Prostornim planom Grada Labina iz 2009. godine na području zaštićenog spomen područja Krvova placa na Vinežu predviđena je izgradnja kružnog toka promjera 36 metara, poput onoga koji su izgrađeni kod Špara i Lidla u Labinu. Međutim, tome se na Mjesnom odboru Vineža usprotivila Udruga Labinska republika-Krvova placa na čijem je čelu Šime Martinović, inače bivši kandidat za gradonačelnika Labina, koji i živi u neposrednoj blizini Krvove place, mjestu pobune labinskih rudara 2. ožujka 1921. godine. 

Nužne izmjene plana

Udruga je smatrala da dokumentacija nije potpuna pa je zatražila potpunu dokumentaciju važećeg prostornog plana a sporna im je bila i planirana sječa starih hrastova zbog kružnog toka.

- Vidjeli smo u prostornom planu da, zbog izrade kružnog toka, treba rušiti pet stoljetnih hrastova od kojih neki imaju i više od tristo godina. Primio me labinski gradonačelnik Valter Glavičić koji me optužio za krivokletstvo i demagogiju jer da je netočna moja tvrdnja o rušenju stabala. Na sastanku su još bili dogradonačelnica Federika Mohorović Čekada koja također živi na Vinežu, Anamarija Lukšić, pročelnica Upravnog odjela za prostorno planiranje i izdavanja akata za gradnju, Borjan Batagel, pročelnik Odjela za kulturu i Donald Blašković, tadašnji pročelnik za komunalne djelatnosti. Tražili su da im se ispričam ako uopće želimo dalje raspravljati jer trošim njihovo vrijeme. Ja im se nisam ispričao, rekao sam im da me slobodno tuže jer ne znaju činjenično stanje. Izložio sam sve njihove dokumente koje su mi oni i dostavili, ali ih nisu znali iščitati, i dokazao im da je u planu rušenje tamošnjih stabala. Onda su se oni počeli meni izvinjavati i predložili mi da budem dio njihova tima jer kao ja sam inženjer i poznajem zakone i nacrte. Nakon toga su stali i obećali da neće rušiti hrastove i da se neće raditi kružni tok. To je izjavio i gradonačelnik na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća. Međutim, to i dalje stoji u važećem Prostornom planu jer nije pokrenut postupak za njegovu izmjenu, rekao nam je gotovo u dahu Martinović i dodao kako želi da se gradonačelnik izjasni hoće li se u novom Prostornom planu, čije su izmjene i dopune nedavno pokrenute, to maknuti ili će se izmjestiti kružni tok s manjim promjerom koji neće zadirati u dio Krvove place gdje su sada stabla. 

S konjima ulazili u okno

Martinović nas je upoznao i s poveznicom Krvove place i okna Leone u Krapnu koji je nekad podzemno bio povezan s Vinežom.

- U Vinežu je nekada bila štala pa su čak i konji ulazili u okno Leone i podzemljem potezali rudarske vagonete do Vineža. Mi smo tražili da se objedini kulturna baština, da se očisti okno u Krapnu kao i dio Štrmca. Tražimo da se poveže uređenje spomen obilježja Labinske republike, Krvova placa u Vinežu koje spada pod Grad Labin, Štrmac u općini Sveta Nedjelja i Krapan u općini Raša. Na zahtjev naše Udruge, u dogovoru s Vodoprivredom, čišćenje je u tijeku, ulaz u okno je raskrčen i sada ga treba održavati i konzervirati, a tračnice očistiti. To bi bio nastavak nekadašnje rudarske rute od Krapna do Vineža, ističe Martinović koji je zadovoljan uređenjem Krvove place za ovogodišnju proslavu 100, obljetnice Labinske republike.

Smatra da treba nastaviti s uređenjem po projektu, a to je izgradnja otvorenog teatra i postavljanje banera Labinska republika. Martinović kaže i da bi trebalo napraviti "fontanu života" jer je nekad na Vinežu bila prva fontana na Labinštini i to ispred nekadašnje upravne zgrade okna Vinež koji je otvoren 1879. godine, a fontana je izgrađena desetak godina prije toga.

Odgovor u svezi Martinovićeve tvrdnje o izgradnji kružnog toka i daljnjim planovima oko izmjena ili realizacije Prostornog plana potražili smo u Gradu Labinu gdje su nas uputili na Anamariju Lukšić, pročelnicu gradskog Odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanja akata za gradnju.

- Spoj lokalne ceste Vinež - Marciljani, sa županijskom cestom ŽC 5081 koja prolazi kroz naselje Vinež rješavat će se klasičnim raskrižjem koje ne ulazi u zonu gdje su postojeća stabla, što znači da se neće graditi kružno raskrižje. Prostorni planovi ne uvjetuju da li će neko raskrižje biti klasično ili kružno već planira zonu za tu namjenu, a odabir vrste raskrižja utvrđuje se kroz izradu detaljnije projektne dokumentacije kroz koju se preispituju prostorne i tehničke mogućnosti, naravno sve u skladu s tehničkim propisima koji reguliraju projektiranje prometnica i uvjetima onih koji upravljaju pojedinom kategorijom ceste. Stoga, za rješavanje predmetnog raskrižja nije potrebna izmjena Prostornog plana uređenja Grada Labina, tvrdi pročelnica Lukšić. 

Radovi na nogostupu

Pročelnica dodaje kako je i Urbanistički plan uređenja naselja Vinež isto tako omogućio zonu unutar koje je moguće rješavati rekonstrukciju raskrižja, a kroz odredbe za provedbu utvrdio da treba riješiti križanja, ali bez obveze da to bude klasično ili kružno raskrižje.

- Kroz buduće izmjene i dopune UPU-a naselja Vinež može se dodatno smanjiti zaštitni koridor županijske ceste. Nije nam poznato da smo trebali stati s izgradnjom kružnog toka jer te radove nismo nikada niti ugovorili, niti su ti radovi bili planirani Proračunom Grada Labina, niti u planovima Županijske uprave za ceste (ŽUC-a) budući da se radi o županijskoj cesti. Ono što je bilo planirano, a ujedno i realizirano, bili su radovi na sanaciji kolnika lokalne ceste, od Osnovne škole Vinež do Juraja, i priprema koridora proširenja ceste s nogostupom, a radovi na izgradnji jednostranog nogostupa, opet na istoj dionici, ugovoreni su i trebali bi započeti sredinom rujna. Paralelno se gradi kanalizacija i vodovod, sukladno planiranim sredstvima u Proračunu za 2021. godinu, taksativno je navela planirane radove pročelnica Lukšić.

Povezane vijesti

• Sedam filmova na prvom Shpeena DOX-u
• Mozaik kao slikarstvo za vječnost
• Obitelj Diminić - Štifanić pomaže svome zavičaju