NAJNOVIJE



na stradanja i patnje tražio umjetnički odgovor

Holokaust i Domovinski rat u središtu izložbe "Četiri memorijala" Nenada Fabijanića

| Autor: Hina
Hina

Arhitekt Nenad Fabijanić u radovima predstavljenim na izložbi "Četiri memorijala", otvorenoj u srijedu navečer u Gliptoteci HAZU, bavi se dvjema najvažnijim temama u kulturi sjećanja - Holakaustom  i Domovinskim ratom i predstavlja individualne vizije komemoriranja žrtava, istaknula je dr. Snješka Knežević.

Povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević, koja je i autorica teksta pod naslovom "Nenad Fabijanić i javna kultura sjećanja" u katalogu-knjizi tiskanom uz izložbu, objasnila je kako Fabijanić u svojim individualnim vizijama komemoriranja žrtava stapa lokalno/nacionalno i univerzalno.

Tri projekta namijenjena Zagrebu, a najraniji Vukovaru

Na izložbi u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) predstavljeni su projekti četiriju memorijala, nastalih od 1998. do 2017., od kojih su tri projekta namijenjena Zagrebu, a jedan, najraniji, Vukovaru.

Najraniji je projekt spomen-obilježja mjesta masovnih grobnica iz 1998. i sadrži ideju kolektivnoga nadgrobnog spomenika i mogućega prototipa. Za obilježje izabrana je piramida kao univerzalni znak i zatvoreno prostorno tijelo snažne unutrašnje energije. Obrtanjem piramide vrhom prema dolje simbolički se upućuje na deformaciju civilizacijskih i moralnih zasada i provocira osudu, navedeno je u objašnjenju projekta. 

Trg sinagoge (2010.-2013.) naziv je memorijala na mjestu nekadašnje zagrebačke sinagoge, razorene 1941./42. u jeku genocida nad Židovima i najraniji je od triju projekta namijenjenih Zagrebu. Koncept se, stoji u objašnjenju, zasniva na ispražnjenosti mjesta i definitivnoga nestanka hrama, a kompozicijom fragmenata simbolizira se razgradnja sinagoge i upućuje da popravka nema, zločin ne zastarijeva, a ta urbana niša nije pristupačna, te se zahtijeva distanca poštovanja.

Spomenik Domovini iz 2016. smješten je na dijelu Trga Stjepana Radića, jedinoga trga u novome središtu grada, a zamišljen je kao mjesto oficijelnoga protokolarnog ceremonijala odavanja počasti žrtvama Domovinskog rata, Pobjedi i Domovini. Tri artefakta: Oltar-menza, Zid svjetla i Portal-paviljon sadrže kompleksnu simboliku povezanu s funkcijom i genezom memorijala, ali i s mjestom, na sponi povijesnoga i suvremenoga središta.

Spomenik za šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu iz 2017. sastoji se od dva kontrastna ambijenta: trga i parka. Na trgu dominira Koridor sjećanja, dugački, uski prolaz koji izaziva tjeskobu i simbolizira teror, dok Spaljeni reljef, plitak bazen ispunjen drobljenim crnim granitom, upućuje na ništavilo. Zatečena povijesna lokomotiva u drugom planu dokument je pak ustaške strahovlade, a park s česmom poziva na kontemplaciju, stoji u objašnjenju.

Momenti za razumijevanje - europski kontekst, doba nastanka i njihova povezanost s drugim autorovim djelima

Kako bismo mogli razumjeti Fabijanićeve vizije treba uputiti na nekoliko momenata, rekla je Knežević. Prvi je europski kontekst, vrijeme nastanka memorijala, te na njihovu povezanost s Fabijanićevim mnogo većim korpusom projekata i realizacija uređenja trgova hrvatskih povijesnih gradova.

U vrijeme kada se Fabijanić počinje baviti memorijalnom problematikom u Europi, podsjetila je, dolazi do radikalnog obrta u pojmu, simbolici i oblikovanju, a od 2005. do 2014. u Berlinu nastaju veliki nacionalni spomenici namijenjeni komemoraciji svih grupa žrtava Holokausta - Židova, Roma, homoseksualaca i ubijenih eutanazijom, te Berlin postaje europsko memorijalno središte i ishodište svih uzora.

Nešto prije toga, dodala je Knežević, američki judaist Edward Young iznosi definiciju antispomenika u vezi s dva njemačka spomenika u Harburgu i Kasselu koji su promijenili shvaćanje umjetnika i javnosti o tomu što spomenik može biti. Tada na djelo stupa avangarda i umjetničke strategije - apstraktni minimalizam i konceptualizam.

Središnji njemački nacionalni memorijal - spomenik umorenim Židovima Europe arhitekta Petera Eisenman i kipara Richarda Serre izazvao je najviše rasprava i oprečnih komentara jer je bio novi tip memorijala koji potpuno prekida s tradicijom i provocira propitivanja.   

U Fabijanićevu pristupu temi meomorijala razabiru se pak, objasnila je Knežević, obilježja njegovih urbanih ambijenata, tendencija pročišćenja forme, minimalizam, otvorenost prema idejama kasne moderne, postmoderne i rubnih likovnih područja, te izrazita vokacija simboličkom iskazu.

Izložbu je otvorio upravitelj Gliptoteke HAZU akademik Đuro Seder istaknuvši kako se divi čovjeku koji je na stradanja i patnje, na najteže teme, tražio umjetnički odgovor.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt uvodno je pak rekao kako je riječ o vrhunskom događanju koje je kontekstualizirao s dvije stogodišnjice - stotinu godina od osnivanja Razreda za umjetnost HAZU i 100 godina od osnutka Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.  

Izložba će biti otvorena do 27. listopada.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater
Webcams provided by webcams.travel add a webcam