ZAGREBAČKA GALERIJA 90-60-90
KROV, TUŠ, ROŠTILJ, FUŠ: Izložba Katerine Duda i Bojana Mrđenovića
Kompleksna multimedijalna izložba "Krov, tuš, roštilj, fuš" Katerine Duda rezultat je umjetničkog istraživanja bespravne gradnje i apartmanizacije obale, svojevrsna studija slučaja bespravnih naselja oko Premanture (Stupice, Pod Lokvom, Močile). Ova je izložba potvrda i nastavak umjetničinog dugogodišnjeg interesa za teme turizma, prostora i arhitekture odnosno istraživanja kako se u prostoru reflektiraju šire društvene promjene, veli Marta Baradić
Katerina Duda
Zagrebačka Galerija 90-60-90/POGON Jedinstvo, u ponedjeljak, 6. prosinca u 20 sati donosi otvorenje izložbe Katerine Duda "Krov, tuš, roštilj, fuš" i Bojana Mrđenovića "Otočki racional", a izložbu se može razgledati do 11. prosinca od 16 do 20 sati.
Multimedijalna izložba
Ciklus izložbi na temu "Čije je što?" Galerije 90-60-90 u 2021. godini završava multimedijalnom izložbom "Krov, tuš, roštilj, fuš" umjetnice Katerine Dude u velikoj dvorani Pogona Jedinstvo i fotografskim radom "Otočki racional" umjetnika Bojana Mrđenovića u maloj dvorani Pogona Jedinstvo. Oba projekta usmjerena su na pitanja turistifikacije morske obale i ljudskog utjecaja i (ne)potrošačke kulture na okoliš.
- Kompleksna multimedijalna izložba "Krov, tuš, roštilj, fuš" Katerine Duda rezultat je umjetničkog istraživanja bespravne gradnje i apartmanizacije obale, svojevrsna studija slučaja bespravnih naselja oko Premanture (Stupice, Pod Lokvom, Močile). Ova je izložba potvrda i nastavak umjetničinog dugogodišnjeg interesa za teme turizma, prostora i arhitekture odnosno istraživanja kako se u prostoru reflektiraju šire društvene promjene. Iako je riječ o umjetničkom istraživanju, pažljivo razrađena metodologija potvrđuje ono što je Duda u svom dosadašnjem radu već uspješno pokazala, a to je produktivna komplementarnost umjetničkog i sociološkog pristupa u proizvodnji drugačijeg pogleda, kazala je za ovu umjetnicu Marta Baradić.
Postav je satkan od video-projekcija, fotografija, objekata, instalacije i dokumentacije in situ akcija. Duda se kao filmska autorica pretežno zaokuplja dokumentarnom formom stoga je polazište i središnji motiv izložbe "trik za kameru" odnosno rasprostranjena strategija kojom se simulira čvrsta gradnja za snimke iz zraka.
- U tom postupku prepoznaje vrijedan meta-moment - preispitivanje filmske slike i dokumentarnog jezika kao nusprodukta niza kreativnih pokušaja da se dotad nepostojeći ili objekti nepostojećih kvaliteta pronađu na za legalizaciju relevantnim snimkama. Vidljivost na tim snimkama spomenuti je osnovni uvjet legalizacije bespravnih građevina. Trik za kameru svjedoči pregovaranju s tekstom zakona i (ne)mogućnosti njegova provođenja. Tekstu zakona suprotstavljaju se tako u svojoj začudnoj dovitljivosti poluge za vuču kamp-kućica uzidane u zidove koji hine čvrstu gradnju dok iz nekih "za prvu ruku" fasada izviru borovi. Riječima jedne od nezadovoljnih mještanki Premanture koja naseljem provodi TV ekipu "četiri stupa, gore plahta ili ona zelena mreža i to je bilo to", ističe Baradić.
Bez idejnog projekta
Duda se odlučuje baviti upravo sadržajem i odnosima skrivenim iza naizgled jednostavnog "i to je bilo to" sklopa, poput: eksperimentiranja s materijalima, domišljatosti, dijeljenjem znanja i vještina, dakle solidarnosti i kreativnosti.
- Šperploče, najloni, cerade, daske, bloketi, stiropor, ukratko: recycle i reuse masterclass odozdo, bez idejnog i EU projekta. Ovim projektom Katerina Duda konceptualizira fenomen bespravne gradnje i mapira pojedine elemente na njoj poznatom prostoru - sve do intimnosti, zaključuje Marta Baradić.
Katerina Duda (Pula, 1989.) diplomirala je studij animiranog filma i novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U radovima se najčešće bavi temama vezanim uz urbane prostore, i kako se u prostoru reflektiraju šire društvene promjene, primjerice kroz arhitekturu ili turizam. Koristi raznolike medije poput društvene prakse, akcija i intervencija u javnom prostoru, kao i dokumentarni film i video.
Bojan Mrđenović prisutan je projektom "Otočki racional", što je zbirka različitih načina recikliranja i reupotrebe dotrajalih predmeta, koja se sastoji se od fotografija i tekstova. Rad je nastao na Lastovu u sklopu festivala Vizura aperta 2020. godine u sastavu teme: "Mentalna ekologija; studije ljudskog utjecaja na čovjeka".
"Funkcionalne instalacije korištenih predmeta s novom namjenom i dugim trajanjem, promišljena su otočka svakodnevica čija pravila igre računaju s beskonačnim posjedovanjem, višekratnim iskorištavanjem, izmjenom funkcija i ne tretiranjem predmeta kao potrošnog, već im otok daje status bitne stvari koja će biti ponovo upotrijebljena. Instalacije koje nastaju na otoku, npr. čvrstom trakom oblijepljena plastična kanta iz koje raste biljka ili petlitrena boca, koja je jedno vrijeme služila kao bocun, obmotana špagom da izolira od topline i svjetla, nisu nastale kao revolt protiv konzumerističke kulture, nego nastaju iz prirodne potrebe otočana, navela je u popratnom tekstu Davorka Perić.
Bojan Mrđenović rođen je 1987. godine u Virovitici. Završio je opću gimnaziju u Daruvaru, diplomirao na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. Diplomirao je i studiju filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Na istom odsjeku danas predaje umjetničke predmete. Bavi se filmom i fotografijom.
Projekt su podržali: Gradski ured za obrazovanje kulturu i sport Grad Zagreb, Ministarstvo kulture RH i Zaklada Kultura nova.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
