PANDEMIJA POREMETILA OPSKRBU

Uzroci i posljedice stanja na tržištu nafte i plina: ZIMA ĆE BITI TEŠKA I SKUPA!

Ekonomisti, energetičari i drugi stručnjaci slažu se da je glavni uzrok krize pandemija covida koja je poremetila putove opskrbe, ali i nedovoljna pripremljenost za nadolazeće mjesece – od premalo uskladištenog plina do mešetaranja naftom na globalnom tržištu - i problema s kretanjem roba koje je usporeno ili, kako se vidi u postbrexitovskoj Velikoj Britaniji, gotovo posve zaustavljeno

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
Ljubo Jurčić (Snimio Goran Mehkek / Cropix)

Ljubo Jurčić (Snimio Goran Mehkek / Cropix)


Hrvatska svakako nije usamljena u nadolazećim teškim i skupim zimskim mjesecima jer je energetska kriza zahvatila cijelu Europsku uniju te druge europske zemlje. Efekti poskupljenja u tim državama vidjet će se i na životnom standardu hrvatskih građana, koje proljeće neće utješiti jer će tada sigurno poskupjeti i plin i struja kao glavni energenti koji pokreću i ekonomiju i koriste se u kućanstvima.

Aktualni problem su cijene naftnih prerađevina dizela i motornog benzina koje su ovog tjedna već prešle granicu od 11 kuna po litri na domaćem tržištu, a koje će, posve moguće, proizvesti rast cijena prijevoza, pa tako i poskupljenja u trgovinama. Ekonomisti, energetičari i drugi stručnjaci slažu se da je glavni uzrok krize pandemija covida koja je poremetila putove opskrbe, ali i nedovoljna pripremljenost za nadolazeće mjesece – od premalo uskladištenog plina do mešetaranja naftom na globalnom tržištu - i problema s kretanjem roba koje je usporeno ili, kako se vidi u postbrexitovskoj Velikoj Britaniji, gotovo posve zaustavljeno.

Udar na džepove

Sve će se to očitovati na džepovima hrvatskih građana jer je domaća ekonomija kapilarno vezana uz EU i krizu kroz koju će se prolaziti.

- Sve će to utjecati na opći rast cijena, odnosno inflaciju, objašnjava za naš list dr. Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, nekadašnji ministar gospodarstva i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, pa kaže:

- Poskupljenje goriva čini jedan dio poskupljenja, dok drugi dio sačinjavaju plin i električna energija. Za energiju kućanstva u nas troše oko 15 posto dohotka, za hranu oko 30 posto. Ako bi energija poskupjela deset posto, to bi diglo inflaciju 1,5 posto na godišnjoj razini.

Jurčić kaže da bi se, osim kućanstava, u gubicima mogli naći i opskrbljivači energijom koji su, uglavnom, u državnom vlasništvu.

- Ako će se plin ili gorivo kupovati po jednoj cijeni, a prodavati po nižoj, onda su gubici očiti. To smo već vidjeli 2008. godine za vrijeme premijera Ive Sanadera koji nije htio da se poskupi gorivo pa je Ina nakupila gubitke od nekoliko stotina milijuna kune. Nema tu magije. Ako se poskupljenje ne prebaci na potrošače, platit će kompanije, objašnjava Jurčić.

Priču o smanjenju trošarina u cijenama goriva iz kojih se financiraju krediti za autoceste i drugi troškovi, a na što premijer Andrej Plenković ne pristaje, ekonomski analitičar objašnjava mogućim porastom deficita. Vlada je, ipak, do sredine studenoga ograničila cijenu dizela na 11 kuna te benzina na 11,10 kuna.

- Smanjenje trošarina moglo bi povećati državni deficit, što bi moglo dovesti do problema oko uvođenja eura. A mi za euro ionako nismo spremni, iznosi dr. Ljubo Jurčić svoje prognoze.

U svakodnevnom životu poskupljenja energenata znače i skuplju hranu i usluge. Zbog skupljeg plina, kutinska Petrokemija prodavat će skuplje umjetno gorivo, što pak znači skuplje poljoprivredne proizvode iduće ljeto.

- To je zakon spojenih posuda. I poskupljenja u zemljama EU-a osjetit će se kod nas kroz uvoz. Doduše, inflacija nije loša jer ako poskupite vlastitu robu, proizvedenu kod nas, možete radnicima dati veće plaće da ne bi gubili standard. A ako su veće cijene na uvoznu robu, tada hranite stranu industriju na račun vlastitih potrošača. To je trik zbog kojeg je važna ravnopravnost u izvozu i uvozu kojeg nemamo. Hrvatska uvozi pedeset posto mlijeka i mesa, šezdeset posto povrća i voća, tako da mi više potičemo globalnu ekonomiju nego što ona potiče našu malu ekonomiju. To je hrvatski paradoks, zaključuje dr. Jurčić.

Prazna skladišta

Stručnjaci za naftni biznis naširoko su objasnili zbog čega su rezervoari u automobilima danas znatno skuplji nego prije nekoliko mjeseci. Nekoliko je razloga za to: pandemija koja je u tijeku i kojoj se ne vidi kraj, ispražnjena skladišta u Velikoj Britaniji i Kini te nedostatak nafte na tržištu. Prema izjavama Jasminka Umičevića, jednog od najpoznatijih domaćih eksperata, problem je što OPEC ne želi povećanje proizvodnje da ne bi pala cijena koja bi mogla dostići i stotinu dolara po barelu. Problem je nastao i zbog uključivanja plinskih elektrana u zemljama EU-a, bez obzira na činjenicu da je plin u posljednjih godinu dana poskupio tri puta, što će se osjetiti na cijenama struje, ali i u činjenici da je Njemačka pokrenula elektrane na ugljen koje proizvode veliku emisiju CO2 u atmosferu.

Stručnjaci upozoravaju da automobili danas voze oko 70 posto na dizel gorivo te oko 30 posto na benzin. Dizelom se u najvećoj mjeri, oko 60 posto, koriste kamioni, brodovi i željeznica kojima se transportira roba. Njih, za razliku od automobila za potrebe građana, ne mogu zamijeniti električni i hibridni automobili. Zanimljiva se računica pokazuje i kad se vide marže trgovaca naftnim derivatima, koje su u posljednjih sedam godina, od liberalizacija tržišta 2014. godine, porasle od 60 lipa po litri do 1,2 kune po litru. Dakle, uz državne trošarine koje se neće smanjivati, svoje marže bi, zbog međusobno konkurencije, mogli promijeniti i trgovci gorivom.

Naftni stručnjak Davor Štern, nekadašnji direktor Ine i bivši ministar gospodarstva, upozorava i da priča o štetnosti dizel goriva koje ispušta više CO2 nije posve točna, jer ti plinovi ne izlaze kroz auspuh automobila nego pri preradi u rafinerijama.

Pozicija Hrvatske

Hrvatska je, dakle, u sljedećoj poziciji: do proljeća nema poskupljenja plina i struje, cijena goriva ograničena je na mjesec dana, dok se inflacija odnosno porast cijena očekuje na godišnjoj razini od tri do četiri posto.

- Mi smo, kada je riječ o kućanstvima, sigurni do početka proljeća i u boljoj smo situaciji nego mnogi drugi, s te strane to je ohrabrujuća poruka, kazao je premijer Plenković govoreći o cijenama plina i električne energije. - Cijena plina za kućanstva do 1. travnja sljedeće godine bit će na ovoj razini, Hrvatska u ovom trenutku i po pitanju električne energije i plina za kućanstva uživa situaciju da je cijena nepromijenjena i bit će i sljedećih mjeseci, za razliku od cijele Europe, prisnažio je ministar Tomislav Čorić poruku iz Banskih dvora. Ministar rada i socijalnog sustava Josip Aladrović najavio je pak da će Vlada povećati iznos minimalne plaće da bi se pomoglo najugroženijima.

Jedno od trajnih rješenja koje se sve češće spominje u javnosti je povećanje kapaciteta nuklearnih elektrana koje proizvode ekološki korektnu električnu energiju. Trenutno Hrvatska dobiva 15 posto godišnje električne energije iz NE Krško, te je zainteresirana za njezino produljenje rada do 2042. godine i dogradnju novih kapaciteta. Ovih se dana Hrvatska zajedno s još devet država članica EU-a pridružila otvorenom pismu u kojem se ističe važnost nuklearne energije u borbi protiv klimatskih promjena. Energetska kriza trebala bi oblikovati raspravu o tome treba li nuklearnu energiju, koja se daleko manje oslanja na strane dobavljače, označiti kao zeleni izvor prema pravilima EU. Komisija je odgodila odluku do kraja godine zbog dubokih neslaganja među državama članicama.

Europska administracija i nadležni ministri zemalja EU prije nekoliko dana raspravljali su na sastanku u Luksemburgu o poskupljenju plina i električne energije. Kako je javio Euronews, govorilo se o tome da su cijene prirodnog plina rasle od početka godine, uključujući ljetne mjesece kada su niske temperature nagnale ljude na korištenje klimatizacijskih i rashladnih sustava. U nizozemskoj ustanovi za prijenos prava vlasništva, vodećem europskom pokazatelju, cijene su porasle sa 16 eura po megavat satu početkom siječnja na 98 eura do kraja rujna, što je šest puta više u manje od godinu dana. Spremnost istočnoazijskih zemalja da plate više za gorivo pogoršala je trend.

Inflacija u eurozoni

Energetska kriza rezultira povećanjem računa za građane diljem kontinenta, osobito one koji imaju davatelje električne energije s ugovorom o promjenjivim cijenama, pa su stoga podložni promjenama na tržištu. Nova statistika o inflaciji u eurozoni upalila je alarm: ona iznosi 3,4 posto, što je daleko od cilja Europske središnje banke od 2 posto godišnje stope. Inflacija cijena energije premašila je 17 posto.

Na "europski odgovor" poskupljenjima pozvao je francuski ministar gospodarstva i financija Bruno Le Maire te naglasio: "Jasno je da je riječ o velikoj zabrinutosti koja je nepravedna, neučinkovita i vrlo skupa za naše građane". Francuski ministar potvrdio je da je porast cijena nafte i plina povezan, što je ocijenio "posve neučinkovitim". U tome je naišao na podršku Španjolske, čiji su predstavnici zatražili da se plin kupuje za cijelu EU, kao što se kupuje cjepivo protiv covida.

- Pregovaranjem o zalihama cjepiva naučili smo da smo jači kad govorimo jednim glasom, i smatramo da bi bilo vrlo prikladno da institucije EUa govore u jedan glas, s 27 članica, kad se radi o velikim, velikim, međunarodnim dobavljačima, rekla je španjolska ministrica Nadia Calviño.

Ipak, dogovor o zajedničkoj nabavci plina za EU nije postignut jer se tome protive Finska koja smatra da je to unutarnji problem svake zemlje, te da se ne mogu izjednačavti države koje imaju razvijene obnovljive izvore energije od onih koja se oslanjaju na fosilna goriva. Finsko gledište ponovila su dva predstavnika Europske komisije koji su prisustvovala sastanku Euroskupine - potpredsjednik Valdis Dombrovskis i povjerenik Paolo Gentiloni. Obojica dužnosnika pozvala su vlade da usklade svoje nacionalne mjere i izbjegnu kontradikciju s klimatskim ciljevima EU-a, odnosni zataškani savjet protiv pribjegavanja ugljenu, najzagađenijem fosilnom gorivu u pokušaju da nadoknade nestašicu plina. EU je posvećena smanjenju emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do kraja ovog desetljeća.

Paschal Donohoe, irski ministar financija i sadašnji predsjednik Euroskupine, pozvao je na oprez i sugerirao da je energetska kriza privremena pojava povezana s nedavnim povećanjem inflacije. Njegovi komentari uslijedili su nakon poruke predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde, koja je rekla da nema znakova da će trend postati "široko rasprostranjen" u cijelom bloku.

Zamrzavanje cijena

Neke su europske vlade, slično potezima Banskih dvora, zamrznule cijene energenata. Među njima je i Francuska, čiji je premijer najavio da će zamrznuti cijene prirodnog plina i električne energije usred rastućih troškova energije u Europi.

- Zamrznut ćemo se, smrznuti se. Neće više biti povećanja cijene plina, rekao je premijer Jean Castex te najavio da očekuje da će cijene plina nastaviti rasti za oko 30 posto do kraja godine i potencijalno rasti do proljeća, ali da potrošači neće vidjeti to povećanje na svojim računima. U toj zemlji zamrznut će i cijene električne energije, iako se 2022. očekuje povećanje.

- Ograničit ćemo povećanje cijene električne energije na četiri posto, rekao je Castex.

Slovenija je krenula suprotnim putom. Kompanija Petrol, koja električnom energijom opskrbljuje skoro četvrtinu potrošača, poskupjet će od 1. prosinca struju za oko 30 posto, dok će zemni plin poskupjeti za 12 posto za kućanstva. Došlo je i do osjetnijeg rasta cijena goriva na benzinskim crpkama u Sloveniji. Cijena litre benzina na crpkama izvan mreže autocesta kreće se između 1,267 i 1,286 eura, a dizel goriva od 1,307 do 1,338 eura, što znači da se za spremnik od 50 litara plaća oko dva eura više nego po prijašnjoj cijeni. Osim Petrola, poskupljenje su najavili i drugi slovenski opskrbljivači, ali će neki pričekati na početak sljedeće godine.

U Njemačkoj je došlo do problema u maloprodajnim lancima koji nisu dovoljno opskrbljeni te se može očekivati povećanje cijena uoči božića, najavio je institut Ifo. Tri četvrtine maloprodajnih tvrtki požalilo se u istraživanju instituta da je u rujnu imalo problema s isporukama. Kašnjenje je najraširenije među trgovinama bicikla, dok su u trgovinama opreme za dom i namještaja sve su vidljivije posljedice visokih cijena drvne građe u prvoj polovini godine. Trgovine elektroničkih uređaja muči nestašica mikročipova.

Ugledni londonski dnevnik Financial Times objavio je opširnu analizu krize energenata u Europskoj uniji i Ujedinjenom kraljevstvu.

- Ako živite u kontinentalnoj Europi ili Velikoj Britaniji, prirodni plin koji zagrijava vaš dom u listopadu košta najmanje pet puta više nego prije godinu dana. Razlozi su različiti - među njima su potresi u Nizozemskoj, pokušaj Kine da očisti zrak i politika moći ruskog predsjednika Vladimira Putina“, analizirao je FT i dodao: „Rekordne cijene koje plaćaju dobavljači u Europi i nedostaci u opskrbi plinom diljem kontinenta izazvali su strah od energetske krize ako bi vrijeme bilo čak i neznatno hladnije od normalnog. Kućanstva se već suočavaju sa sve većim računima, dok su neke energetsko intenzivne industrije počele usporavati proizvodnju, umanjujući optimizam oko oporavka gospodarstva nakon pandemije.“

Paradoksalno, na cijene plina u Europi utječu i prilike u Kini.

- Svake godine Kina poveže do 15 milijuna domova u svojim obalnim gradovima s plinskom mrežom - to je kao da svake godine dodamo Nizozemsku i Belgiju i njihovu potrošnju, kaže Henning Gloystein iz konzultantske kuće Eurasia Group. - Dakle, kada zahladi u Kini, cijena plina raste u Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Rješenje nije u LNG terminalima za potrebe EU-a, od kojih je jedan izgrađen i na Krku.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini