"Vizija Istarskih domova zdravlja je biti ustanova koja brine o zdravstvenim potrebama zajednice i pruža ujednačenu i dostupnu zdravstvenu zaštitu na cijelom području Istre. Razvija se po načelima izvrsnosti, uz profesionalni razvoj svih uposlenika, što se kao kvaliteta prepoznaje u zemlji i inozemstvu. Kao temeljnom nositelju zdravstvene zaštite na primarnoj razini u Istarskoj županiji misija je osigurati pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite, analizirati specifične zdravstvene potrebe i razvijati zdravstvene projekte i inovativne modele zdravstvene zaštite u suradnji s lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim institucijama, uz primjenu najviših standarda upravljanja".

Sedam ispostava

Poruke su ovo kojima se na svojim internetskim stranicama predstavljaju Istarski domovi zdravlja, zdravstvena ustanova sa sedam ispostava kojoj je osnivač Istarska županija.

- Mi smo jedini dom zdravlja u Hrvatskoj koji se zove malo drugačije od ostalih županijskih domova zdravlja, odnosno imamo u svom nazivu Istarski domovi zdravlja množinu, i to nije bez razloga. Naime, naša ustanova nastala je objedinjavanjem nekoliko nekadašnjih domova zdravlja s područja Istre, a ne njihovim ukidanjem kako bi nastao jedan teritorijalni centar. Ne radi se samo o formalnom ustrojstvu, već je i organizacijski to kod nas u velikoj mjeri tako postavljeno, odnosno funkcioniramo tako da imamo voditelje spomenutih sedam ispostava koji imaju odgovornost za organizaciju rada u njima. Iznad toga nalazi se ravnateljstvo koji sve te poslove koordinira, ali sam sustav u kojem smo ustrojeni omogućio je da ispostave zadrže dobar dio vlastitog subjektiviteta, odnosno da određene aktivnosti organiziraju i provode lokalno, kazao nam je ravnatelj Istarskih domova zdravlja dr. Ante Ivančić govoreći o ustrojstvu zdravstvene ustanove kojoj je na čelu.

Tu je nadalje i niz službi koje su zadužene za određena područja medicine tako da su Istarski domovi zdravlja prema svojoj strukturi zapravo jedan izuzetno decentralizirani poslovni sustav koji je, kako kaže dr. Ivančić, možda nešto teži i kompliciraniji za upravljanje, ali je istovremeno daleko bliži i pristupačniji samim korisnicima zdravstvene usluge širom Poluotoka.

- Osnovani smo 2004. godine, ali i nakon svih ovih godina, i ja, ali i mi svi skupa, držimo da je normalnije i bolje da se problemi, koji se mogu tako rješavati, riješe lokalno u Buzetu, Pazinu ili Poreču, a da mi ovdje zapravo vodimo sustav i rješavamo neke zajedničke probleme. Ponavljam, organizacijski je to nešto složenije, ali vjerujem da time bolje odgovaramo potrebama lokalnih zajednica, gradova i općina na terenu, kaže naš sugovornik.

Nedostatak kadra

Istarski domovi zdravlja vrlo su kompleksna ustanova koja ima oko 600 zaposlenih na 43 lokaliteta u kojoj se primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita pruža kroz 17 djelatnosti.

- Uz primarnu zdravstvenu zaštitu i specijalističke ambulante u sklopu Istarskih domova zdravlja imamo i stacionarni dio koji obuhvaća hemodijalize u Umagu i Labinu te tri stacionara kapaciteta 25 ležaja u Labinu, Pazinu i Umagu. Mnogi vjerojatno za to ni ne znaju, ali stacionar je mali bolnički odjel u kojem prevladavaju stariji, teški bolesnici, a dobrim dijelom su namijenjeni i pružanju palijativne skrbi, kaže ravnatelj Ivančić.

Lavovski dio posla u tim stacionarima, ali i čitavom sustavu, kaže, odrađuju medicinske sestre upozoravajući na već alarmantne razmjere problema koje je prouzročio nedostatak radne snage tog profila na tržištu rada.

- Problem nedostatka medicinskog kadra je već neko vrijeme prisutan. On se ne odnosi na sve struke jer, primjerice, na natječaje nam se uvijek javi dovoljan broj stomatologa ili fizioterapeuta, međutim medicinske sestre i liječnike bilo kojeg profila sve je teže naći i osjećamo da se situacija po tom pitanju jako pogoršava. Pogotovo se to odnosi na nedostatak medicinskih sestara koji je, ne samo u našoj ustanovi, već u čitavom sustavu sada već dramatičan i imam dojam da te činjenice, oni koji bi problem na državnoj razini morali rješavati, uopće nisu svjesni. Medicina ide naprijed, htjeli bi se razvijati i uvoditi nove tehnike, a za tako nešto potrebni su ljudi, kaže naš sugovornik.

Ulaganja u objekte

Što se pak infrastrukture tiče, ulaganja u objekte su, kaže, kontinuirana te se svake godine investira u neke od objekata koji trebaju obnovu i održavanje. Jedina greenfield investicija dogodila se u Vodnjanu u kojem je u partnerstvu s Gradom i Istarskom županijom prije nekoliko godina izgrađena nova zdravstvena stanica. U mnogim sredinama u obnovi prostora koji se nalaze "pod kapom" Istarskih domova zdravlja sudjelovale su i jedinice lokalne samouprave na čijem prostoru se one nalaze.

