U novije vrijeme sigurno ste se u više navrata i na više mjesta susreli s pojmom održivosti. Održivi razvoj osigurava zadovoljavanje potreba sadašnjih naraštaja bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Jednostavno rečeno, održivost se odnosi na sve male promjene koje možemo napraviti da bismo pomogli u brizi o našem planetu.

Na svijetu postoji ograničena količina resursa koje ljudi mogu eksploatirati da bi proizveli kuće, automobile, računala i gotovo sve ostalo što koristimo. Kada razmišljamo o održivosti treba uvijek imati u vidu da naši postupci imaju trajan učinak na okoliš i da ga moramo zaštititi kako bi koristio ne samo nama, već i budućim generacijama. Ako želite shvatiti je li nešto održivo, trebali biste si postaviti jednostavno pitanje: "Mogu li to raditi zauvijek?". Da bismo malo bolje razumjeli ovu problematiku, uzmimo primjer plastičnih proizvoda.

Plastika je uvedena u upotrebu početkom prošlog stoljeća, ali je tek nakon Drugog svjetskog rata postala materijal u masovnoj proizvodnji s višestrukom upotrebom. Do devedesetih godina prošlog stoljeća plastika se koristila gotovo za sve; od posuda za hranu, do lampi, igračaka, boca, vrećica i još mnogo toga. Na pitanje "mogu li to raditi zauvijek?" u slučaju plastike odgovor je zapravo da. S druge strane, plastici su potrebna stoljeća da se razgradi, a problem jest pitanje što se događa sa svom proizvedenom plastikom nakon što je prestanemo koristiti?

Događa se to da završava u otpadu, a budući da je prirodi potrebno jako puno vremena da je razgradi, na kraju imamo velike količine plastike koja samo zauzima prostor i zagađuje Zemlju. Stoga korištenje plastike nije održivo, a plastika je samo jedan od primjera neodržive potrošnje.

Jedna od najvažnijih tema o kojima u Istri već razgovaramo, a još ćemo više razgovarati narednih godina je održivost našeg turizma.

Turizam je najvažnija gospodarska grana za Istru i jedna od glavnih zadaća je staviti je u okvire u kojima će on donositi zadovoljstvo i nama kao domaćinima i našim gostima. Definicija kaže da je održivi turizam planirana akcija s dugoročnim ciljevima koja ne uzrokuje devastaciju okoliša, već uvažava ekonomske, društvene, ekološke i kulturne vrijednosti destinacije u kojoj se događa, odnosno jednostavnije rečeno, to je pametno raspolaganje turističkim resursima, od kulturnih vrijednosti do prirodnih bogatstava. Posao je to za koji se vrijedi potruditi.

Ovotjedna Krijesnica skreće vam pozornost na jedan vrijedan projekt u oblasti zaštite prirode koji je ušao u najužu konkurenciji u izboru za najbolji EU projekt realiziran u Hrvatskoj. Donosimo i lijepu priču o ulaganjima našeg partnera HEP-a u obnovljive izvore energije, odnosno solarne elektrane na području naše županije.

Nekoliko jednostavnih pitanja u ovotjednom kvizu i naša Krijesnica spremna je za još jedan let!

(Arhiv Glasa Istre)

Velika HEP-ova ulaganja u solarnu energiju krenula iz Istre

Jedna od naših prethodnih Krijesnica već vas je upoznala s ogromnim energetskim potencijalom koji se krije u našem suncu, no sigurno niste znali da je hrvatska nacionalna elektroenergetska tvrtka HEP u travnju 2019. godine svoj ciklus ulaganja u sunčane elektrane započela upravo u našoj Istri!

Prva neintegrirana, odnosno samostojeća sunčana elektrana u proizvodnom portfelju HEP-a, Sunčana elektrana Kaštelir 1, izgrađena na lokaciji Sabadin u općini Kaštelir-Labinci, godišnje proizvede oko 1,5 milijuna kilovat sati električne energije. Neposredno uz tu prvu elektranu snage 1 megavat, HEP je 2021. godine u rad pustio i sunčanu elektranu Kaštelir 2 snage 2 megavata, koja pak na potpuno tržišnoj osnovi i bez poticaja, ostvaruje godišnju proizvodnju od 2,9 milijuna kilovatsati električne energije, što je dovoljno za opskrbu 1.000 kućanstava.

Iste je godine s radom počela i HEP-ova sunčana elektrana Marići, snage 1 megavat, smještena u blizini Kanfanara, na području općine Žminj. U elektranu su ugrađena 4.092 fotonaponska modula koji će godišnje proizvoditi oko 1,2 milijuna kilovatsati električne energije. Fotonaponske module za obje elektrane proizvela je domaća tvrtka Solvis iz Varaždina.

