NAJNOVIJE



NA PROMOARH-U ODRŽANA TRIBINA

GDJE JE NESTAO GOLF? Nije ga niti bilo u Hrvatskoj, a Istra treba sedam do deset golf-igrališta

| Autor: Davor ŠIŠOVIĆ
Ilustracija (Arhiva)

Nakon 15 godina peripetija Larun kraj Tara je dobio građevinsku dozvolu pa bi gradnja trebala početi krajem 2020. godine. Resort Biska između Umaga i Novigrada je pred dobivanjem građevinske dozvole, dok se za Stanciju Špin s pripremom dokumentacije stiglo negdje do polovice

Na nedavnom prvom porečkom Međunarodnom sajmu graditeljstva, opremanja i uređenja PromoArh održana je i zanimljiva tribina o trenutačnom stanju golfa u Istri i Hrvatskoj. Ni prikaz stanja ni perspektive ovog po nekima luksuznog sporta nisu prikazane optimistično, no entuzijaste koji u nas pripremaju i provode projekte golfa krasi izuzetna upornost tako da oni svjetlu budućnost golfa u nas svakako vide. Tribina je simpatično (ali i simptomatično) bila naslovljena "Gdje je nestao golf u Hrvatskoj?", ali je u razgovoru izbistrena misao da golf u Hrvatskoj zapravo još nije ni nastao i da se nemamo s kime usporediti, jer niti jedna druga turistička zemlja s golfom ne stoji toliko loše kao Hrvatska.

Sudionici tribine bili su Zvonko Anderluh koji u Istri već petnaestak godina radi na projektu golf-resorta Biska između Novigrada i Umaga te Miro Vukušić koji jednako dugo radi na projektu golf-igrališta Larun te nešto kraće na projektu golf-igrališta Stancija Špin, oba na području općine Tar. Nakon niza peripetija, birokratskih problema, pregovora s jedne strane s nadležnim ministarstvima a s druge s lokalnom zajednicom, tegobnog rješavanja problema vlasništva nad zemljištem (pogotovo u slučaju resorta Biska gdje su već kupljeno zemljište sudski potraživali talijanski benediktinci), oba su se ova projekta primakla sagledivoj završnici.

Stižu rješenja

Larun je dobio građevinsku dozvolu i u tijeku je sklapanje ugovora s investitorima pa bi gradnja trebala početi krajem 2020. godine. Resort Biska je pred dobivanjem građevinske dozvole, dok se za Stanciju Špin s pripremom dokumentacije stiglo negdje do polovice.

Tribinu je znalački i vrlo informirano moderirala Blaženka Leib, a počelo se s globalnim činjenicama. U svijetu ima 60 milijuna aktivnih igrača golfa, a 200 milijuna turista godišnje posjećuje golf-destinacije. Hrvatska jako zaostaje u tom segmentu ponude za ostatkom svijeta, a posljednjih godina su ponudu golfa jako razvile zemlje od kojih se to možda i ne bi očekivalo, poput Turske, Austrije i Češke. U Istri je aktivna samo jedna golf-destinacija, Crveni Vrh pokraj Savudrije, i prema riječima sudionika tribine ona vrlo dobro posluje, gosti čak čekaju na red za uživanje u tamošnjoj ponudi. Iako je za Istru, u različitim kontekstima bliže prošlosti, bilo planirano između 20 i 30 golf-igrališta, stručnjaci smatraju da je njihov optimalan broj od 7 do 10, ali svakako je potrebno da ih bude više, da budu u "grozdu" jer korisnici takve ponude vole mijenjati lokacije odnosno igrališta u bližoj okolici, slično skijalištima koja imaju više staza.

Razloge zašto razvoj golfa u Hrvatskoj zaostaje sudionici među ostalim vide i u činjenici da se golf ne smatra sportom već biznisom, pa stoga površine golf-igrališta nisu bile oslobođena davanja, primjerice komunalnog doprinosa, kao što je to slučaj s drugim sportskim terenima. Jedan od razloga zaostajanja je i negativna kampanja ekoloških udruga temeljena na krivim podacima i njihovim interpretacijama.

Negativna percepcija

- Golf ne devastira prostor već naprotiv čuva prirodu, radi dobrog poslovanja i zadovoljstva gostiju u interesu je investitora imati očuvan ekosistem, na golf-terene se čak naseljavaju ptice, a uporaba pesticida mnogo je manja čak i od nekih poljoprivrednih proizvodnji, rekao je Zvodno Anderluh, iznijevši podatak da se u proizvodnji kukuruza koristi 3 kilograma aktivnih tvari zaštitnih sredstava po hektaru, u vinogradarstvu 8-10 kilograma, dok je na golf-terenima to svega 0,8 kilograma po hektaru. Takva potrošnja pesticida ne može zagaditi podzemne vodotoke, pa je suvišno postavljati plastične folije ispod sloja trave, što neki zagovaraju, jer naprotiv, folija ubija sav život u tlu koji je ispod nje. Istarski golf-projekti su k tome vodoopskrbno samoodrživi, projekti uopće ne predviđaju korištenje vode iz vodovodnog sustava već uglavnom vode iz podzemlja, uz reciklažu. Do javnosti ovakvi podaci rijetko dopiru, pa je stoga prema golfu stvorena averzija i loš imidž golf-projekata zbog kojih nema realizacije.

