GALERIJA ŠIRA

ODBAČENI LUCIJE MARIN: Izložba o božićnim drvcima

| Autor: Mladen RADIĆ
S izložbe u zagrebačkoj Galeriji Šira

Izlažući bačena božićna drvca i njihove fotografije u prostoru galerije, intencija Lucije Marin je prouzročiti empatični impuls unutar promatrača, koji ostaje obuzet sakupljenom količinom mrtvih stabala

Jučer je u Galeriji Šira u Zagrebu otvorena zanimljiva izložba zagrebačke umjetnice Lucije Marin pod nazivom "Odbačeni" koja se bavi odbačenim božićnim drvcima i propituje negativne aspekte proslave blagdana.

Simbolika i masovna sječa

"Izložba Lucije Marin usmjerava nas ka dubljem promišljanju utjecaja kojega imamo na okoliš i posljedica koje s vremenom utječu na naše živote i živote naših potomaka", kaže u predgovoru Maja Flajsig.

"Tradicionalno su božićna drvca vezana uz kršćanstvo, međutim je suvremena uporaba većinom sekularna. Ipak, ideja kićenja zimzelenog stabla i postavljanja istog u zatvoreni prostor seže u doba prije kršćanstva, od drevnih Egipćana, Kineza i Židova, kad je ono djelovalo kao simbol vječnog života. Današnja tradicija božićnih drvca pak potječe iz zapadne Njemačke 16. stoljeća, kad je ono reprezentiralo rajsko stablo Adama i Eve", piše Flajsig koja ističe da se u kontekstu suvremenih klimatskih promjena prijetećih razmjera postavlja pitanje je li simbolička funkcija božićnog stabla vrijedna masovne siječe koja svekoliko utječe na okoliš i gasi pluća Zemlje.

Argumentaciji da se ta stabla ionako uzgajaju za sječu, Flajsig uzvraća da se tijekom sadnje koristi veliki broj herbicida i pesticida koji utječu i na čovjeka i na okoliš ulazeći u vodu, ispunjavajući zrak i trujući tlo. "Takve plantaže nisu prave šume – one nemaju mrežu divljeg života koji raste i povezuje životinje, gljive i biljke kao što to čini šuma. Štoviše, plantaže zauzimaju plodno tlo koje bi se moglo koristiti za raznorodni boljitak mnogih naspram negativnih efekata koje čine. Istraživanja su pokazala da plastično božićno drvce nije bolje rješenje, obzirom na to da su materijali od kojih su ona napravljena potječu od fosilnih goriva. Njihova razgradnja može potrajati stotinama godina, a sam proces transporta ovakvih stabala iz Kine predstavlja ogromno zagađenje – trošak koji naposljetku plaćaju zemlje trećeg svijeta", napominje Flajsig.

Konzumerizam i udaljavanje od prirode

Izlažući bačena božićna drvca i njihove fotografije u prostoru galerije, intencija Lucije Marin je prouzročiti empatični impuls unutar promatrača, koji ostaje obuzet sakupljenom količinom mrtvih stabala. "Time masovnost kratkotrajne konzumacije stabala postaje vidljiva i općeprihvaćeni se običaj koji je već stoljećima njegovan kreće propitivati. Konzumerizam koji je prodro i nad gospodarenje nad prirodnim resursima označava naše udaljavanje od prirode, ali time i udaljavanje od nas samih, čega su bačena božićna drvca samo jedan od simptoma", kaže se u predgovoru.

Izložba se možete pogledati do 20. siječnja.


Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini