O TURIZMU NA PREKRETNICI

DENIS IVOŠEVIĆ, DIREKTOR TZ-a ISTRE: Godine hiperpotražnje su definitivno iza nas. "Ovo će biti jedna od izazovnijih turističkih godina"

| Autor: Duška PALIBRK
(M. MIJOŠEK)

Nismo više po "difoltu" predodređeni da će nas gosti birati kao u fazi hiperpotražnje, nego gosti na našim tradicionalnim tržištima razmatraju Hrvatsku kao jednu od opcija za svoj odmor na Mediteranu, pritom ocjenjujući i uspoređujući vrijednost za novac koji dobivaju u svakoj od ponuđenih mediteranskih odredišta, kaže Ivošević

Za 2020. (i) direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević kaže da će biti jedna od izazovnijih turističkih godina. Iako je čestom uporabom "izazovna turistička godina" već postala otrcana fraza, kaže da su svi koji rade u turizmu svjesni velikih izazova koji stoje pred njima.

- Tu prije svega mislim na stvorene uvjete hiperpotražnje kakve smo imali u 2015., 2016. i 2017. godini radi općepoznatih činjenica nestabilnog političkog okruženja u nekim našim konkurentnim destinacijama, što smo mi u Istri i Hrvatskoj definitivno dobro iskoristili. Godine hiperpotražnje su definitivno iza nas. Svi oni koji se profesionalno bave turizmom znaju da takav trend velikog rasta ne može potrajati. To smo, uostalom, vrlo dobro osjetili i u 2018. i u 2019. godini.

Potencijalne prijetnje

- Da će 2020. biti izazovna, govore nam i potencijalne prijetnje s kojima ćemo se morati suočiti. Prvo, svi smo uvidjeli da su se Turska, Grčka i pojedine zemlje sjeverne Afrike na velika vrata vratile na turističko tržište. Egipat je lani ostvario odlične rezultate, i u ovoj godini kontinuirano raste velik interes za Egiptom i to prije svega iz naše najznačajnije emitivne destinacije - Njemačke. S druge strane, imamo velike promotivne kampanje u nama najznačajnijim emitivnim tržištima u kojima vlade pozivaju svoje žitelje da praznike i odmore provedu u domicilnim destinacijama, uz značajan financijski suport koji su im osigurali.

Moguć utjecaj Brexita nam je u ovoj fazi nepoznanica. Osjetan je trend smanjenih troškova za putovanja uslijed usporenih kretanja u nama najvažnijim ekonomijama. Prosječna potrošnja tijekom odmora smanjila se za sve vrste putovanja i to ne samo u Engleskoj, već i u Njemačkoj. Dakle, nalazimo se u poziciji da nismo više po "difoltu" predodređeni da će nas gosti birati kao u fazi hiperpotražnje, nego gosti na našim tradicionalnim tržištima razmatraju Hrvatsku kao jednu od opcija za svoj odmor na Mediteranu, pritom ocjenjujući i uspoređujući vrijednost za novac koji dobivaju u svakoj od ponuđenih mediteranskih odredišta. Sve navedene "potencijalne prijetnje" nisu prijetnje samo za Hrvatsku, već za sve destinacije na svijetu. To nije nikakva novost, tako izgleda današnja tržišna utakmica u turizmu.

- Kako anulirati sve te "potencijalne prijetnje"? Postoji li strategija, nacionalna i regionalna?

- Potencijalne prijetnje, jasno, možemo značajno ublažiti. Mi smo prije svega sigurna destinacija i to je naš najznačajniji adut. Sigurnost destinacije je jedan od najvažnijih kriterija. Za Istru je to još naglašenije jer smo pretežito destinacija za obitelji pa nam taj kriterij ide itekako u prilog. Geografski smo odlično pozicionirani u odnosu na naše najznačajnije emitivne zemlje kojima smo lako dostupni. Vrlo se dobro uklapamo u nove velike trendove u turizmu te smo prepoznati kao dobro organizirana, izuzetno čista i održiva destinacija.

Smanjenje PDV-a

- Vjerujem da je smanjenje stope PDV-a s 25 na 13 posto u ugostiteljstvu tek prvi korak koji će u narednim godinama dodatno smanjiti PDV na ispod 10 posto. Ta promjena nam je jako važna jer ćemo imati iste ili slične uvjete poslovanja te će se bitno podignuti naša konkurentnost. Učinak bi se trebao vidjeti na investicijama i na boljim plaćama pa samim time i boljoj usluzi i servisu u turizmu, što bi trebao biti ogroman plus za sve naše goste. Pored toga, naš fokus bi i dalje trebao biti na kvaliteti usluge i servisa, na autentičnosti i izvornosti naših proizvoda i destinacije te da sve to skupa bude dobro ponuđeno u omjeru vrijednost za novac.

- Koji se novi svjetski trendovi i mode nameću i turizmu? Ekologija je sve češća tema.

- Turizam je danas toliko dinamična disciplina uslijed novih tehnologija, digitalizacije, dostupnosti avioprijevoza, globalnih rezervacijskih sustava, da je sve to značajno utjecalo na navike putnika. One se vrlo brzo mijenjaju, uvode se novi trendovi i mode, a to utječe na veliku mobilnost turista. Da nije sve prepušteno samo tehnologiji, govori i činjenica da je upravo objavljena lista 11 novih velikih trendova putovanja u 2020. godini za američko i englesko tržište. Dominiraju isključivo teme i trendovi koji idu u pravcu održivog i odgovornog razvoja, odnosno čim manjeg utjecaja na okoliš, pa se tako sugerira: otkrijte destinacije putujući vlakom; bukirajte eko-hotele; birajte manje poznate destinacije; učite od lokalnih ljudi; kupujte putovanja na kojima ćete nešto važno spoznati/naučiti; putujte da biste doznali tko su vam preci; budite putnici, ne obični turisti; bleisure (business&leisure) trend - kombinacija poslovnog putovanja i odmora.

- Je li Rovinj na dobrom putu da postane ekskluzivna destinacija, dostojan pandan Dubrovniku, na suprotnom kraju hrvatskog Jadrana?

- Rovinj je bez sumnje najznačajnija turistička perla uz Dubrovnik na našem Jadranu i jako je dobro da na krajnjem jugu i krajnjem sjeveru imamo dvije najpoznatije turističke destinacije u Hrvatskoj, a koje su opet toliko različite. Ono što je uvijek krasilo Rovinj jest njegova silueta starogradske jezgre, autentična arhitektura, ribarska tradicija, specifičan način života, a posljednjih godina se Rovinj pretvorio u destinaciju koja nudi jedan novi stil života, jednu novu turističku dimenziju, novu dodanu vrijednost. Uvala Lone sa svoja četiri hotelska kapitalca, s najljepšom marinom na Jadranu, prekrasnom šetnicom i očaravajućom prirodom na Zlatnom rtu spada među najljepše i najuređenije turističke mikrolokacije na Mediteranu. Rovinj sve više postaje mondeni europski hideaway.

- Kako dalje razvijati turizam u Istri, a sačuvati identitet, prostor, kvalitetu života? Često ističete repozicioniranje prema platežno moćnijim gostima?

- Strateški ciljevi istarskog turizma definirani su Master planom za razdoblje 2015.-2025. Model koji suportira predloženu dinamiku razvoja je model repozicioniranja i restrukturiranja koji u potpunosti uvažava održiv i odgovoran razvoj turizma Istre. Model sugerira sljedeće razvojne procese u razdoblju između 2015. i 2025. godine, počevši od orijentiranja Istre na turizam za vrijednosni profil zapadnog potrošača s izgrađenim turističkim iskustvom i kulturom. Nadalje, bitno se podiže kvaliteta svih tipova smještaja, posebno kampova i privatnog smještaja, i novoj kvaliteti prilagođava turistički lanac vrijednosti. Dodaje se vrijednost kulturnim i prirodnim atrakcijama, uređenjem prostora kao kulturne kategorije te zaštitom urbanog sadržaja pitoresknih obalnih i kontinentalnih mjesta. Ulazi se u proces snažnijeg globalnog pozicioniranja i marketinga, uz jače obraćanje novim i daljim tržištima. Ciljaju se segmenti više srednje i više kategorije potrošača.

Ofenziva kvalitete

- Podiže se i udjel hotela i resorta u smještajnoj strukturi poticanjem novih "brown" i "green field" investicija. Razvija se 10-15 "mixed use" projekata unutar i izvan postojećih izgrađenih zona i tako se obraćamo stanovništvu EU-a kao destinacija s organiziranim rezidencijalnim tržištem nekretnina. "Ofenzivu" kvalitete nužno prati i podizanje kapaciteta ljudskih resursa za što se nalaze nova sustavna rješenja za kvalitetno obrazovanje svih razina djelatnika u turizmu. Postavlja se konkurentan sustav upravljanja turizmom temeljem dogovorene vizije i operativnih strategija između sadašnjih, a i novih dionika istarskog turizma.

- Prema spomenutoj strategiji, koji su ciljevi pred turističkom Istrom u sljedećih pet godina?

- Cilj je ostvariti od 2,5 do tri milijarde eura novih investicija u turizam, podići udio hotela i turističkih naselja na 30 posto u smještajnoj strukturi, podići ukupnu zauzetost kreveta na 30 posto, a u hotelima i turističkim naseljima iznad 50 posto te doseći minimalno 100 eura prosječne potrošnje po noćenju. U 2025. godini trebali bismo doseći između 2,5 i tri milijarde eura godišnjeg prihoda od turizma.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini