Čak i prve sezonske prognoze objavljenje u listopadu upućivale su na još jednu toplu zimu, kao i na dugotrajne periode stabilnog i razmjernog toplog vremena u našem dijelu kontinenta, piše Istramet.

Još 10 dana i ulazimo u drugu polovicu klimatološke zime, a prema svim projekcijama čini se kako će se sezonske prognoze ostvariti.

Polarni vrlog je iznimno snažan, značajno snažniji u odnosu na proteklih nekoliko godina. Prema pisanju portala Severe Weather Europe, sondažna mjerenja stratosfere iznad Reykjavika zabilježila su -96 °C, što je najniža temperatura izmjerena u posljednjih 40 godina!

Spomenuta vrijednost izmjerena je na 17,2 hPa ili 25,6 km visine.

Temperatura u tim slojevima stratosfere jedan je od pokazatelja jačine vrtloga, odnosno što je ona niža, to je vrlog jači.

U prosincu je usprkos ekstremnoj toplini u našem dijelu Europe vrlog bio značajno oslabljen, no krajem godine se oporavio i taj bi događaj mogao "presuditi" zimi u Europi.

I brzina vjetrova u višim slojevima atmosfere je iznimno velika. Na 10 hPa (oko 31 km) vjetar dostiže 400 km/h, dok se na 1 hPa (45 km) brzine kreću i do 600 km/h. Sve to upućuje na jak i "zdrav" polarni vrtlog.

Samim time, polarni vrtlog ostaje jak do daljnjega uz dominantne snažne zapadne vjetrove i u nižim slojevima troposfere.

U takvoj situaciji ne očekuje se spuštanje hladnih zračnih masa u niže geografske širine, a u najboljem slučaju naš dio Europe može "dobiti" tek dugotrajnu anticiklonu koja će nas samo hladnim jutrima i mjestimičnom maglom podsjetiti da smo u zimi.

Snijeg se ne očekuje do daljnjega, kao ni stvaranje zimskih Genovskih ciklona. Sezonske prognoze mogle bi se ostvariti u potpunosti, uključujući prognozu američkog Accuweathera koju možete pročitati ovdje.

Povezane vijesti

• U petak mogući izolirani grmljavinski pljuskovi
• Više kiše palo u pustinji nego u Puli
• Agrometeorologija: Temperaturnih ekstrema još nema