Obitelji prezimena Buršić stigle su u Istru 1520. godine.

U godini za nama trebalo je to biti svečano obilježeno, tih 500 godina od njihova dolaska. Pripremali su se znanstveni skup,  milenijska fotografija o njihovom prisustvu i doprinosu razvoja Poluotoka..., no zbog svima znane pandemijske situacije, od svega, na žalost, nije bilo ništa. Buršići su na prostoru Krnice, Čabrunića i mnogih drugih mjesta u Istri ostavili svoj neizbrisiv trag. Ovaj tekst je pokušaj, u ovim korona vremenima, na skroman način obilježiti njihov pola-tisućljetni život u Istri!

Ozbiljnijih radova o Krnici i obitelji Buršić i njihovom porijeklu nije bilo. No, 2006. godine tiskan je Zbornik radova znanstvenostručnog skupa održanog 1996. Objavljeni su radovi eminentnih stručnjaka, a najviše podataka o Krnici u XX. stoljeću saznajemo iz pera Krničara prof. Hermana Buršića.

Sredinu drugog tisućljeća i 1520. godinu, godinu dolaska Buršića u Istru, označili su velikani naše civilizaciju. Te iste godine, primjerice, 3. ožujka rođen je Matija Vlačić Ilirik, protestantski teolog, povjesničar i filolog. U ne tako dalekom Carigradu, 22. rujna 1520. na vlast dolazi Sulejman I. Osmanlijska je vojska prijetila Europi pa tako i našim krajevima. U razdoblju između 1511. i 1524. prodiru u Srijem, Slavoniju i preko Bosne u Dalmaciju. Zauzeli su Knin, Skradin i Sinj i primorje sjevernije od Velebita. U tim turbulentnim vremenima, Buršići nisu iznimka. Izbjeglice su stizale u valovima.

Samo u razmaku od desetak godina, između 1510. i 1525. godine, Krsto Frankopan naseljava Mune i Žejane slavenskim izbjeglicama ispred Osmanlija; Godine 1511. izbjeglice iz bosanskih krajeva dolaze u Lupoglav; Godine 1525. jedna grupa iz zadarske okolice naseljava područje Rovinja i tu osnivaju Rovinjsko Selo (1526.). Druga skupina osnovala je Novu Vas kraj Poreča. Iste je godine još jedna grupa naselila Muntrilj, Sv. Ivan od Šterne i Bačve. Godine 1527. Petar Kružić podijelio je svojim podanicima zemljište u okolici Lupoglava, a 1530., istodobno sa Slavenima i Albancima, dolaze i Grci na područje Novigrada. U Pulu 1540. dolazi 70 grčkih obitelji iz Nauplije i Malvazije.

A danas, za ovu priču, važna je Krnica. Župna crkva sv. Roka sagrađena je 1631., dakle više od sto godina od dolaska Buršića. Iz 1621., deset godina prije gradnje crkve, potječu prve upisi u matične knjige krštenih. 

Knjige krštenih iz 1621.

Nakon dolaska svećenika Ivana Buršića 1520., spomen Buršića i Krnice pronašli smo u literaturi i izvorima. Dragocjene podatke nalazimo u tekstovima vizitacija. Tako biskup Eleonoro Pagello, koji je posjetio Krnicu 6. srpnja 1690., zabilježio je imena i funkcije domaćina u čijoj je posjeti bio: Giacomo Mandusich (Jakov Mandušić) - jedan od dvanaestorice članova komunskog banka, Zorzi Segotta (Jure Šegota) - pedesetogodišnji krnički župan, i dvojica kapelana, Mattio Braus (37 godina) e Toni Zenzerovich (27 godina), te klerik Filippo Bursich (Filip Buršić).

U objavljenim kartografskim izvorima područje Krnice javlja se detaljno 1525. godine, samo nekoliko godina nakon doseljenja Buršića, no nije zabilježeno naselje već obalno područje "por.s.marina, porto longo i boca de/arsa".

Najizdašniji izvor podataka svakako su matične knjige. Odluka o vođenju matičnih knjiga donesena je na Tridentinskom koncilu 11. studenog 1563. Do mnogih podataka došli smo iz obrađenih matičnih knjiga, najviše zaslugom Jakova Jelinčića, vrsnog poznavatelja arhivske građe. Matične knjige župe Krnica zajedničke s nekadašnjom nadžupom Mutvoran, i nažalost, kako navodi Jelinčić, zbog obima građe nisu sve pregledane. Kao što smo već napomenuli, prve knjige krštenih potječu iz 1621. godine. Prezimena su većinom hrvatska, dok Slaven Bertoša, u djelu gdje govori o doseljenicima iz Krnice, Mutvorana, Prodola i Peruški u Pulu, napominje da su svi upisi na talijanskom jeziku. Krnica je ubilježena kao Carnizza, Carniza ili Chernizza. Prezime Buršić je upisano u Knjizi vjenčanih (Liber Copulatorum) 13. siječnja 1649., a u Knjizi umrlih (Liber Mortuorum) 14. studenog 1744. i 29. listopada 1751. godine. 

Buršići i na Buzeštini

Buršiće nalazimo širom Istre. Osim na Roveriji, prezime se javlja u selima Buzeštine odakle su objavljeni i najiscrpniji podaci iz matičnih knjiga. No, osim njih, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti posvetila je XIII svezak serije "Monumenta historico-juridica Slavorum Meriodionalium" pravnom povjesničaru Marku Zjačiću. Izvor vrvi prezimenima s Buzeštine iz razdoblja kada se još nisu vodile matične knjige. Kako je Buzet bio sjedište Rašporskog kapetana, njegov arhivski fond je od izuzetnog značaja. Arhivski fond Rašporskog kapetanata nepotpuno je sačuvan i rascjepkan na više mjesta. U Državnom arhivu u Pazinu čuva se dio te dragocjene građe. Tako iz jednog izvora saznajemo da je Gabriel Boldu', kapetan rašporski, donio u Buzetu, 13. svibnja 1752. dekret kojim naređuje da se sve kupoprodaje, pokloni i drugi notarski akti koji se tiču posjeda, posudbi i sl., od tog dana moraju unositi u knjigu zabilješki s ciljem da bi se izbjegli nesporazumi i nejasnoće. Prezime Buršić zabilježeno je u Slumu. I u knjizi buzetskog bilježnika Sebastijana De Germanisa (1510.-1564.), jednom je zabilježeno prezime Buršić.

Nadalje, iz Buzeta potječu podaci o gradnji crkve. Dana 16. ožujka 1755. buzetsko je vijeće odlučilo da se sagradi nova crkva, a 5. kolovoza 1769. odluku je odobrio Senat u Veneciji. Na prijedlog što ga je iznio sudac Giorgio Furlanicchio, a prihvatio je navedeni kolegij, rašporski kapetan Pasqual Cicogna donio je 13. veljače 1780. odluku da se "terminacija" uruči određenim građanima, među kojima su i Buršići.

Prezimena u najstarijoj matičnoj knjizi krštenih Marčenigle iz 1654. bilježe prezime Buršić (Bursich), ali se ponekad navodi da je Buršić stigao s buzetskog područja, a ponekad s motovunskog. Osim u matičnim knjigama prezime Buršić pratimo i u dokumentima bratovština. Bratovštine su u prvom redu vjerske udruge, ali one imaju i duboki socijalni pa i gospodarski značaj, a vodili su ih laici. Tako je u poslovanju Bratovštine Svete Jelene u Sovinjaku zabilježeno i prezime Buršić. Pitoreskno mjesto Črnica nedaleko Buzeta bilo je do 1948. buzetska kapelanija te su matične knjige velikom većinom zajedničke s Buzetom. U najstarijim matičnim knjigama, među 400 navedenih prezimena, nailazi se i Buršić (1653.). 

Prezimena i epidemija kolere

U Matičnim knjigama župe Roč s posebnim osvrtom na prezimena i epidemiji kolere 1855., u zaselku Krkuž, na kućnom broju 20, živjela je obitelj Buršić. Iz sačuvanih Matičnih knjiga vjenčanih župe Sovinjak iz sredine i druge polovine 19. stoljeća zabilježeno je da se 10. veljače 1852. Marija Buršić iz Svetog Kvirina vjenčala za Antuna Piska iz Drobežije. Nadalje, 11. studenog 1874. Matija Buršić iz Vrha /Mrčenigla/ oženio je Mariju Korenić iz Senjaka. Zanimljiv je i podatak o iseljavanju obitelji s Buzeštine.

U nezaobilaznom popisu imena i prezimena u Istri, Cadastre National de l'Istrie, opsežnom dokumentu pisanom na francuskom jeziku, priređenom za potrebe Komisije za razgraničenje u Predsjedništvu Vlade NR Hrvatske u pregovorima između FNR Jugoslavije i Italije (1945-46) te za potrebe Pariške mirovne konferencije, prezime Buršić je zastupljeno u Krnici s 27 obitelji. Drugu veliku skupinu čine Škabići s 14 obitelji, dok su sve ostale obitelji zastupljene s tek njih nekoliko. Na Stanciji Buršić godine 1945. žive dvije obitelji, a na Krničkom Portu jedna.

Druga velika skupina obitelji Buršić 1945. živi u Čabrunićima (ili tal. Zabronich), njih 33. U drugim krajevima Istre Buršića ima razasuto po cijelom Poluotoku. Kao i u Krnici i u Čabrunićima, kod većine ispitanika prisutna je i talijanska varijanta prezimena - Borsi.

Povezane vijesti

• Čelnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika u Istri: Sindikati bolje surađuju s desnim, nego s lijevim vladama. A ODNOS S IDS-om JE ZA POHVALU
• NAJMATURANT LUKA BURŠIĆ IZ VODNJANA: Molekularna biologija je moj prvi izbor. Svoju budućnost vidim u nekom laboratoriju
• DENIS BURŠIĆ, SINDIKAT JAVNIH SLUŽBENIKA U ISTRI: "Ima i neradnika, ali nije u redu svih nazivati uhljebi. Nisam protiv štrajka prosvjetara, ali..."