Zbog šteta u poljoprivredi bilježenih posljednjih godina, procjenjivalo se da je populacija divljih svinja narasla tri puta u odnosu na matični fond, što znači da bi ih prema važećoj naredbi ove godine odstrijeliti oko 2.500, ali pred lovačkim nišanima se ova divljač u većem broju još nije pojavila

U Hrvatskoj još uvijek nije zabilježena pojava afričke svinjske kuge, ali je od sredine prosinca prošle godine na snazi naredba o provođenju biosigurnosnih mjera kao prevencije protiv pojave ove bolesti, koja se prije svega odnosi na smanjenje populacije divljih svinja kao mogućih prijenosnika.

Kako je afrička svinjska kuga virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja sa stopostotnom smrtnošću, da bi se smanjio rizik od njezinog širenja naređeno je da se broj divljih svinja smanji na pedeset posto od matičnog fonda propisanog lovnogospodarskim osnovama. Za ljude ova bolest nije opasna, ali kad se na nekom području pojavi, radi sprječavanja njenog širenja moraju se eutanazirati sve svinje u širem području što dovodi do velike ekonomske štete. Lovci su stoga "prva crta obrane" od širenja afričke svinjske kuge i prvi su koji su neposredno zaduženi za provođenje bio sigurnosnih mjera.

Kako se te mjere konkretno provode u Istarskoj županiji i kakvi su dosadašnji učinci, upitali smo Gracijana Prekalja, pomoćnika pročelnika županijskog Odjela za poljoprivredu. On kaže da se, u skladu s naredbom, sve istarske lovačke udruge brinu o dezinfekciji lovaca i njihovih vozila pri ulazu i izlazu iz lovišta, a u svojim lovištima uredile posebne ograđene prostore na kojima se neškodljivo uklanjaju (zasipavanjem vapnom i zatrpavanjem zemljom) kože i iznutrice odstrijeljenih divljih svinja. Pri takvoj se obradi od svake svinje uzima uzorak ošita i rep, koji se šalju u Ministarstvo radi evidencije i kontrole na trihinelu. Samo u slučaju sumnje na svinjsku kugu obavlja se laboratorijska pretraga i na tu bolest, a znaci su lako prepoznatljivi: životinja se drukčije ponaša i ne bježi pred hajkom, a pri otvaranju njezina trupa vidljivi su znaci jakog unutrašnjeg krvarenja.

Pojedine lovačke udruge već su počele s provođenjem sanitarnog odstrela, ali zbirni se rezultati u Županiji ne znaju, budući da udruge šalju izvještaje neposredno u Ministarstvo. Kako je u tim hajkama odstrijeljeno manje divljih svinja od očekivanog, pretpostavlja se da je broj ovih štetnika u Istri bitno smanjen, kaže Prekalj. Prema lovnogospodarskim osnovama istarskih lovačkih udruga populacija divljih svinja u Istri procjenjuje se na nešto preko tisuću primjeraka, a prijašnjih ih se godina godišnje odstreljivalo oko 1.500 (što je brojka veća od matičnog fonda zbog priploda odnosno godišnjeg razmnožavanja ove populacije). Zbog šteta u poljoprivredi bilježenih posljednjih godina, procjenjivalo se da je populacija divljih svinja narasla tri puta u odnosu na matični fond, što znači da bi ih prema važećoj naredbi ove godine odstrijeliti oko 2.500, ali pred lovačkim nišanima se ova divljač u većem broju još nije pojavila.

Treba naglasiti da je za sanitarni odstrel divljih svinja radi prevencije afričke svinjske kuge maksimalno pojednostavljena procedura dobivanja markica odnosno dozvola, da su dozvoljeni čak i noćni lov sa čeke i korištenje dugonogih lovačkih pasa, praktički sve što može pridonijeti boljem odstrelu. Lovci s terena javljaju da se divlje svinje koncentriraju i u nekim nelovnim područjima, što može predstavljati problem ovisno o statusu tog područja. Primjerice, već dulje vrijeme divlje svinje čine štetu na području ornitološkog rezervata Palud pokraj Rovinja, ali inspektor zaštite okoliša ne dozvoljava da se na tom zemljištu obavlja lov. Spomenutom se naredbom inače nalaže da se u lovištima broj divljih svinja smanji na 50 posto matičnog fonda (znači, da ih u svim istarskim lovištima ostane tek petstotinjak), ali ih se u nelovnim područjima mora potpuno istrijebiti, što će zbog takvih kratkih spojeva između pojedinih segmenata državne uprave biti teško provedivo.

Sadašnja procjena da divljih svinja ima manje jer ih se u hajkama provedenima u posljednja dva mjeseca ulovilo manje dijelom je bazirana i na činjenicama da trenutačno nema šteta u poljoprivredi - što je i logično jer većina poljoprivrednih kultura sada nije u rodu. Kad redovna poljoprivredna proizvodnja krene, valjda će tada i divlje svinje u većem broju izaći iz svojih brloga; samo se treba nadati da do tada afrička svinjska kuga neće prijeći mađarsko-hrvatsku granicu. (Davor ŠIŠOVIĆ)