NAKON GOTOVO DVIJE GODINE
HRVATSKE ŠUME DONIJELE PRAVILNIK U KOJEM JE POSEBNO REGULIRANO SAKUPLJANJE TARTUFA: Popratnica je važna za brendiranje istarskog tartufa kao dokaz o stvarnom porijeklu
Zaštitit će se istarski bijeli tartuf (Snimila: Gordana Čalić Šverko)
Na početku sezone istarskog bijelog tartufa Tuber magnatum pico, najskuplje podzemne gljive na svijetu, Hrvatske šume donijele su novi Pravilnik o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta kao i cjenik kojima je, između ostalog, obuhvaćeno i sakupljanje podzemnih vrsta gljiva u državnim šumama. Tartufari, kao i prethodnih godina, u državne šume mogu ući uz dozvole. Cijena godišnje, odnosno sezonske dozvole za sakupljanje tartufa u državnim šumama za osobne potrebe kao i prethodnih godina iznosi 1.700 kuna uključujući PDV, mjesečne 850 kuna, tjedne 500 kuna i dnevne 200 kuna.
Novost je - popust
No, novim je pravilnikom uvedena i jedna novost, članovi udruga koje su registrirane za očuvanje i vrednovanje tartufa imaju pravo na 50 posto popusta, doduše samo na iznos godišnje dozvole za sakupljanje podzemnih vrsta gljiva za osobne potrebe. Za sakupljanje tartufa sukladno sklopljenim ugovorima za komercijalne svrhe izdaje se isključivo godišnje odobrenje za svakog pojedinog sakupljača. Ovisno o broju izdanih odobrenja daje se količinski rabat.
Za Pravilnik o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda dobivena je suglasnost resornog ministarstva, a donesen je na inicijativu i Uprave šuma Podružnice Buzet i Udruge tartufara Istra, zainteresiranih da se stvori sustav u kojem se jasno određuju prava i obveze.
- Pravilnik je opći akt Hrvatskih šuma, javnog šumoposjednika, koji ima ovlast i obvezu donošenja sukladno Zakonu o šumama i odnosi se na državne šume. Pravilnik se donosi gotovo dvije godine, u više navrata smo imali kontakte s predstavnicima tartufarske udruge i neke stvari smo kompromisno riješili na obostrano zadovoljstvo, istaknuo je Predrag Trope, voditelj Uprave šuma Podružnice Buzet, na sastanku kojeg su sazvali u lugarnici Šumarije Buzet u Livadama kako bi predstavnicima Udruge tartufara Istra, komercijalnih sakupljača, kao i firmi koje se bave otkupom i preradom tartufa, pojasnili novi pravilnik i cjenik.
Kako je obrazložio Boris Černeha, rukovoditelj Odjela za ekologiju, pravilnik je posebno regulirao i sakupljanje tartufa. Razlučio je dvije kategorije: sakupljanje tartufa za osobne potrebe i za komercijalno sakupljanje.
Potrebne dozvole
- Za sakupljanje tartufa za osobne potrebe treba ishoditi dozvolu, a za komercijalno sakupljanje sklapa se ugovor s podružnicom šumarije, u ovom slučaju u Buzetu. Kod sakupljanja za osobne potrebe nije došlo do promijene cijene dozvole za sakupljanje tartufa u državnim šumama. One su iste kao i prethodnih godina. Jedina novost je da članovi udruga koje su registrirane za očuvanje i vrednovanje tartufa imaju pravo na 50 posto popusta na iznos godišnje dozvole koja bi s PDV-om bila 850 kuna. Za sakupljanje tartufa za osobne potrebe ne izdaje se popratnica, za razliku od komercijalnog sakupljanja gdje se sklapa ugovor s podružnicom Uprave šuma, tu se ostvaruje određeni rabat na broj sakupljača po pojedinom ugovoru. Za komercijalne sakupljače važno je istaknuti, da prilikom sklapanja ugovora, ide avansno plaćanje za određene količine na koje se sklapa. Cijena nije visoka niti što se tiče naknade prilikom izdavanja popratnog dokumenta što je u postupku daljnjeg brendiranja istarskog tartufa važan pokazatelj i jedini dokument kojim će se dokazivati da je on stvarno porijeklom s ovog područja. Za sklapanje ugovora s Podružnicom Buzet potrebno je imati rješenje resornog ministarstva o količinama koji se po novome izdaje za tri godine. U slučaju sklapanja ugovora, za sakupljače se plaća odobrenje. Ugovor se sklapa na razini podružnice, a izdavanje popratnica, na temelju vaganja, je uglavnom od 7 do 15 sati u lugarnici Livade, a i u područnim šumarijama također, istaknuo je Černeha.