Iako najviše sunčanih elektrana HEP ima u Istri, najveća do sada, snage 3,5 megavata nalazi se na Visu. No, Istra i dalje ostaje u fokusu HEP-a koji je s nizom općina i gradova potpisao sporazume o suradnji na projektima sunčanih elektrana.

Osim velikih, neintegriranih elektrana, HEP s ciljem smanjenja vlastite potrošnje energije sunčane elektrane postavlja i na krovove vlastitih poslovnih zgrada. Tako je od prošle godine u pogonu sunčana elektrana Plomin snage 370 kilovata, čija proizvodnja služi za smanjenje troškova vlastite potrošnje električne energije na lokaciji termoelektrane Plomin.

HEP-ov plan je da do 2030. godine u sunčanim elektranama ima 350 megavata instalirane proizvodne snage, a jednako toliko i u vjetroelektranama.

(Arhiv Glasa Istre)

Zaštita Paluda među kandidatima za najbolji EU projekt

Zaštićena područja u Istri zauzimaju oko devet posto površine našeg poluotoka. U upravljanju zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima djeluju javne ustanove Nacionalni park Brijuni, Park prirode Učka i Javna ustanova Kamenjak, no za zaštitu najvećeg dijela, odnosno dvije trećine tih zaštićenih područja zadužena je Natura Histrica, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije.

Ta javna ustanova nadležna je za 28 zaštićenih područja, i to pet posebnih rezervata, šest spomenika prirode, osam značajna krajobraza, tri park-šume i šest spomenika parkovne arhitekture. Uz to, zadužena je i za speleološke objekte te zaštićene fosile dinosaura i njihova nalazišta, kao i 56 područja ekološke mreže od kojih je jedno značajno za očuvanje ptica, a ostala su značajna za očuvanje staništa i vrsta. U toj mreži zaštićenih prirodnih bogatstava Istre nalaze se, među ostalima, Motovunska šuma i šuma Kontija na području Vrsara, Limski zaljev, jama Baredine, Pazinska jama, park šuma Šijana te brojne druge lokacije.

Jedna od njih je i ornitološki rezervat Palud, pravi mali raj za brojne ptičje vrste, koji se nalazi na zapadnoj obali Istre. Jedini ornitološki rezervat u Istarskoj županiji taj je status dobio 2001. godine i nalazi se južno od Rovinja, na samoj obali mora, koja predstavlja njegovu južnu i zapadnu granicu. Zauzima površinu od 227 hektara, od čega je vodene površine maksimalno oko 18 hektara.

Središnji dio rezervata zauzima brakična močvara koja je okružena primorskom zimzelenom šumom i makijom u kojoj prevladava hrast crnika. Močvara je s morem povezana s oko 200 metara dugim umjetnim kanalom. Prodiranje morske vode prirodnim putem u močvaru, gradacija saliniteta u močvari od sjevera prema jugu, te brojni drugi čimbenici, uvjetuju visok stupanj bioraznolikosti u Paludu. Područje se odlikuje izrazitom raznolikošću te je dosad zabilježeno oko 240 vrsta ptica, od čega su najbrojnije močvarice koje se na Paludu zadržavaju u vrijeme gniježđenja i zimovanja.

U zadnjih nekoliko godina na Paludu se uspješno gnijezde dvije vrste koje se u Hrvatskoj gnijezde na svega nekoliko lokacija, a to su vlastelica i utva. Na močvarnom području često se prilikom migracija bilježe zanimljive vrste kao što su bukoč, plamenac i brojne druge ptice. Rezervat obuhvaća i raznolika poljoprivredna staništa kao što su maslinici, vinogradi, polja, te prijelazne zone između susjednih zajednica ili područja gdje se zajednice sijeku, kao i uski pojas supralitorala, što također doprinosi njegovoj bioraznolikosti. Unutar granica rezervata nalaze se i vrijedna arheološka i povijesna nalazišta, a na samoj obali mora vidljivi su i ostaci stopa dinosaura.

Od kraja 2018. godine do travnja prošle godine na lokaciji rezervata odvijao se EU projekt CREW - Koordinirano upravljanje močvarnim područjima u prekograničnom dijelu Hrvatske i Italije. Suradnjom partnera iz dvije zemlje uspostavljen je prekogranični opservatorij močvarnih područja putem zajedničke platforme i zajedničke razmjene podataka, te je donesen Sporazum za močvarno područje koji za cilj ima bolje upravljanje i koordinaciju lokalnih partnera u zaštiti tog područja, jačanje svijesti o važnosti močvarnih ekosustava te jačanje institucija u aktivnom upravljanju njima.

Da su Natura Histrica i njihovi partneri u svom poslu bili vrlo uspješni svjedoči podatak da je projekt CREW uvršten u finale izbora za najbolji EU projekt u Hrvatskoj, a hoće li u tom izboru uspjeti otići i do samog kraja doznat ćemo na sutrašnjem proglašenju pobjednika i dodjeli nagrada najboljima, koje će biti održano u Zagrebu.

(Snimio Danilo Memedović)

Prirodni biseri Istre

Nacionalni park Brijuni

Brijunsko otočje smješteno je na južnom djelu zapadne obale Istre, broji 14 otoka i otočića, čineći ih najrazvedenijom i najvećom skupinom otoka istarskog područja. Zbog svoje iznimne vrijednosti, Brijuni su zajedno s okolnim morem i podmorjem 1983. godine proglašeni Nacionalnim parkom.

Park prirode Učka

Planina Učka nalazi se uz samu obalu sjevernog Jadrana. Blizina mora pogoduje njezinoj specifičnoj klimi i bujnoj šumskoj vegetaciji, a krase je mnoge zaštićene i rijetke životinjske i biljne vrste. Na vrhu Vojak nalazi se kula, koja je postala njezin zaštitni simbol. S kule se prostire veličanstven pogled prema Rijeci, kvarnerskim otocima, Istri, Platku, ali kad je vrijeme vedro, vidi se čak i druga strana Jadrana.

Rt Kamenjak

Donji Kamenjak i medulinski arhipelag nalaze se na krajnjem jugu istarskog poluotoka, udaljeni samo desetak kilometara od grada Pule. Značajan je to dio Istre koji svojim prirodnim bogatstvima privlači posjetitelje sa svih strana svijeta, tijekom cijele godine. Brigu o Kamenjaku vodi Javna ustanova Kamenjak.

Park šuma Šijana

Park šuma Šijana nalazi se svega dva kilometra od strogog centra Pule. Njena površina iznosi 152,13 ha. Početkom 20. stoljeća nazivala se Carskom šumom (Kaiserwald), te je služila za odmor i rekreaciju austrougarske vojske i gospode. Danas je za iste namjene rado koriste Puljani i njihovi gosti.

Limski kanal

Limski kanal dio je 35 kilometara duge Limske udoline koja seže gotovo do Pazina i središta Istre. Sam kanal dug je 12 kilometara, a s njegove obje strane uzdižu se strma brda, ponegdje visoka i do 200 metara. Iako ga mnogi nazivaju fjordom, Limski kanal zapravo je potopljeni krški kanjon. Nekoć je impozantni morski zaljev bio dolina kojom je tekla rijeka Pazinčica koja se ulijevala u more.

Motovunska šuma

Motovunska šuma pruža se dolinom rijeke Mirne, sve od Istarskih toplica do Livada, te dolinom rječice Botonege. Iako nijedna drvenasta ili zeljasta vrsta nije svojstvena samo njoj, Motovunska šuma predstavlja posljednju sačuvanu nizinsku poplavnu mediteransku autohtonu šumu hrasta lužnjaka, poljskog jasena i brijesta. Posebnim rezervatom šumske vegetacije proglašena je 1963. godine, a rezervat koji se prostire na površini od 275 hektara poznata je i kao najveće zaokruženo stanište bijelog tartufa na svijetu.

(Arhiv Glasa Istre)

Krijesnica Kviz

Koje je najveće svjetsko zaokruženo stanište bijelog tartufa?

A) Šijanska šuma

B) Maksimirska šuma

C) Motovunska šuma

D) Raški zaljev

Prva HEP-ova velika solarna elektrana u Hrvatskoj izgrađena je u:

A) Svetom Petru u Šumi

B) Kaštelir Labincima

C) Potpićnu

D) Valturi

Zbog čega je masovno korištenje proizvoda od plastike primjer neodržive potrošnje?

A) preskupi su

B) komplicirana im je proizvodnja

C) razgradnja plastike u prirode traje stoljećima

D) zbog nedostatka sirovine

(Arhiv Glasa Istre)

Po čemu je najpoznatija zaštićena močvara Palud?

A) brojnim ptičjim vrstama

B) mletačkoj utvrdi

C) uzgoju riže

D) čovječjim ribicama

Pulska Park šuma Šijana naziva se još:

A) Carska šuma

B) Admiralska šuma

C) Velika šuma

D) Vespazijanova šuma

Pokrovitelj priloga:

Povezane vijesti

• KRIJESNICA – Novi edukativni prilog o ekologiji, energiji i održivom razvoju