Predstavnici obiteljskih domova ujedinili su se i upozoravaju da ukoliko se usvoji najavljena promjena Zakona o socijalnoj skrbi prijeti zatvaranje mnogih takvih domova.

Smatraju da će najavljene promjene dodatno pogodovati povećanju broja ilegalnih domova, a postavljaju i pitanje što će biti s “viškom” korisnika. Na taj se način kažnjavaju svi odgovorni vlasnici obiteljskih domova i svi oni koji su stručni u pitanjima skrbi za starije i nemoćne osobe, kaže Domagoj Sušanj, predstavnik svih obiteljskih domova Istarske i Primorsko goranske županije pri Odboru pružatelja socijalnih usluga sa smještajem u udruzi Glas poduzetnika.

Naime, ministar Josip Aladrović najavio je, nakon dva požara i smrti osmero starijih osoba smještenih u obiteljskim domovima u Andraševcu i Dugom Ratu, češće kontrole, veće sankcije i smanjenje broja korisnika s dosadašnjih 20 na 12, uz ostale izmjene u poslovanju obiteljskih domova, kaže Sušanj.

U vrlo kratkom roku, predstavnici obiteljskih domova u Hrvatskoj ujedinili su se oko ovog, kaže, nevjerojatnog poteza nadležnog Ministarstva.

- Najavljena promjena Zakona o socijalnoj skrbi i pratećeg Pravilnika koji precizira uvjete pod kojim se obiteljski dom može otvoriti predlaže smanjenje kapaciteta smještaja obiteljskih domova sa sadašnjih 20 na 12 osoba, što u konačnici predstavlja zatvaranje obiteljskih domova ili njihovu preregistraciju u ustanove socijalne skrbi. Smatramo da nadležno ministarstvo trenutno nema dobru strategiju koja bi zbrinula korisnike koji se ovim odlukama ostavljaju bez potrebne skrbi, ističe Sušanj.

Posebna hajka se, kaže, digla na obiteljske domove za starije koji su u medijima često prikazani kao neadekvatni smještajni objekti nad kojima nema nadzora. Upravo su zato odlučili javnosti prikazati i drugu stranu priče. U ovom istupu, napominje Sušanj, govorim samo u ime onih koji svoj posao rade pošteno i po zakonu. Obiteljski dom za starije je po definiciji smještaj starijih osoba kod obitelji koje su registrirane kao fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, do 20 korisnika. Pravilnikom su određeni tehnički zdravstveni i ekološki uvjeti koji se moraju ispunjavati. Isto vrijedi i za osoblje i stručne suradnike, pa je tako u obiteljskom domu potrebno zaposliti medicinske sestre i njegovateljice i ostalo stručno osoblje.

- Kada bismo usporedili u ovom slučaju jednu privatnu ustanovu i obiteljski dom, razlike u usluzi ustvari nema. Dapače, za razliku od ustanove, ono što možemo ponuditi, uz zdravstvenu skrb i njegu, je obiteljska atmosfera i poznavanje svakog korisnika kao člana obitelji. Život u manjoj zajednici daje mogućnost posvetiti se svakom korisniku više i bolje, a nekad smo im mi jedina obitelj koju imaju, ističe Sušanj.

Trenutno još rade, nastavlja, na strategijskom planu i ciljevima, no prioritet nam je zaustaviti bilo kakve izmjene spomenutog zakona i pravilnika bez savjetovanja s predstavnicima obiteljskih domova. Ovom inicijativom žele ići u smjeru uspostavljanja dijaloga i suradnje s nadležnim Ministarstvom.

- Najavljeno smanjenje broja korisnika na 12, 15 ili 18 nije utemeljeno opravdanim argumentima. To je rezultat pritiska javnosti na Ministarstvo da pošto-poto donese neke izmjene. U konačnici će se ova odluka, ukoliko bude donesena, prelomiti na sve ljude treće dobi kojima je potrebna skrb i njega a ne mogu je dobiti od državnih institucija. Prema anketi koju smo proveli među predstavnicima obiteljskih domova većina je najavila zatvaranje domova za starije, zaključuje Domagoj Sušanj.

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pak tvrde da je Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi još uvijek u izradi i da za sada nisu u mogućnosti iznositi detalje pa tako i informaciju o smanjenju kapaciteta obiteljskih domova. Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi bit će, pojašnjavaju, na javnoj raspravi 30 dana te će zainteresirana javnost imati priliku dati svoje prijedloge i primjedbe.

Jednako tako iz kabineta župana Istarske županije kažu da se trenutno, obzirom da trenutno ne postoji službeni prijedlog promjene bilo kakvog akta, odnosno izmjene Zakona o socijalnoj skrbi ili podzakonskih akata kojima bi se reguliralo pitanje obiteljskih domova, ne mogu očitovati o inicijativi Odbora pružatelja socijalnih usluga sa smještajem. 

Kao argument da nisu svi domovi loši i improvizirani, primjer dobre prakse u Istri je Villa Elisa, obiteljski dom u Šišanu kojeg vodi Antonio Giudici. Dom je to u kojem boravi 20 štićenika, a petoro njegovatelja, od kojih je jedan fizioterapeut, pokrivaju sve smjene i ispomoć. U domu rade i dvije medicinske sestre, kuharica i dvije spremačice. Dr. Edoardo Giudici, Antoniov otac i liječnik specijalist s dugogodišnjim iskustvom u Općoj bolnici Pula, u Villi Elisi savjetnik je za zdravstvena pitanja i na usluzi je 24 sata. Povremeno, a ponekad i više od toga, priključuju se i Antoniova supruga Ana i majka Barbara.

- Trebao bi postojati efikasan sustav državne kontrole nad obiteljskim domovima, pa i kategorizacija istih. Inspekcija je kod nas uvijek dobrodošla. Neka dođu i provjere sve što treba. Ponosni smo na naš rad. Smanjenje dozvoljenog broja štićenika je glupost. Već 20 korisnika je malo i teško isplativo, posebice što ih povremeno brojimo sveukupno 17-18…

-Znate, neki domovi rade u najmu, a neki drugi su pod kreditima, i računica jednostavno ne dopušta dodatno smanjenje. Ljudi misle da puno zarađujemo i da nam je to jedini cilj. Ja ne spavam od stresa, a zarada je pristojna, normalna. Premda nas u ovom poslu ima svakakvih, kao i u svakoj djelatnosti, želim vjerovati da većinu pokreće ona ista snaga i želja za pomaganjem društvu koja vodi i nas u Villi Elisi, tvrdi Antonio Giudici.

Suludo je, kaže Giudici, raditi ovaj posao očekujući veliki profit. Da mu je jedini cilj novac davnih bi dana, tvrdi, odustao i dao se u turizam. Ovaj djelatnosti je iznimno zahtjevna i vrlo često dovede do sindroma izgaranja, takozvanog burnouta, ali u konačnici donosi veliko zadovoljstvo, zaključuje Giudici.

Povezane vijesti

• Gradnja doma za starije koštala bi između 18 i 20 milijuna kuna: OPĆINA ĆE PLAĆATI SMJEŠTAJ ONIMA KOJI NEMAJU NOVAC
• NEMA DOGRADNJE BEZ RJEŠAVANJA VLASNIŠTVA - Županija nema 37 milijuna kuna za otkup "Štiglića" od mirovinskog fonda
• U ROVINJSKOM DOMU ZA STARIJE "DOMENICO PERGOLIS" VEĆE CIJENA SMJEŠTAJA: Novi korisnici tek u siječnju iduće godine. Stvar je zakomplicirala jedna tužba