STANJE U ISTARSKIM MASLINICIMA:
Zbog svibanjskih kiša i kasnijih jakih vrućina širom Istre OČEKUJE SE MANJI UROD MASLINA
(N. LAZAREVIĆ)
Pretežno je, u svim krajevima Istre, uzrok podbačaju uroda maslina kišovit i hladan svibanj, što je usporilo cvatnju maslina, i velike vrućine koje su odmah zatim uslijedile i poremetile oplodnju
Klimatski ćudljiva godina prilično je naškodila istarskim maslinicima i širom Istre očekuju se znatno manji urodi nego prošle godine. Doduše, prošla je godina bila rekordna, ali maslinari s kojima smo razgovarali kažu nam da ove sezone očekuju rezultate slabije od prosječnih odnosno od pretprošle i ranijih godina.
Pretežno je, u svim krajevima Istre, uzrok podbačaju uroda maslina kišovit i hladan svibanj, što je usporilo cvatnju maslina, i velike vrućine koje su odmah zatim uslijedile i poremetile oplodnju. Kako to izgleda s kraja na kraj Istre? Đankarlo Žužić, predsjednik maslinarske udruge Olea iz Tara koja okuplja pedesetak maslinara, a svi oni zajedno imaju oko 150 hektara maslina, nije se jako požalio: trenutačno stanje u maslinicima je, kaže, prilično dobro, nema problema sa sušom, a urod će biti nešto reduciran zbog niskih temperatura u vrijeme zametanja pupova i kiše u vrijeme cvatnje.
Stari maslinici drže se bolje
Na ovom se području počela pojavljivati maslinova muha, pa Žužić upozorava maslinare da prate hoće li doći do pojave ovog štetnika u njihovim maslinicima i da u slučaju potrebe odrade nužna tretiranja. "Ritam dozrijevanja maslina je redovan, vode nije nedostajalo, prvi plodovi su krupni i mesnati pa je šteta od maslinove muhe više nego moguća", upozorava Žužić.
Na sasvim drugom kraju Istre, jugoistočno odnosno na Pićanštini gdje djeluje pedesetak maslinara, stanje je mnogo gore. Kako nam kaže Andrea Baćac, maslinar i vlasnik uljare u selu Perinići, i u njegovom masliniku u kome na jednom hektaru ima 500 stabala, i u drugim maslinicima u okolici, urod će biti i do 70 posto manji od lanjskog. Uzrok je u svibanjskoj hladnoći i velikoj količini oborina, jer, kaže Baćac, "kad se maslina tek počela razvijat, vrijeme joj nije dalo, a onda su došle vrućine i tek formirani plodovi počeli su otpadati". Od sorti koje se uzgajaju u pićanskom kraju najgore je prošao leccino, a i druge su uvezene sorte prilično stradale, primjerice frantoio, dok se domaća buža drži malo bolje, kaže Baćac. Od njega saznajemo i jednu bizarnost: maslinarima koji su na vrijeme orezali svoje masline urod je stradao više, dok će oni koji masline nisu orezali na vrijeme imati nešto bogatiji urod. Također, nije na cijeloj Pićanštini jednako: stari maslinici na području Krbuna i Tupljaka drže se bolje, ali s mladim nasadima ima problema. "Nešto će bit, ali dosta manje pa ćemo više uživat, a manje delat", našalio se Andrea Baćac.
Bianchera sasvim lijepo napreduje
Prema jugoistoku, u okolici Vodnjana, situacija je opet nešto drukčija, iako generalno lošija nego lani. Kako nam kaže Silvano Puhar, čija tvrtka Brist ima 2.500 maslina na 10 hektara između Vodnjana i Bala, ovogodišnji će urod biti za 20 posto slabiji od lanjskog, ali će ipak biti bolji od predlanjskog. "Očekujemo dakle prosječan do dobar urod, iako se pojedine sorte nisu jednako ponijele. Primjerice, ženska buža koja je lani prerodila ove je godine zakazala u oplodnji, dok je muška buža jako uspješna, kao i bianchera i buža puntoža. Bila je ovo čudna godina jer se zbog kiše cvatnja i oplodnja otegnula dvadesetak dana dulje od uobičajenog, a onda je nastupio val vrućine", rekao nam je Silvano Puhar. I u ovom kraju Istre je zbog ćudljivog vremena u svibnju najviše stradao leccino, kome su se sušile resice i kasnije plodovi, pa je rodio mnogo manje od uobičajenog. "Ako netko u masliniku ima samo leccino, jako će loše proći, a ako ima miješane sorte moglo bi mu biti nešto bolje", rezimira Silvano Puhar.
Okrećemo opet na sjever, prema središnjoj Istri. Maslinar Bruno Flego, koji na području Zamaska na nadmorskoj visini od četiristotinjak metara ima 7,5 hektara maslinika, iznosi nam zanimljivu računicu: "Ove godine ćemo imati jedva 30-40 posto u odnosu na lanjski urod, ali kako je lanjska godina bila jako rodna, u odnosu na prosječan odnosno redovan urod ovogodišnji će biti na razini od 50 posto". I u ovom dijelu Istre cvatnja je kasnila zbog kiše i hladnoće u svibnju, te izuzetno visokih temperatura koje su izazvale lošiju oplodnju. Nastavak vegetacije je više-manje uredan, na granici suše, kaže Flego, a zanimljivo je da su njegovi maslinici već u srpnju pretrpjeli napad maslinove muhe, od koje je najviše stradala osjetljiva sorta ascolana. Kako u svom masliniku ima jedanaest različitih sorti maslina, primijetio je da su zbog vremenskih prilika više štete pretrpjele sorte koje kasnije cvatu, primjerice leccino, dok one koje cvatu ranije, primjerice bianchera, sasvim lijepo napreduju.
Najgora očekivanja na Sovinjskom Polju
Dolinom Mirne selimo se prema istoku, do Sovinjskog Polja gdje 2,5 hektara maslinika obrađuje Damir Sirotić. Od svih maslinara koje smo ovom prigodom anketirali, on nam se najviše požalio, prenoseći i iskustva kolega maslinara iz većeg dijela Buzeštine: u ovom kraju očekuje se urod maslina na razini od jedva 10-15 posto u odnosu na lanjski. I ovdje je kiša i hladnoća u svibnju poremetila cvatnju, a kasnija vrućina oplodnju, pri čemu je leccino, kao i drugdje širom Istre, prošao najlošije, črnica nešto bolje, a bianchera odnosno bilica se drži sasvim dobro. "Ono malo što je ostalo je međutim sasvim zdravo, štetnika i bolesti nema pa očekujemo dobru kvalitetu, samo što će urod biti jako mali", kaže nam Damir Sirotić.
Ovaj kratak pregled daje naslutiti da će istarskog maslinovog ulja iz predstojeće berbe biti dobre kvalitete, ali će ga generalno biti manje nego inače, pa će stoga vjerojatno i vrijediti više.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