Rukovoditelj Proizvodnog odjela Uprave šuma Podružnice Buzet Christian Gallo upozorio je na tri termina u pravilniku i cjeniku; dozvola je za sakupljanje tartufa za osobne potrebe, odobrenje je za komercijalne svrhe, a treći dokument je rješenje o dopuštenju koje se dobiva sukladno Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, a izdaje ga resorno ministarstvo komercijalnim sakupljačima (bilo fizičkim, bilo pravnim osobama kojima se dozvoljava sakupljanje za komercijalne potrebe).
- U jednom trenutku, kada se tržište bude legaliziralo do kraja, onda će te popratnice biti iznimno važan dokument, a pogotovo u onom trenutku kada budemo htjeli brendirati tartuf kao istarski tartuf jer će to biti dokaz o njegovom podrijetlu, rekao je Gallo.
Certifikacija prije brendiranja
Upravo će postupak izdavanja popratnica, upozorili su tartufari koji se bave komercijalnim skupljanjem, predstavljati problem, jer u teoriji je to lijepo zamišljeno, ali u provedbi je puno problema.
Predsjednik Udruge tartufara Istra Darko Muzica s 35 godišnjim tartufarskim stažem, istaknuo je da su u svakom razgovoru tražili od Hrvatskih šuma da se popratnica ako je moguće izostavi jer je teško provediva.
- Popratnica će biti kočnica za puno toga. Ona je možda koristan dokument radi certificiranja prilikom izvoza, a sve drugo ćemo teško riješiti, jer je teško provediva i stvarat će probleme s obzirom na način organizacije njenog izdavanja, istaknuo je Muzica, dok se Trope nadovezao i rekao da je popratnica za drvo i nedrvne šumske proizvode definirana zakonom.
- Prošle godine prilikom izmjena i dopuna Zakona o šumama, podnijeli smo zahtjev da se popratnica briše no takav prijedlog nije prošao u saborsku proceduru. Popratnica je i nama ogroman teret, mi smo bili prvi koji smo objašnjavali da popratnica nema smisla zato što komercijalni sakupljači imaju dokument koji se zove otpremnica koja prati svu robu na području EU. Popratnica je nametnuta tako reći svima nama, tu ne možemo raditi kompromise već tumačimo odredbe zakona i pravilnika koji je usklađen sa svim zakonskim propisima. Sada smo tu gdje jesmo i moramo naći način da ovo odradimo. Govorimo o legalnom protokolu, rekao je Trope.
No tartufari su upozorili da će se, ukoliko je zajednički cilj brendiranje tartufa, tu nešto morati korigirati.
Trope je također naglasio da se o brendiranju tartufa priča godinama i bila bi šteta da se ne uspije zaštititi taj brend istarskog tartufa.
- Ono što možemo i što smo inicirali kao Hrvatske šume, imamo FSC certifikat za gospodarenje šumama i pokrenuli smo postupak i za certifikaciju šuma u pogledu nedrvnih šumskih proizvoda, odnosno tartufa. Idemo paralelno u zaštitu brenda, ali će to odraditi netko drugi. Ono što mi radimo je certifikacija. Kada tražimo certifikaciju podzemnih vrsta gljiva onda moramo dokazivati da na području državnih šuma ima određenih količina tartufa, da je to interes lokalnog stanovništva, ne samo tradicija, da to stvara jednu gospodarsku bazu i potencijal, ali na temelju nekih dokumenta, od popratnica na dalje, naglasio je Trope.
Županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan istaknuo je da je svima cilj zaštititi tartuf te naglasio da se s Hrvatskim šumama razgovaralo i oko načina gospodarenja Motovunskom šumom da se prvenstveno vodi računa o tome da je ona primarno stanište tartufa. Razgovara se i o revitalizaciji starog korita rijeke Mirne koje bi se ponovo stavilo u funkciju i u kontekstu kvalitete staništa tartufa. U tom je segmentu zaštite šume aktivna i Natura Histrica. Zajedno s Hrvatskim šumama pokrenuti su i projekti sadnje sadnica autohtonih stabala mikorizirane micelijem tartufa.
- Upravo je ovaj sastanak jedan od niza pripremnih kako bi mogli u budućnosti zaštititi istarski bijeli tartuf. Zaštita tartufa kao gljive nije jednaka zaštiti poljoprivrednog proizvoda poput pršuta, sira ili maslinovog ulja. S Ministarstvom poljoprivrede i ostalima, razgovarat ćemo o načinu i tipu zaštite za istarski tartuf, a zajednički cilj je njegovo brendiranje, izjavio je Pinzan.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