Ravnatelj Ivančić zadovoljan je i opremljenošću sustava te kaže da ispostave raspolažu svom potrebnom i kvalitetnom opremom. Jedna od najznačajnijih investicija na tom području upravo se privodi kraju, a odnosi se na kompletno zanavljanje radiološke opreme u šest ispostava, odnosno u svim ispostavama osim Pule u kojem tu funkciju obavlja radiološki odjel Opće bolnice.

- Svi stari uređaji su uklonjeni i zamijenjeni novim digitalnim koji su povezani u sustav tako da svih šest radioloških ordinacija sada čine jedan radiološki odjel. Uz tu opremu najviše kvalitete nabavljen je i jedan mamografski uređaj koji je već u funkciji u Pazinu, a koji je također integriran u zajednički informacijski sustav. Njegova vrijednost je nešto iznad 1,1 milijun kuna od čega je 800 tisuća kuna osigurala Istarska županija, dok je vrijednost ostale kupljene radiološke opreme 6 milijuna kuna što smo pribavili putem kredita koji ćemo otplaćivati tijekom narednih 10 godina, kaže.

Uloga domova zdravlja je da budu nosioci zdravstvene zaštite u zajednici, odnosno da se organiziraju na način kako bi bili što bliže i što više na raspolaganju što većem broju građana, a to je, kaže dr. Ivančić i daleko ljudski i humaniji pristup medicini od nekakvog centrističkog modela.

Palijativna skrb

U Istarskim domovima zdravlja posvećeni su, dodaje, i razvoju brojnih projekata koji im daju posebnu prepoznatljivost u nacionalnim okvirima te su po nizu tih projekata važnih za zdravstvenu zaštitu zajednice prepoznati i kao uzor drugima. Jedan od tih projekata je svakako specijalistički pristup palijativnoj skrbi u kojem specijalisti u palijativnoj skrbi odlaze u domove te savjetuju i obitelj i obiteljskog liječnika kako pristupiti skrbi osobe koja je na umoru.

- Tu smo napravili značajne iskorake u hrvatskim okvirima te organizirali i edukativni centar na kojem, uz Medicinski fakultet u Zagrebu, jedini pružamo certificiranu edukaciju o palijativnoj skrbi s kliničkom praksom, kaže ravnatelj Istarskih domova zdravlja.

Druga velika tema je Prevencija i rehabilitacija kardiovaskularnih bolesti pri čemu prevenciju razvijaju već 15-ak godina te su po tom pitanju sudjelovali i u EU projektu "Love your heart" Jadranske mreže prevencije kardiovaskularnih bolesti. Od 2018. godine razvijaju i rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- Vrlo konkretno, čovjeku kojem se ugradi koronarni stent preporučuje se rehabilitacija koju oni mogu obaviti na svega nekoliko lokacija u Hrvatskoj, jedna od kojih je i opatijska Thalassotherapia čiji program od 2018. godine mi nudimo u našim domovima zdravlja. Ljudi ne moraju čekati osam ili više mjeseci nakon ugradnje stenta, već nakon osam dana mogu krenuti s rehabilitacijom u Puli, Umagu i Poreču, a uskoro i u ostalim ispostavama. Mi smo dakle jedan od ukupno četiri rehabilitacijska centra u Hrvatskoj, a jedini smo koji to nudimo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kaže dr. Ivančić.

Od ostalih projekata značajan je projekt "Istra bez karijesa" koji ima za cilj ponovnu uspostavu preventivne stomatologije na području cijele Županije, a vrlo vrijedan projekt na koji su u zadnje vrijeme snažno fokusirani odnosi se na onkološke bolesnike i onkološku terapiju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji uskoro kreće. Kroz njega će se nastojati da sve one terapije koje danas pacijenti dobivaju na Odjelu onkologije Opće bolnice Pula, a nije nužno da se to samo tamo dešava, dobivaju ili kod svog obiteljskog liječnika ili u nekakvoj ambulanti ili stacionaru u domovima zdravlja. Cilj je, kaže, da se u nekakvoj skorijoj budućnosti sve terapije daju u najbližem Domu zdravlja, a zatim vremenom i u domovima bolesnika kao što se već čini u mnogim razvijenim zemljama svijeta.

- Onkološka terapija u primarnoj zaštiti je prvi korak prema novom, širem projektu, a to je Plan protiv raka Istarske županije, koji je Županija podržala i kojeg ćemo razvijati kako bi se svi aspekti od prevencije, ranog otkrivanja i liječenja onkoloških bolesti unaprijedili, zaključuje dr. Ante Ivančić. (Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom)

Povezane vijesti

• ANTONIO IVANČIĆ Vidi se da nam treba  vremena i treninga da se sve to posloži
• UMJETNIK I BIVŠI RADNIK BRODOGRADILIŠTA PINO IVANČIĆ 'Odsviran' requiem za Uljanik
• "DA, JA SAM TAJ O KOJEM PRIČA CIJELA DOMAĆA GASTRO SCENA" Nama nije cilj da klijentima uništimo konkurenciju, nego istaknemo njihove dobre strane