(D. MEMEDOVIĆ)
Početkom veljače Istru je zahvatilo veliko nevrijeme te su pojedina područja i poplavila poput doline rijeke Raše. U Pazinu je tako ekstremna kiša doprinijela tzv. slučaju Lakota gdje došlo do prodora vode i odrona materijala s gradilišta na kojem se izvode radovi na kanaliziranju bujičnog potoka Drazej. Građevinski materijal, kameni mulj i određena količina plastike zaustavili su se u koritu i blizini vodotoka. Stoga je vijećnica HNS u labinskom gradskom vijeću Renata Kiršić na aktualnom satu posljednje sjednice pitala postoji li opasnost za onečišćenje pitke vode i na području Labinštine, ukoliko se navedeno bude ponovilo.
- Lanjske godine za vrijeme obilnih kiša dolazilo je do zamućenja labinskih izvorišta, u tri navrata. Zanima me da li se to ponovilo i ovoga puta i koje su mjere poduzete, pitala je Kiršić, a odgovorio je direktor labinskog Vodovoda Dino Škopac.
- Na izvorištima Vodovoda Labin u dolini rijeke Raše, osim zamućenja početkom veljače, nikakve druge pojave povezane s tim događajima nisu primijećene niti od strane Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, niti od laboratorija Vodovoda Labin. Za vodotoke, kako nadzemne tako i podzemne, u Republici Hrvatskoj nadležna je tvrtka Hrvatske vode. Ove godine početkom veljače kada je u jednom danu palo 112 litara po metru četvornom oborina u Labinu i oko 150 litara na području doline rijeke Raše, gdje je proglašena elementarna nepogoda, došlo je do zamućenja izvora Fonte Gaja, Kokoti, a potom i izvora Mutvica. U takvoj situaciji aktivirali smo cjevovod Rakonek-Mutvica sa crpnom stanicom koji su izrađeni prije nekoliko godina upravo zbog ovakvih situacija. Tako smo se za vrijeme trajanja mutnoće sedam, osam dana snabdijevali pitkom vodom iz izvora Rakonek - Vodovoda Pula i tako prebrodili nastalu situaciju s mutnoćom. Isporučivana voda bila je sukladna zakonu o parametrima vode za ljudsku potrošnju, zaključio je Škopac istaknivši da stoga tada nije bilo potrebe za alarmantnu situaciju i uznemiravanje javnosti.