DRUGI DIO FININFO ANALIZE

Dio poreznih dužnika koji su primili potpore za travanj dužan je državi više od 106 milijuna kuna: NAJVEĆI BROJ POTPORA DOBILA SU DRUŠTVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

| Autor: Patricija SOFTIĆ
Arhiva G. I.

Arhiva G. I.


U analizi Fininfo portala, identificirano je ukupno 28 subjekata kojima je država isplatila potpore za mjesec travanj, a u tom istom razdoblju nalazili su se na listi poreznih dužnika. Zanimljivo je da se među tih 28 subjekata nalazi pet dioničkih društava i 23 društva s ograničenom odgovornošću, koji su primili potpore u iznosu nešto većem od 2,2 milijuna kuna za 557 zaposlenika. S druge strane, spomenutih 28 poduzeća državi je dužno čak 106,2 milijuna kuna

 

Na temelju vlastitih i podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, financijski portal Fininfo izradio je detaljnu analizu potpora za očuvanje radnih mjesta isplaćenih za travanj 2020. godine. Predmet analize je 98.535 poslovnih subjekata kojima je isplaćeno 2,2 milijarde kuna potpora za ukupno 558.724 zaposlenika. Ovaj put analiza se fokusirala na strukturu tvrtki koje su dobile potpore, te ima li među njima poreznih dužnika kojima su potpore svejedno isplaćene, a podatke je analizirao Hrvoje Njegovec.

U analizi Fininfo portala, identificirano je ukupno 28 subjekata kojima je država isplatila potpore za mjesec travanj, a u tom istom razdoblju nalazili su se na listi poreznih dužnika. Zanimljivo je da se među tih 28 subjekata nalazi pet dioničkih društava i 23 društva s ograničenom odgovornošću, koji su primili potpore u iznosu nešto većem od 2,2 milijuna kuna za 557 zaposlenika. S druge strane, spomenutih 28 poduzeća državi je dužno čak 106,2 milijuna kuna. Uzme li se u obzir ova činjenica, uz prethodnu Finifo analizu koja je pokazala da su u travnju potpore za očuvanje radnih mjesta isplaćene za 36 posto više subjekata koji su na listi neisplatitelja plaća, nameće se zaključak kako isplate potpora ovakvog tipa iziskuju implementaciju dodatnih ograničenja i veću kontrolu subjekata kojima se potpore isplaćuju.

Najbrojniji obrti i društva s ograničenom odgovornošću

- Promatramo li iznose isplaćenih potpora i broj zaposlenih u subjektima koji su primili potpore, kao pet najzastupljenijih pravnih oblika javljaju se redom: društva s ograničenom odgovornošću, obrti, dionička društva, jednostavna društva s ograničenom odgovornošću i ustanove. Spomenutih pet pravnih oblika zapošljava nešto više od 98 posto svih zaposlenika za koje su potpore za mjesec travanj isplaćene, a upravo je taj postotak cjelokupnog isplaćenog iznosa za mjesec travanj podijeljen takvim društvima. Od ovih pet kategorija, posebnu pozornost skrećemo na ustanove, iz razloga što je to jedina kategorija koja je osnovana i posluje u svrhu obavljanja djelatnosti od javnog interesa. Najveći dio ustanova koje su primile potpore za mjesec travanj, njih 93 posto, posluje u obrazovnom i zdravstvenom sektoru, odnosno radi se pretežito o dječjim vrtićima i poliklinikama. Promatra li se broj subjekata koji su primili potpore, vidljivo je da prevladavaju dva pravna oblika, a to su obrti i društva s ograničenom odgovornošću. Ova dva pravna oblika zajedno obuhvaćaju više od 84 posto svih subjekata koji su primili potpore, veli Njegovec.

Ovog su puta u analizi primatelji potpora ujedno podijeljeni na stare, one osnovane do 2015. godine, i mlade, odnosno, one osnovane nakon 2015. godine. Stariji su subjekti obično, zbog dužeg poslovanja, prikupljenog iskustva i sredstava, odnosno nakupljene kapitalne rezerve, stabilniji i otporniji na krize od subjekata koji su u ranoj fazi svog postojanja. Međutim, stvarna situacija u RH na koju je ukazala analiza podataka, nije uobičajena za krizne situacije. Naime, trenutno je u Hrvatskoj udio "starih" aktivnih poduzeća oko 60 posto, koliko je otprilike starih subjekata u ovoj analizi. Stoga se može zaključiti kako je ova kriza pogodila podjednako mlade i stare subjekte, a vidljivo je i da stari subjekti imaju znatno veći prosječan broj zaposlenih od mladih poduzeća, što je i očekivano. Ono što nije očekivano, no ipak se događa, jest činjenica da su i određeni porezni dužnici primili državne potpore za očuvanje radnih mjesta, premda sami nisu podmirili obvezna davanja državi, odnosno duguju poreze ili doprinose državnom proračunu.

Svaka dva mjeseca odluka o produljenju mjera

Kako je objavio HZZ, nove potpore za očuvanje radnih mjesta u kriznim djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) za srpanj i kolovoz mogu se odobriti poslodavcima iz sektora djelatnosti prijevoza, skladištenja roba, ugostiteljstva, organizacije raznih događanja, prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača, te iz područja umjetnosti i zabave. Poslodavci koji mogu zatražiti potpore su trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, te ostali subjekti koji su obveznici poreza na dobit. Potpore se mogu zatražiti za radnike u radnom odnosu na dan 30. lipnja 2020. godine na dalje, i to mogu učiniti samo oni poslodavci koji su izvršili prijavu u sustav HZMO-a do 29. veljače ove godine.

Potpora će se dodjeljivati u iznosu od 4.000 kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu. Jednako tako, dodjeljivat će se i svota od 250 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje. Kako bi ostvarili navedene potpore poslodavci trebaju dokazati da su u lipnju 2020. godine imali pad prometa, odnosno prihoda za najmanje 60 posto u odnosu na lipanj 2019. i to temeljem predaje PDV obrasca za lipanj 2020. godine i lipanj 2019. godine Poreznoj upravi za dobivanje potpore za srpanj, te pad od 60 posto u srpnju za dobivanje potpore za kolovoz. Isplate potpora vrše se do zadnjeg dana u mjesecu, a hoće li se one nastaviti isplaćivati i dalje, odlučuje Upravno vijeće HZZ-a koje svaka dva mjeseca donosi odluku o produljenju mjere.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter