GRIJANJE I HLAĐENJE POSTALI SU VELIK TROŠAK KUĆANSTVA
Brze uštede uz racionalno korištenje postojećih uređaja, a trajne s novim tehnološkim rješenjima
Stupanj manje grijanja donosi 8-postotnu uštedu lož ulja, a slični su postoci i u korištenju klima uređaja. To je razlog što je racionalna Njemačka snizila temperature grijanja i hlađenja u javnim prostorima. Za grijanje u dnevnim sobama optimalna temperatura je 21, a u spavaćima od 16 do 18 stupnjeva. Za hlađenje najpovoljnija je temperatura pet stupnjeva manja od vanjske. Prošlog ljeta, kada je vanjska temperatura redovno bila viša od 30 stupnjeva, najpovoljnije je bilo namjestiti klimu na 25-26
Klasični solarni kolektori mogu proizvesti dovoljnu količinu tople vode za grijanja preko klasičnog ili podnog grijanja
Porast cijene energenata, nekih i do 200 posto, posljedično nastao zbog rata u Ukrajini, pogađa svakog građanina i domaćinstvo diljem Europe. Budući da će rat potrajati, a u kratkom vremenu teško je naći alternativu plinu i nafti, stabilizaciju cijena ovih energenata je teško očekivati. Ove zime mnogi će štedjeti energiju i razmišljati kako će se ubuduće grijati i hladiti. Za sada najčešće upotrebljavana alternativa su klima uređaji, ali će neminovnim porastom cijene električne energije i njihova primjena poskupjeti.
Vlada je teret rasta cijene struje za sada prebacila na privredu, ali je ta odluka kratkog daha. Od obrtnika do velikih gospodarskih sustava, i oni su porast troškova struje i ostalih energenata ugradili u cijene svojih proizvoda, pa građani indirektno opet plaćaju narasle troškove. Cijena električne energije ne može trajno biti socijalna kategorija, već s određenim cenzusom samo za samce i obitelji s nedostatnim prihodom. Ovako Vlada populističkim potezima ugrožava poslovanje elektroenergetskog sektora, posebno u dijelu dobiti koji bi se trebao koristiti za njegov razvoj.
Sanacija gubitaka topline
Na koji se način mogu postići trajne uštede energije i time pokrpati dobrano načete kućne proračune, odgovor smo potražili kod inženjera i energetičara u žminjskoj tvrtki Rudan, vodećoj u zemlji na području energetske učinkovitosti. Ova se, širom Hrvatske poznata tvrtka, bavi projektima cjelovite energetske obnove te radovima i mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti u velikim gospodarskim i javnim sustavima. Međutim, njihovi inženjeri znaju i kako se troškovi energije mogu smanjiti u domaćinstvima.
- Danas postoje toliko učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja da je mogućnost uštede ogromna. Međutim, prosječna obitelj, posebno penzionerska se ne može upustiti u investicije zamjene postojećih načina grijanja. Za početak potrebno je barem sanirati gubitke topline. Prvu intervenciju koju je moguće poduzeti je poboljšati brtvenja vrata i prozora, kroz koje se, ako su dotrajali gubi mnogo topline. Ako je dotrajala stolarija drvena a prozori s jednostrukim staklima, kroz njih se može gubiti čak do 50 posto topline, pa se valja odlučiti na investiciju koja će nam se isplatiti uštedom energije, kaže Danijel Benčić, predsjednik Uprave tvrtke Rudan.
Pojašnjava da nova stolarija sa staklima od dva-tri sloja štedi energiju a uz to je dobra izolacija od buke. Ponuda stolarije od aluminija, plastike i drva je velika, pa se prije nego krenemo u zamjenu, treba dobro raspitati da bi se postigao najbolji omjer cijene i kvalitete. Važno je i postavljenje kvalitetnih grilja ili ruleta, kojima ćemo ljeti sprječavati prodor sunčanih zraka, a zimi ih propuštati kao dodatni energent za grijanje stana.
- Značajno je i na kojoj ćemo se temperaturi grijati i hladiti. Stupanj manje grijanja donosi 8-postotnu uštedu lož ulja, a slični su postoci i u korištenju klima uređaja. To je razlog što je racionalna Njemačka snizila temperature grijanja i hlađenja u javnim prostorima. U dnevnim sobama optimalna temperatura je 21, a u spavaćima od 16 do 18 stupnjeva. Za hlađenje najpovoljnija je temperatura pet stupnjeva manja od vanjske. Prošlog ljeta, kada je vanjska temperatura redovno bila viša od 30 stupnjeva, najpovoljnije je bilo namjestiti klimu na 25-26 Celzijusa. Preniska temperatura, a neki je, recimo, snize do 20 stupnjeva, ne samo da troši velike količine energije već i loše utječe na respiratorne organe, posebno ako se često izlazi iz rashlađenih prostorija, savjetuje Benčić.
Ogrjevno drvo i obnova fasade
Uobičajen energent za grijanje, tradicionalno ogrjevno osušeno drvo poskupilo je za oko 50 posto, manje od drugih energenata, na 500-800 kuna po kubiku. Treba, međutim, računati da stariji štednjaci iskoriste tek 50 posto kalorija drva, a usavršeniji novi do 70 posto. Modernija i praktičnija alternativa - drveni peleti, već su postali preskupi. U godinu dana cijena im je poskočila od tri do pet puta. I pored toga pelete je teško nabaviti jer ih je manje na tržištu. Hrvatska proizvodi dovoljno peleta za svoje potrebe, ali je potražnja na stranim tržištima veća od ponude, a cijene su još više, pa se naši proizvođači radije odlučuju na izvoz.
- Velika ušteda energije može se postići energetskom obnovom zgrada koju potiče država kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Preko natječaja Fonda mogu se ostvariti nepovratni poticaji od 40, u određenim uvjetima čak do 80 posto troška. Dobrom suradnjom stanara višestambenih zgrada, njihovog predstavnika i poduzeća koje upravlja zgradama može se pravodobnim prijavama na natječaje državnog Fonda i traženjem povoljnih bankovnih kredita s još uvijek niskim kamatama doći do zadovoljavajućeg rješenja, ističe Benčić.
Ako je riječ o zgradama u starogradskim jezgrama, koje su često pod zaštitom, obnovu zgrada mogu usporiti zahtjevi koje postavljaju konzervatori. U svakom slučaju, dobro je da se u ove aktivnosti uključe Istarska regionalna energetska agencija IRENA i lokalna samouprava kao promotori i savjetodavna tijela u kampanjama oko energetske obnove zgrada. U našoj županiji je po tome najviše napravio Grad Labin.
- Kod klasičnog centralnog grijanja važno je njegovo redovno održavanje, ne samo peći već i instalacija, a danas postoje pametni termostatski ventili kojima se, uz mali trošak, efikasno mogu regulirati temperature pojedinih radijatora. Kod centralnog grijanja važno je dobro dimenzionirati sustav da ne daje ni previše ni premalo energije. Peći za centralna grijanja na lož ulje i plin nove generacije imaju stupanj iskoristivosti veći od sto posto. Do nevjerojatne učinkovitosti novih sustava došlo je tehnološkim poboljšanjima kojima su nastale kondenzacijske peći koje iskorištavaju i energiju plinova nastalih sagorijevanjem energenata. Međutim, ove su peći skupe, pa prije kupnje treba proračunati jesu li isplativija novija rješenja uporabe sunčeve energije ili dizalica topline, kaže Benčić.
Vlastita fotonaponska struja
Da bi se smanjile emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, države EU-a potiču proizvodnju struje iz obnovljivih izvora. Međutim, pitanje je hoće li proizvodnja zelene energije biti jeftinija od energije iz hidroelektrana i nuklearki, koje su također ekološki neutralne, a uz to su neophodne da bi se održavao energetski balans.
Danas postoje sve bolji sustavi grijanja i hlađenja pa valja izvršiti analizu energetske potrošnje stambenih zgrada i obiteljskih kuća te potrebnih ulaganja da vidimo isplati li se ulagati u uštedu energije. Hrvatska kao mediteranska zemlja s umjerenom klimom ima i velik broj sunčanih dana pa je sunčeva energija sve bolja alternativa. Klasični solarni kolektori mogu proizvesti dovoljnu količinu tople vode za grijanja preko klasičnog ili podnog grijanja.
- Obalno područja Hrvatske može biti energetski samodostatno proizvodnjom struje pomoću fotonaponskih panela na krovovima zgrada, koji su i pored najnovijih poskupljenja nastalih zastojima u proizvodnji pojedinih elemenata, cjenovno dostupni domaćinstvima. I u ovom slučaju mogu se dobiti državni poticaji u visini od 40 do 50 posto investicije i povoljni krediti. Za prosječnu potrošnju investicija uvođenja fotonaponske struje za jedno domaćinstvo kreće se od 25 do 35 tisuća kuna, a uz državne potpore može se isplatiti za četiri-šest godina. Prije nego se odlučimo na proizvodnju struje za vratite potrebe, treba izračunati energetsku bilancu sadašnje potrošnje struje i mogućeg povećanja. Idealno bi bilo proizvesti potrebne količine struje, pa kroz puštanje viškova i uzimanje struje od operatera, kada je nedovoljno sunčane energije, postići pravi energetski i novčani balans, objašnjava Benčić.
Velika je prednost ovih sustava što se električna energija troši na licu mjesta, a dodatna prednost je neutralna emisija ugljičnog dioksida, čemu upravo streme europske države. Uz to, budući da samo mijenjamo dobavu električne energije, nisu nam potrebni veći zahvati u kućanstvu.
Dizalice topline i održive zgrade
- Za sada su najskuplje dizalice topline, koje rade na principu sličnom klima uređaju. Međutim, one su toliko efikasne da na uloženu pogonsku energiju, ovisno o tome koristimo li struju ili toplinu zemlje koja podiže temperaturu rashladnog medija, dobijemo od tri do pet puta više kilovat sati. Ovi su sustavi posebno pogodni za stambene zgrade, domaćinstva koja troše više energije ili kuće za odmor s bazenima, gdje se početna ulaganja brže amortiziraju. Uređaji za emisiju toplog i hladnog zraka u ovakvim sustavima su već toliko usavršeni i estetski oblikovani da ih možemo polagati u nosive, pregradne i stropne zidove. U kombinaciji s dobrom izolacijom zgrade, kvalitetnom stolarijom, automatiziranom opremom za sprječavanje ili propuštanje sunčeve svjetlosti, zgrade opremljene dizalicama topline mogu postati energetski samodostatne, što podrazumijeva najmanju moguću potrošnju energije i niski otisak ugljičnog dioksida u okolišu, ističe naš sugovornik.
Dizalice topline ili toplinske pumpe su za sada još skupe, ali se i na njih mogu dobiti državni poticaji. Za najmanje treba izdvojiti 35, a za srednje 50 tisuća kuna. Cijene ovih uređaja se s godinama smanjuju, pa će biti sve dostupniji. Proizvode malu buku, do 50 decibele, pa se mogu postaviti na najpogodnijem mjestu blizu kuće.
- Nove zakonska norme uvelike će pridonijeti uštedama energije ugradnjom dizalica topline. Intencija je da se grade održive zgrade s nultim gubitkom energije. Da bi se to postiglo, nužan nam je transfer znanja, na čemu stalno radimo i u našoj tvrtki. Upravo smo u vremenu kada, ako smo u mogućnosti, trebamo težiti da trajno prijeđemo na najkorisnije korištenje energije. Iluzorno je čekati da cijene energenata drastično padnu jer su do sada bile podcijenjene. Energetska tranzicija i zelena energija su skupi pa, ako je ikako moguće, treba iskoristiti poticaje za ugradnju novih sustava i ozbiljno razmisliti o ulaganju koje će se sigurno isplatiti. Za sada cjenovno nam je najdostupnija fotonaponska energija, a povoljna je i zbog toga što ne trebaju druge investicije u kući jer se za grijanje, umjesto kotlova, mogu postaviti protočni bojleri, a sve drugo nam pokreće struja dobivena iz kolektora na krovu, zaključuje Danijel Benčić.
Neki zaborave i očistiti kotao, a kamoli servisirati plamenik
Nevio Preden jedini je serviser centralnih grijanja u Rovinju. Na njegove usluge valja dugo čekati, posebno stoga jer se mnogi sjete da trebaju servisirati svoje uređaje tek pred sezonu grijanja.
- Ovim se poslom bavim dugi niz godina, pa i sada kada sam u penziji. Našao sam se u brojnim situacijama da su mnogi prije zime zaboravili očistiti kotao, pa su ga raubali sve dok se više nisu mogli grijati. Lož ulje je enormno poskupjelo, nedavno je dostiglo čak 10,5 kuna po litri, a nije tako davno da je koštalo sada nezamislivih 3,5 kuna. Za otprilike deset litara lož ulja može se zamijeniti dizna na plameniku, koja optimalno iskoristi svaku kap skupog goriva. Uz čišćenje peći od gareži, čime se omogućava bolje grijanje vode za radijatore, još je važnije servisirati plamenik, posebno rotirajući dio uz diznu, koji upumpava zrak da bi gorivo optimalno izgaralo. Dobro je i provjeriti stanje pumpi za vodu, cijevi, radijatora i ventila. Nedavno sam u jednom domaćinstvu morao upotrijebiti kompresor jer su se u cijevima toliko namnožile alge da su onemogućile prolaz tople vode, priča Nevio Preden.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
