Umjetnički tragovi
Istarska zemlja, brazde i more u Galeriji Adris: Otvorena izložba Harija Ivančića
(Snimila Doris Žiković)
U rovinjskoj Galeriji Adris otvorena je samostalna izložba slika Harija Ivančića naslovljena "Zemlja i brazda, obala i more". Otvorenju je prethodio nastup jazz pijanista Zvjezdana Ružića, koji je izveo svoje dvije autorske balade, nakon čega je uslijedio iznimno inspirativan govor autora postava, istaknutog hrvatskog povjesničara umjetnosti i likovnog kritičara Igora Zidića.
Na početku svog izlaganja Zidić je zapitao brojnu publiku što mi zapravo tražimo. Prvo smo bili posvećeni sluhu, a poslije slici. Tražimo li da ispunimo senzorne aparate, jesmo li samo publika ili ipak podupiremo umjetnost.
"Hari Ivančić je čovjek koji traži neki trag. Kakav? Koji? Traži li tuđe tragove ili one koji pripadaju istoj skupini? Ivančić je posvećen istarskoj zemlji koju gleda, na koju se oslanja, poistovjetio se s trobojnom istarskom zemljom. Iako vrijeme neumitno prolazi, mnoge se stvari ponavljaju, no i dalje prepoznajemo Ivančićeve slike. Pravi majstor uvijek ima nešto što ga razlikuje od drugih. Nije mala stvar biti čovjek svoje zemlje i biti čovjek različitosti. Možda je umjetnost potraga za tom različitosti", kazao je Zidić ustvrdivši da su ruksaci prošlosti, baštine i svega što je dobro dar božji, a istodobno veliko opterećenje. Zato se teško oglušiti na ono što su stvarali veliki umjetnici, a Ivančić nije dotakao samo materijal, on je prepoznao duh kamena. Prepoznao je ono što može samo majstor, a šegrt ne može, dodao je Zidić.
Na Ivančićevim slikama vidimo brazde, međe, teren, tragove pluga na zemlji, ali ne samo apstraktne slike već se radi o dvostrukom sadržaju koji mogu prikazati samo pravi majstori koji svojim djelima prikazuju svoju verziju svijeta, no hoće da mislimo da u tome i mi sudjelujemo, nastavio je Zidić ukazavši da na pojedinim slikama osim tragova na zemlji postoje i tragovi na nebu.
"Ivančić prikazuje nešto jednostavno da se bolje razumijemo. Iako izgleda kao kontradikcija on uspijeva biti figurativac i apstraktni slikar u jednoj slici", kazao je Zidić zaključivši da se Ivančić otvoren za kompleksniji svijet kojeg ostvaruje svojim slikama jer nikad neće biti dosta te zemlje!
Izložba Harija Ivančića ostaje otvorena do 31. kolovoza, a može se pogledati svakodnevno od 18 do 22 sata. Ulaz je slobodan.
Dan uoči otvorenja izložbe prikazan je dokumentarni film redatelja Tomislava Žaje "Jesmo li živi" o Igoru Zidiću, autoru postava i popratnih tekstova izložbi priređenih u Galeriji Adris.
Ovim događanjima, Galerija Adris obilježila je četvrt stoljeća svoga djelovanja koje je započelo izložbom Ede Murtića krajem svibnja 2001. godine. U 25 godina djelovanja priređeno je više od 50 izložbi najistaknutijih predstavnika hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. U tom je razdoblju izloženo gotovo 1.800 antologijskih djela koje je vidjelo više od 300.000 posjetitelja.
"Jesmo li živi"
Dokumentarni film "Jesmo li živi" o Igoru Zidiću, autoru postava i popratnih tekstova izložbi priređenih u Galeriji Adris, redatelj Tomislav Žaja na intiman, slojevit i emotivan način portretira jednog od najvažnijih hrvatskih intelektualaca Igora Zidića.
Ovaj "multižanrovski" dokumentarac kombinira biografski, poetski i opservacijski pristup. Intervjui, arhivski materijali i pažljivo komponirane vizualne sekvence stvaraju atmosferu koja nadilazi klasičnu dokumentarnu formu. Fokus je na emociji, detalju i unutarnjem svijetu protagonista, čime film postaje više od biografije, svojevrsna meditacija o umjetnosti, prolaznosti i smislu stvaranja, piše u popratnom tekstu izložbe.
Zidić, kao dugogodišnji ravnatelj Moderne galerije i bivši predsjednik Matice hrvatske, u filmu se pojavljuje ne samo kao svjedok vremena, već i kao aktivni sudionik društvenih i kulturnih previranja. Njegova razmišljanja, često spontana, ali jezično precizna i poetski oblikovana, daju filmu dodatnu intelektualnu i emocionalnu težinu.
Autor filma ističe i širi motiv, potrebu da se zabilježe životne priče velikih hrvatskih intelektualaca, prije nego što zauvijek nestanu iz kolektivnog sjećanja. Film tako postaje i svojevrsni odgovor na kulturni zaborav, ali i pokušaj očuvanja nasljeđa za buduće generacije.
Uz redatelja Žaju, autorski tim čine snimatelj Jasenko Rasol, montažer Ivor Šonje te skladatelj i dizajner zvuka Vjeran Šalamon, čiji rad dodatno doprinosi atmosferi i slojevitosti filmskog iskustva.
