U Parizu se upravo održava 2. Svjetski kamping kongres u organizaciji FICC-a, Međunarodnog saveza za kamping i karavaning, svjetske udruge kamping potrošača sa sjedištem u Bruxellesu. FICC se sastoji od 58 saveza zastupljenih u 34 države, među njima je i Hrvatska. Član Organizacijskog odbora ovog međunarodnog skupa je i Jerko Sladoljev, veteran hrvatskog turizma, sada prokurist u Top Campingu u Poreču, koji je upućen u paradokse koji prate ovaj naglo rastući turistički segment u Europi, pa tako i kod nas u Hrvatskoj.

Ptice selice

U Europi se, po slobodnim procjenama, uslugama kampiranja koristi oko 60 milijuna osoba koje ostvaruju oko 350 milijuna noćenja. Računa se da je među njima najmanje jedna trećina kamperista. Sladoljev ističe da se svijet kamperista - vlasnika ili iznajmljivača autodomova - tijekom pandemije značajno izmijenio. Pandemija je natjerala jednu novu generaciju turista da postanu kampisti, s posebnim akcentom na autodomove, odnosno kampere.

- Paradoks je da broj kampera stalno raste, ali parcela i kamp-odmorišta je u Europi sve manje. Smatra se, po slobodnim procjenama, da ih samo u Europi nedostaje 30-ak tisuća. Tako su kamperisti prisiljeni ulaziti u kampove u koje mnogi ustvari ne žele jer su po naravi ptice selice, ostaju dan-dva i mijenjaju lokacije. Zato raduje vijest talijanskog Ministarstva turizma o potpori Vlade poduzetnicima u iznosu 60 posto od investicije za izgradnju 1.000 novih kamper odmorišta iduće godine, kaže Sladoljev koji se već niz godina zalaže za otvaranje kamp odmorišta u Istri i čitavoj Hrvatskoj.

Retrokampiranje

Kamperizam se stalno modernizira, nude se mnogo personaliziranija iskustva od onih koje očekujemo u hotelu, ali i klasičnom kampu, što je dio pokreta za povratak jednostavnosti, kontakta s prirodom, za kampiranje i potrebama po sve pristupačnijim cijenama. Riječju - u trendu je retrokampiranje, kamping kakav je nekad bio.

Na pitanje čemu vodi trenutačni boom kamperista i autodomova, Sladoljev ističe rezultate trenutno najvećeg istraživanja u svijetu koje je na temu kampiranja s kamperima proveo Institut za tržišna istraživanja Puls u Njemačkoj. Kaže da ovu studiju koriste i proizvođači kampera za svoje poslovne planove, iako su se problemi u proizvodnji i isporukama pokazali gotovo nerješivi.

- Prema toj studiji, kampere ili autodomove 2023. godine imat će 29 milijuna Nijemaca! Ako danas naručite autodom, možete očekivati isporuku tek nakon godinu dana, toliki su repovi. U Njemačkoj (kao i u Europi) registriranih mobilnih domova od 2010. godine do danas više je za 61 posto. Također je 20 posto više registriranih kamp-prikolica. Samo 2020. godine odobreno je 1,2 milijuna novih. S druge strane, od 2010. godine do danas izgrađeno je novih 230.000 kamp-jedinica, odnosno parcela. Toliko kamping jedinica ima otprilike danas u kamping ponudi cijela Hrvatska, ističe Sladoljev.

Puno toga što je uvijek vrijedilo i nekako funkcioniralo, danas više ne funkcionira.

- Do sada je uvijek bilo tako, izuzmemo li produljene vikende, da ako preko vikenda želite posjetiti neko popularno odredište, trebate doći najkasnije do petka u podne. Hrvatska vapi za kamper-odmorištima koja se po mišljenju mnogih (grado)načelnika ne uklapaju u prostorne planove, a time gubimo ogroman dio europskog kamperskog kolača. Osim kamp odmorišta, nedostaje i prateća infrastruktura, stanice za pražnjenje (čišćenje i dezinfekciju) kamperskih kazeta za sve kampere. Postoje samo u kampovima za goste kampa, ali svi ostali nemaju ih gdje isprazniti. O takozvanim divljim kamperistima ne bih ni govorio, javna je tajna gdje to oni prazne, nažalost, kaže Sladoljev.

Vrlo plastično to dočaravaju brojke: u Njemačkoj imamo 61 posto porast broja registriranih kampera u razdoblju 2016. - 2020. godine, a povećanje izgrađenih kamper-mjesta iznosi samo 35 posto!

- Brojke su prilično jasne i ukazuju na veliku deficitarnost kapaciteta. Zato mislim da život kamperistima neće biti ljepši, opušteniji i lakši. Proizvođači im prodaju bajke o slobodnom kampiranju u prirodi i besplatnom zaustavljanju posvuda, a realnost ih kažnjava, recimo s 300 eura kazne ako kampiraju izvan kamp-odmorišta ili kampa u Hrvatskoj, kaže naš sugovornik.

Poruka ministarstvima

Koja su rješenja?

- Kamp-odmorišta će biti sve deficitarnija u Europi i došlo je vrijeme da receptivne turističke destinacije konačno investiraju i otvore nova odmorišta ili će kamperisti morati prodati svoje kampere. Manjak prostora i odmorišta rezultirao je i manjkom "kamperskog bontona" koji govori o činjenici da se velik broj kamperista ne pridržava pravila. Ali, ono što se ne može razumjeti je ponašanje receptivnih turističkih destinacija koje još strateški nisu prihvatile ove trendove, što će definitivno još dodatno zakomplicirati ovu užarenu priču kamperista.

Stoga bi trebalo ministarstva turizma pojedinih velikih mediteranskih kamping destinacija podsjetiti na "kampersku oluju" koja se sprema. Da se prije svega prostornim planovima i beneficijama poveća kako kapacitet kamper-odmorišta, tako i kvaliteta prihvata, zaključuje Jerko Sladoljev.

Povezane vijesti

• Počela sezona kupanja u Poreču
• Pronađena dvojica starijih čeških turista - u Viru pregled infektologa
• Povjerenstvo za turizam Istarske županije: PRIORITET JE PRIPREMITI ISTRU ZA OTVARANJE GRANICA I DOLAZAK GOSTIJU