Anton Rudan poznati je fitoaromaterapeut, travar, lovac na bilje i šumski kuhar koji već 25 godina putuje po Hrvatskoj i svijetu u potrazi za biljkama i njihovim skrivenim i tajnim moćima. Autor i voditelj dokumentarno-avanturističkog serijala "Lovac na bilje" na HRT-u, svoju tv karijeru započeo je kao Šumski kuhar u istoimenom tv showu na HRT-u. Vlasnik je pokretnog restorana s kojim često gostuje na glazbenim festivalima po Hrvatskoj i svijetu. Bavi se branjem i proučavanjem bilja 25 godina, koliko je i vegetarijanac.

- Vegetarijanska prehrana naučila me da živim zdravo i veselo, a i potaknula me da više proučavam bilje pošto je ono bilo moja svakodnevna hrana. Samoniklo bilje je vrhunski zdrava, a besplatna hrana i za svakog vegetarijanca to je izvor zabave i inspiracije. Kad jednom napustite jedenje mesa, puno više se posvetite proučavanju biljaka. Samoniklo bilje može se jesti samo ili kao začin jelima. Ja obožavam gljive pa volim pripremati tzv. zdravi fast food. Burger od divljih šumskih gljiva mi je najdraži izbor, kaže Rudan i dijeli s nama recept.

Crne trube, lisičarke i vrganje u istom omjeru usitnimo i pomiješamo, a za povezivanje koristimo super zdravi lan. Lan se namoči u vodi da pusti sluz i on odlično poveže gljive. Dodamo sol, papar, crvenu papriku i malo luka i imamo iznimno ukusan burger koji možemo peći na roštilju. Ovakvi burgeri hit su u njegovom restoranu na festivalima. Ove godine gostuje na nekoliko festivala u Istri, gdje ćemo imati prilike probati ovakva jela.

- Ukusne su također juhe i variva od koprive, maslačka, bljušta i bujadi koje lako možemo pronaći u Istri. Kombiniramo ih, malo dinstamo na maslinovom ulju i s vrlo malo začina poslužimo zajedno. Bit je da osjetimo okuse divljine, a ne neke umjetne začine. Pravi okusi su oni s vrlo malo soli i dodanih začina. Kada jedemo ovakvu hranu, gastritis i ostale bolesti probavnog sustava držimo daleko. Svježa kratko pripremana divlja hrana je top hrana u svijetu. Ovakve menije imaju samo najbolji restorani svijeta, i oni restorani koji kod nas glase za najbolje koriste samoniklo divlje bilje, kaže Rudan koji je na nedavnom Festivalu samoniklog bilja u Kršanu održao i zanimljivo predavanje o depresiji.

Istra je, potvrđuje i on, carstvo samoniklog bilja i prava meka za ljubitelje šetanja prirodom, udisanja svježeg zraka i boravka na otvorenom. Upravo su te aktivnosti izuzetno ljekovite i dobro utječu na naše psihičko, ali i fizičko zdravlje. Kad ogovorimo o psihičkom zdravlju, onda je tu prvi i najčešći poremećaj depresija. Situacija u svijetu i Hrvatskoj te pandemija iznjedrila je mnoge probleme i potencijalno stvorila podlogu za dugoročno intenziviranje i povećanje slučajeva depresije.

- Od velike je važnosti razumjeti ovu bolest te ponuditi bolji i opsežniji fitoaromaterapijski pristup. Kako se ovdje radi o psihičkom poremećaju, terapija kroz stručan razgovor je neizostavan dio, stoga je u liječenju idealna suradnja između psihologa i fitoaromaterapeuta. Mnoge studije i istraživanja pokazale su prednosti upotrebe raznog bilja i biljnih pripravaka te držeći se njih možemo zaključiti da imamo vrlo snažne prirodne lijekove za ovu bolest. Ukoliko se ovoj bolesti pristupi cjelovito, a ne samo uzimanjem antidepresiva, imamo veliku šansu za duboko i trajno izlječenje. To se također odnosi na promjenu životnih navika poput onoga što jedemo, kako jedemo, što pijemo i s kim se družimo, kao i povezivanje s vlastitom svrhom. Održavanje mentalne higijene te preventivni odlazak kod psihologa značajno umanjuju šanse da ćemo razviti depresiju. Prolazeći studije i istraživanja možemo vidjeti da je još uvijek puno toga neotkriveno i da smo tek dotakli površinu problema kada se pitamo što uzrokuje depresiju ili koje su metode izlječenja. U dosadašnjim istraživanjima uočava se nedostatak opsežnijih i temeljitijih znanstvenih radova poveznih s fitoaromaterapijskim pristupom, smatra Rudan.

Koje biljke možemo koristiti kada je depresija u pitanju?

- Nažalost, neke od vrhunskih i najboljih biljaka kao što je gospina trava nisu odobrene u Hrvatskoj, stoga bi trebalo ukazati struci na taj propust. Promatrajući uzroke i simptome depresije, možemo zaključiti da nas tehnološki ili materijalni napredak ne čini imunima na nju, već suprotno - mogu biti podloga za razvoj depresije. Potrebno je što više poticati rad na sebi koji će ojačati psihološku fleksibilnost i pomoći nam da naučimo kako se nositi s vlastitom patnjom. Biljke, preparati, lijekovi i ostali tretmani u tome mogu puno pomoći, ali ovo je stanje kod kojeg moramo uključiti sve aspekte, i materijalnu i duhovnu komponentu, kako bismo došli do potpunog izlječenja i sretnog života. Bilje, branje bilja, boravak na otvorenom i druženje s prirodom uvelike pomažu u liječenju, ali i prevenciji depresije. Izvrsna je biljka i šafran. Iako skupocjen, ima jako izraženo antidepresivno djelovanje. Tu su još vodeni izop ili brahmi te pasiflora koja je kod nas poznata biljka, nabraja.

Na Festivalu u Kršanu održao je radionicu preživljavanja u prirodi. Okupilo se 40-ak ljudi i svi su vrlo pomno pratili kako preživjeti u divljini ili u slučaju nuklearnog napada. Govorio je o vrstama hrane u divljini, kako pronaći vodu, kako izgraditi sklonište i kako se riješiti stresa i primiriti kad dođe do teških situacija.