ULAGANJA U KVALITETU
STANISLAV BRIŠKOSKI: Umjesto masovnog, trebao bi nas zanimati kvalitetan turizam koji omogućava rast prihoda
Pristup prema radnoj snazi godinama je bio pogrešan. Ponuda radne snage bila je velika i naša je greška što u takvoj situaciji nismo znali na pravi način cijeniti dobar i kvalitetan kadar. To nam se sada vraća, smatra Briškoski
Stanislav Briškoski
Pune dvije godine ugostitelji su se, kao i mnogi drugi u sektoru turizma, budili s brigom kako zadržati glavu iznad vode i preživjeti sva iskušenja i prepreke na koje su, poslujući u uvjetima korona krize, svakodnevno nailazili. Nakon prvog vala straha i neizvjesnosti počela se polako graditi infrastruktura aktivnosti i mjera koje su imale za cilj omogućiti ugostiteljima da barem nešto lakše podnesu teret tog izvanrednog stanja u uvjetima kojeg su morali poslovati.
Jedna od institucija koja je u svim tim aktivnostima imala izuzetno aktivnu ulogu bila je Hrvatska obrtnička komora, a glas ugostitelja u njoj bio je Stanislav Briškoski. Rovinjski ugostitelj predsjednik je gradskog i županijskog strukovnog ceha, a njegov aktivan pristup traženju rješenja za probleme ugostitelja i ostalih obrtnika, kao i brojni prijedlozi i inicijative nisu ostali nezapaženi ni na nacionalnoj razini. Briškoski je odnedavno i jedan od članova novog saziva Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice.
"Izuzetno smo aktivni i svima nam je stalo da nakon dvije krizne korona godine ispunimo sve preduvjete i stvorimo okvir unutar kojeg će se hrvatski turizam u sezoni koja je pred nama moći u potpunosti vratiti brojkama i rezultatima koje smo ostvarivali do 2019. godine. Aktualni saziv turističkog vijeća HTZ-a konstituiran je krajem prošle godine, ima 13 članova, a na čelu mu je ministrica turizma Nikolina Brnjac. Mene je u Vijeće delegirala Hrvatska obrtnička komora, te mi je glavna zadaća da u njemu zastupam interese našeg članstva i doprinesem da oni budu zastupljeni i zaštićeni kroz sve odluke koje donosimo. Ukratko, zadaća mi je da budem spona između obrtnika i turizma. Međutim, moram naglasiti da je temelj svega jedan nevjerojatan rad i trud Ministarstva turizma i ministrice Brnjac, dok su članovi Vijeća svi izuzetno strukovno potkovani te ta sinergija daje odlične rezultate", kaže Briškoski.
Povratak na staro normalno i uobičajeni žamor koji se ovog proljeća vratio u hrvatske restorane vratio je optimizam među ugostitelje, no Briškoski ne zaboravlja zadnje dvije godine u kojima je, kako kaže, hrvatska Vlada u suradnji s dvije komore, Gospodarskom i Obrtničkom, učinila sve što je bilo u njezinoj moći da doslovce spasi sektor ugostiteljstva, ali i cjelokupni hrvatski turizam.
"Izvjesno je da je turizam jedna od najvažnijih, ako ne i najvažnija grana hrvatskog gospodarstva, a tu su granu, kad joj je bilo najteže i kad joj je pomoć bila najpotrebnija, spasili potezi Vlade. To se odnosi ne samo na poticaje za očuvanje radnih mjesta u trenucima kad nismo poslovali ni bili u mogućnosti sami isplaćivati plaće radnicima, već i na suradnju s Vladom, stožerom i epidemiolozima po pitanju mjera i njihovom doziranom relaksacijom kako bi mogli koliko toliko odraditi sezonu, a ipak izbjeći širenje zaraze te zadržati status jedne od najsigurnijih destinacija na Mediteranu. U mnogim drugim zemljama nisu tako reagirali i kod njih je u turističkom sektoru situacija bila daleko lošija nego kod nas", kaže Briškoski.
Veseli ga što kriza ipak nije zaustavila ulaganja u podizanje kvalitete u istarskom ugostiteljstvu i turizmu, te se upravo u tom periodu odvažio na uređenje restorana Ranch Fortuna nedaleko od Rovinja.
"Moram priznati da mi nije bilo lako odlučiti se na to, ali radi se o planovima koji su postojali od ranije i investiciji kojom sam želio učiniti dodatan iskorak u kvaliteti usluge, jer sam kao predsjednik Ceha na neki način ogledalo onoga kako promišljam i vidim ugostiteljsku uslugu u našoj regiji i naš turizam. A moje mišljenje je da mi imamo mjesto na turističkoj karti Europe, ali samo uz daljnja ulaganja u kvalitetu i okretanju zahtjevnijim turistima, jer naša infrastruktura jednostavno nije takva da može podnijeti nekakav značajniji rast brojki i masovni turizam. Umjesto masovnog, nas bi trebao zanimati kvalitetan turizam koji održava razinu ili omogućava rast prihoda, a pritom čuva infrastrukturu i omogućava kontrolirani i održivi razvoj regije", kaže naš sugovornik te dodaje da je izuzetno ponosan što je upravo Rovinj jedan od predvodnika tih trendova.
Kvalitetnim turizmom stječe se, kaže, i kvalitetna radna snaga, a upravo problem s radnom snagom jedan je od najboljih s kojim se u zadnje vrijeme suočava ovaj sektor.
"Iskreno, ne bi trebali prebacivati lopticu odgovornosti na nikoga drugoga, jer za situaciju u kojoj se nalazimo u ugostiteljskom sektoru u najvećoj mjeri smo sami krivi. Pristup prema radnoj snazi i nas malih, ali i velikih dionika u turizmu godinama je bio pogrešan. Ponuda radne snage bila je velika i naša je greška što u takvoj situaciji nismo znali na pravi način cijeniti dobar i kvalitetan kadar. To nam se sada vraća, ali to je odjek pogrešaka napravljenih još prije desetak godina", smatra Briškoski.
No, briga o kadrovima je kontinuirana pa je tako Obrtnička komora Istarske županije nedavno pokrenula sustav obrazovanja i zapošljavanja mladih ljudi u ugostiteljstvu i turizmu. "Treba više pažnje posvetiti strukovnim školama jer su one budućnost našeg turizma i ugostiteljstva. Obrtnička komora će i ubuduće toj temi posvećivati posebnu pozornost", zaključio je Briškoski.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
