Do 9. studenog u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca moguće je razgledati veliku izložbu naslovljenu "Vidi umjetnost - umjetnost promjene" zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt.
Ova je godina i godina obljetnica dvaju muzeja - Arheološkog muzeja Istre i Muzeja za umjetnost i obrt, pulski muzej slavi 125. obljetnicu od osnivanja, zagrebački 145., a kako je rekao ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, dvije ustanove nastale su u razmaku od svega dvadesetak godina, istaknuvši da se ovakva suradnja ostvaruje zahvaljujući interdisciplinarnoj programskoj politici AMI-ja.
Darko Komšo (Snimio Milivoj Mijošek)
Izabrano je 145 djela jer ove godine taj zagrebački muzej slavi svoj 145. rođendan, a i pokoji predmet više.
- Promjene o kojima odabrani izlošci svjedoče odnose se podjednako na muzejski, kao i na osobni i društveni kontekst. S obzirom na profil Muzeja za umjetnost i obrt, brojni predmeti iz fundusa bili su dio svakodnevice koja nam je bliska. Ne treba zaboraviti kako umjetničko djelo računa s promatračem pa se poigravanje formom, materijalima ili umjetničkim konvencijama očituje kao jedan od izravnih komunikacijskih kanala prema promatraču koji je pozvan sudjelovati u stvaranju značenja. U svijetu sve više usmjerenom na vizualne podražaje, muzeji su poligoni za vježbanje vida, uz tendenciju proširenja polja senzomotoričkih poticaja u izložbenom prostoru. Suočeni s varkama oka koje utječu na promjenu percepcije dolazimo do koliko jednostavnog toliko teškog pitanja: što gledamo", navodi kustosica izložbe Mihaela Cik.
Mihaela Cik (Snimio Milivoj Mijošek)
Ravnatelj zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt Sanjin Mihelić ističe da ova izložba okuplja predmete iz gotovo svih muzejskih zbirki - od renesansnog obrta do suvremenog dizajna, od rukotvorina koje nose trag svakodnevice do djela koja reflektiraju civilizacijske prekretnice.
- Njihovo novo međusobno supostavljanje potiče nas na pitanja o tome kako se mijenja društvo, kako se mijenja percepcija te, naposlijetku, kako se mijenjamo mi sami jer promjena nije neprijatelj kontinuiteta, već je njegov najvažniji izraz, navodi Mihelić.
Izložba "Vidi umjetnost - umjetnost promjene" predstavlja eksponate iz zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt u rasponu od 15. do 21. stoljeća. Kako je MUO među ostalim poznat po bogatoj zbirci predmeta iz razdoblja bidermajera, kada je došlo do procvata slastica i kolača, kroz to je razdoblje na primjerima izloženih eksponata nedavno nazočne provela povjesničarka umjetnosti i koordinatorica izložbe Slađana Bukovac. To je samo jedan od popratnih programa vezanih za tu izložbu, koja će u ovome prostoru biti postavljena sve do 9. studenog.
Nekoliko tematskih cjelina (Snimio Milivoj Mijošek)
U dijelu posvećenom slasticama, nazočni su, zahvaljujući Slađani Bukovac, mogli saznati da je parfe krema, pa samim time i parfe torta, nastala u Parizu sredinom 19. stoljeća, u vrijeme Drugog Francuskog Carstva Napoleona III. Bonapartea. Kolač rigojanči, danas ponos riječke slastičarske scene i jedan od simbola Rijeke, u Rijeku je vjerojatno stigao iz Pešte, a nastao je krajem 19. stoljeća, u spomen na veliku ljubav slavnog romskog violinista Riga Jancsija i princeze Clare Ward. Dakle, romantična priča dala je kao rezultat - slatkiš.
To je samo jedno od pitanja koje otvara ova izložba i jedna od tematskih cjelina. Kustosica iz zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt Iva Prosoli, navodi da su predmeti u izložbenoj cjelini naslovljenoj "Promjene percepcije vrijednosti" okupljeni oko ideje općih i osobnih vrijednosti te potreba za njihovim očuvanjem, te da ta skupina reflektira opću ljudsku potrebu za razvojem i napretkom.
(Snimio Milivoj Mijošek)
Naslovnica Poleta (Snimio Milivoj Mijošek)
Plakat "Krvatska", Boris Ljublčić, Zagreb, 1991. (Snimio Milivoj Mijošek)
Vesna Lovrić Plantić pak u svome eseju "Visoka vs. primijenjena umjetnost - fluidnost definicije i valorizacije" navodi da "umjetnost i umjetničko djelo možda više od drugih predmeta istraživanja manifestiraju temeljnu nejasnost: gdje počinje, a gdje završava umjetnost, odnosno područje umjetničkih djela. Nejasno je i to što zapravo razlikuje umjetnost i umjetnička djela od ostalih proizvodnih aktivnosti i njihovih proizvoda", ističe. Nadalje, navodi "djela primijenjene umjetnosti osim što imaju veću ili manju estetsku vrijednost, prvenstveno su funkcionalna. Vaza služi za držanje cvijeća, stolac za sjedenje, čajnik za posluživanje čaja itd. No, je li to slučaj sa svim predmetima? Primjerice figuralni sat Balon braće Montgolfier čije je skulpturalno kućište izrađeno od pozlaćene bronce, zamišljen je kao ukras nekog luksuznog salona, a tek se njegovim pomnijim pregledavanjem uviđa da je riječ o satu".
Također saznajemo da su krajem 19. stoljeća lepeze bile više od modnog dodatka - predstavljale su statusni simbol njihovih vlasnica i odraz umjetničkih i obrtničkih tendencija vremena. Izrađivane su od luksuznih materijala životinjskog porijekla poput bjelokosti, kornjačevine i perja rijetkih ptica, a njihova izrada zahtijevala je majstorsku vještinu.
Jasmina Fučkan u eseju "Umjetnost u mijenama: ciklusi kruženja između bića i nebića" navodi da "tektonski pomaci u svijetu umjetnosti kroz 20. stoljeće, s pojavom novih pristupa i drugačijih perceptualnih poticaja za doživljaj umjetničkog djela, čak i prije digitalnog obrata, doveli su do razlikovanja između "djela-stvari" i "estetskog-objekta".
Izložbu prati opsežan trojezični katalog urednica Mihaele Cik i dr. sc. Antonije Došen na više od 200 stranica koji donosi cjelovit pregled izložbe s interpretacijama tematskih cjelina te bogato ilustriran fotografijama predmeta.
Voditeljica izložbenog projekta i autorica koncepta izložbe je kustosica Mihaela Cik. Suradnice na projektu su Vedrana Ceranja, Petra Galović i Marija Jurkić Flis. Dizajner postava i kataloga izložbe je Vjeran Juhas.
Prilikom otvorenja izložbe županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica rekao je da Darku Komšu, osim ove sjajne izložbe, "dugujemo i ovaj sjajan prostor Svetih Srca".
Prateća izložba u Galeriji Amfiteatar naslovljena "Vidi umjetnost - umjetnost konzervacije-restauracije" koja se može razgledati do 19. listopada, donosi uvid u stručne konzervatorsko-restauratorske zahvate na odabranim izlošcima iz fundusa Muzeja, gdje je prikazana i povijest restauracije nekih predmeta.