koji ne kalkulira kada radi, a radi jednu stvarnu utopiju svijeta kojeg bi željeli, kojeg možemo sanjati i u njemu živjeti. Raj nije samo u Puli, nije samo u izložbi Tomislava Buntaka nego jer raj u srcu čovjeka, svakog od nas i to nemojte nikada zaboraviti, poručio Marciuš okupljenim posjetiteljima.
Buntak je kazao da ga je ova tema zaokupila još polovicom 1990-ih, kada je bio rat i kada su svi radili dosta mračne teme.
- Svi smo se bavili temama koje su nas duboko pogađale, pogotovo u ono mračno doba prve polovice 90-ih kada se pokušavalo preživjeti. U tom trenutku su moji kolege radili takve teme, bili su dosta pametni, i razumijem ih, ali ja nisam želio živjeti ni u takvim slikama ni u takvom vremenu nego sam htio kroz svoja djela pronaći neko vrijeme i neki prostor u kojem bih živio, tako sam se odlučio da ću raditi teme koje mene zabavljaju, kaže Buntak koji je prije sedam, osam godina shvatio da je "čudno aktualan", jer su u Europi zadnjih 20-ak godina popularne turističke reklame.
- Pula je načelno turističko mjesto, s gomilom spomenika i prekrasnim morem i uvijek kada se rade reklame za turističke destinacije, često prikazuju kao da su slika i prilika rajskih predjela u kojima se ljudi mogu opustiti, u kojima su sigurni i u kojima je najljepše, kazao je Buntak referirajući se na resorte, turističke rezervate u kojima je sve najbolje, koji nude rajske prizore i gdje se ljudi najbolje osjećaju. "Shvatio sam da nekom čudnom igrom slučajnosti ja radim slike koje se bave time. Naravno, ne zbog prodaje turističkih aranžmana. Zato se ovaj niz izložbi zove 'Paradiso resort' odnosno 'Rajski rezervat'. Ljudi uvijek traže svoj raj, pa ne vidim razloga zašto ne bi ono što je duboka ljudska težnja napravili u slikarstvu i pokazali da nam to stoji u snovima. Bit svih temeljnih umjetničkih zaljubljenosti je u snovima, i ako si to ne priuštimo, (a ja imam sreće pa si mogu priuštiti), onda je sve ovo bez veze. Za sve nas je sreća da ako to oni koji promatraju, koji doživljavaju izvan tih naših snova, mogu isto tako doživjeti na svoje zadovoljstvo i da im čini život ugodnijim, boljim i prosvjetljenijim", kazao je otvarajući svoju izložbu Tomislav Buntak.
U galeriji Poola u Kandlerovoj ulici izložba se može razgledati do 2. lipnja.