Golf u Hrvatskoj zapravo još nije ni nastao, misao je koja se provlačila ovom tribinom. Propisana je preopsežna dokumentacija, njezino rješavanje traje predugo, upravni postupci znaju potrajati i desetak godina a investitorima koji bi ulagali u golf u Hrvatskoj predugo je toliko čekati.

Zanimljivo je da su oba sudionika tribine ocijenila županije najslabijom karikom u pripremi i realizaciji projekata golfa, dok je s državnim tijelima i s lokalnom samoupravom suradnja mnogo bolja, usprkos nekim negativnim iskustvima, poput primjerice 14-mjesečnog trajanja izrade studije utjecaja na okoliš. "Zapravo najbolje komuniciramo s državnim tajnicima u ministarstvima, oni su na svojim poslovima dulje vrijeme i bolje poznaju problematiku, dok se ministri mijenjaju i uvijek se iznova moraju upoznavati s ovom temom", rekao je na tribini Miro Vukušić.

Ne donose odluke

Bilo je riječi i o građevinskim objektima u golf-resortima, što je također sporan detalj u odnosima s lokalnom zajednicom, pa je Anderluh negativnom ocijenio što je Istarska županija u prostornom planu smanjila broj dozvoljenih kreveta u golf-resortima sa 1.200 na 600, što je ispod razine isplativosti.

U raspravu se uključio i Dražen Slamar, golf-konzultant koji je već tri desetljeća uključen u različite projekte golfa i jedan je od koautora državnog akcijskog plana za golf, koji je odnedavno postao i službenim planskim dokumentom Ministarstva turizma. On je istaknuo da je prvi zadatak tog akcijskog plana mijenjanje negativne percepcije o golfu, te procijenio da se posljednjih godina situacija ipak popravlja. Po njemu je trenutačno najveći problem u ministarstvima koja međusobno ne surađuju, kao što ne surađuju ni odjeli unutar istih ministarstava, odluke se predugo čekaju, a na nekim se razinama osjeća i strah od donošenja odluka.

- Ako službenici u ministarstvima prepuštaju odluke višim službenicima, oni pak ministrima, a ministri predsjedniku Vlade, naravno da će se odluke presporo donositi, i apsurdno je da Plenković naposljetku donosi odluke o razvoju golfa u Hrvatskoj, zaključio je Slamar.

Tržište nekretnina više ne raste, ali se razvija

U sklopu sajma PromoArh održana je i tribina o aktualnom stanju na hrvatskom tržištu nekretnina, na kojoj je konstatirano da je u toj djelatnosti prije otprilike tri godine nastupio novi ciklus kojeg, za razliku od prethodnog, ne karakterizira nekontrolirani rast već stabilizacija i razvoj. Prije desetak godina u graditeljski sektor ušli su mnogi investitori kojima to nije bio primaran posao, i takvi su investitori danas uglavnom nestali s tržišta. Planiranje je postalo bolje, a banke pomnije procjenjuju svoje klijente te ulažu samo u potencijalno uspješne. Sustav državnih subvencija za graditeljski sektor, primjerice kroz programe poticane stanogradnje, sudionici tribine ocijenili su više negativnim nego pozitivnim jer donošenje odluka u tom procesu predugo traje a tržište se ne može zbog takvih procedura "zamrznuti".

Tražene cijene novih gradnji posljednjih godina rastu, ali nisu uvijek u skladu s realiziranim cijenama jer tržište ne dobiva cjelovite i kvalitetne informacije, a objektivno većina hrvatskih područja nema objektivnih uvjeta za rast cijena. Sve je veća disproporcija između novih i starih gradnji, primjerice stanova, jer stara i nova gradnja nemaju jednaku dinamiku prodaje: stara gradnja može "čekati" i time držati cijenu, dok je investitorima u interesu što prije prodati novu gradnju, ali za realnije odnose cijena nema relevantnih podataka: nitko u Hrvatskoj ne zna koliko se i kakvih stanova prodaje, pa bi evidencija o tome bila korisna ne samo kupcima već i građevinarima odnosno investitorima, rečeno je uz ostalo na tribini o tržištu nekretnina.


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater
Webcams provided by webcams.travel add a webcam