SKULPTURA OPJEVANE POREČANKE NA ČEKANJU

U Poreču još nije postavljen kip najpoznatije mlade butegarice I HEMINGWAY JE PJEVAO LA MULA DE PARENZO

| Autor: Elio VELAN

Inicijativu za postavljanje skulpture djevojke iz poznate pjesme pokrenuo je prije 15 godina Drago Orlić, zaustavio Ivan Jakovčić jer mu se nije sviđala skulptura, a danas ovu inicijativu opet podržava aktualnin gradonačelnik Loris Peršurić. Je li konačno došlo vrijeme realizacije?

Jednog dana mlada je Porečanka otvorila dućan mješovite robe kako su se zvali dućani prije pojave supermarketa. Nudila je sve: od sapuna i paste za zube do marmelade i bombona od mente. Nije poznato zašto se djevojka odrekla bakalara, zašto ga nije prodavala, kao što stoji u pjesmi. Povijest ne utvrđuje niti da je dotični dućan, izgleda lijepe i mlade djevojke, otvoren upravo u Poreču. Ne zna se i kada se to dogodilo i kakva je bila sudbina dućana. Ono što je sigurno je da je pučka, narodna pjesma La mula de Parenzo dio regionalnog istarskog identiteta.

Popularna i u Italiji

Pjevaju je i u Trstu, a Tršćani svojataju autorska prava. Kažu da je to njihova pjesma, ali ne objašnjavaju zašto je junakinja popularne pjesme Porečanka, a ne Trieštinka. Kažu da je muzička forma preuzeta iz jedne (nepoznate) austrougarske koračnice koje su bile u modi u devetnaestom stoljeću. Svirale su ih limene glazbe na tršćanskim trgovima u danima blagdana. Iz koračnice pučka varijanta je prešla na blagi valzer. S obzirom na značaj Trsta u devetnaestom stoljeću kao glavne luke velikog i bogatog carstva, moguće je da je pjesma nastala u tom gradu i potom se proširila na sve krajeve koji su bili pod vlašću Habsburgovaca: od Istre duž cijele Dalmacije i crnogorskog primorja, a s druge strane od Trsta do talijanskih krajeva sve do Milana i Lombardije.

Pjesma je poznata kao La mula de Parenzo u talijanskim regijama Friuli Venezia Giulia, Veneto i Trentino Alto Adige. Iako je melodija jednaka u svim krajevima tekst je doživio nekoliko varijacija. Kada su naši susjedi Talijani u pitanju pučka je pjesma dostigla nacionalnu slavu preko interpretacija Gigliole Cinquetti i Oriette Berti. Pjesma je poznata kao Tutti mi chiamano bionda... ali ljepota nota se ne mijenja.

La mula Lidija Percan

Kod nas La mula de Parenzo dobila je iznimnu interpretaciju Lidije Percan, neponovljivog glasa koji se poistovjećuje s narodnim, pučkim melosom. Kad pjeva Lidija djevojka je uistinu Porečanka, Istranka od glave do pete. U Istri pa i u Trstu la mula de Parenzo ne prodaje bakalar, a nastavak teksta zorno odražava duh jednog prošlog vremena jer nastavlja: “se el mare fossi de tocio e i monti de polenta, o mamma che tociade, polenta e baccala'...”(ako bi more bilo šugo, a brda od palente, oh, mati koje "točade", palenta i bakalar). Bakalar je pojam blagostanja kao i šugo od mesa dok je sama palenta bila hrana siromašnih. Naši susjedi Furlanci utvrđuju u šali da je “bolje palenta bez ništa nego ništa bez palente”. Kao djeca slušali smo tu pjesmu u rovinjskim špačima gdje se prodavalo vino na kvartine i maštali smo o tom velikom moru šuga i o planinama od palente.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter








Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom