BIOLOG SANDRO DUJMOVIĆ O NEŽELJENIM GOSTIMA KOJIH U JADRANSKOM MORU IMA SVE VIŠE

Ako se tako nastavi, sutra nećemo moći upecati dva špara


Kupanje na najpopularnijim istarskim plažama prošlog je ljeta pokvarila zabrinjavajuća epidemija rebraša (Mnemiopsis leidyi), gotovo prozirnih morskih organizama, koji su potpuno bezopasni za ljude, ali potencijalno predstavljaju velik problem za sitnu plavu ribu i njeno mriještenje. Rebraši, kojih je lani bilo u epskim razmjerima, hrane se zooplanktonom, kojeg otimaju od usta sitnoj plavoj ribi. Hrane se i njihovim jajašcima i ličinkama, pa ozbiljno mogu dovesti do znatnog osiromašenja gospodarski najzanimljivijeg ribljeg fonda Jadrana. Situacija je vrlo ozbiljna, pa su gradovi na zapadnoj obali Istre: Novigrad, Poreč i Rovinj, uz stručnu potporu rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković i porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam, pokrenuli i projekt monitoringa rebraša i invazivnih vrsta na Sjevernom Jadranu.

O invazivnim vrstama koje ugrožavaju krhku ravnotežu morskog eko-sustava razgovarali smo sa Sandrom Dujmovićem, diplomiranim biologom. Dujmović već desetak godina radi kao stručni voditelj biolog u Javnoj ustanovi Nacionalni park Brijuni, a u prošlom mandatu je bio i ravnatelj te Ustanove. Prije nego je došao na Brijune, bavio se biologijom mora, istraživačkim radom, edukacijom, izrađivao je studije utjecaja na okoliš i slično. Iako je ovaj stručnjak relativno mlad, može se reći da je čitav svoj radni vijek vezan uz more, biologiju i zaštitu prirode i okoliša.

Nestaje bioraznolikost

Svi se još uvijek dobro sjećamo glasnog znaka za uzbunu kojeg je aktivirala invazija alge Caulerpa taxifolia, koja se prenošena brodskim sidrima nekontrolirano počela širiti Jadranom prijeteći ugrožavanju brojnih morskih vrsta. Dojam je da je posljednjih godina ta tema maknuta s repertoara, odnosno da taxifolia više ne predstavlja veliku ugrozu.

- Posljednjih godina više gotovo da i ne spominjemo Caulerpu taxifoliju. Ona je bila samo jedna od prvih stranih vrsta u našem moru, kao neko upozorenje što se može dogoditi kada se igramo prirodom. Nažalost, nismo adekvatno reagirali i nakon taxifolije u Jadran je došla njezina "rođakinja" Caulerpa racemosa. Dok taksifoliju pod nadzorom drže niske zimske temperature, za racemosu za sada priroda u Jadranu nema rješenja i ona se sve više širi našim morem. U Istri imamo mnogo nalaza racemose a bit će ih vjerojatno sve više i više. Na jugu je situacija još i gora, kaže Dujmović. Upozorava na važnu činjenicu: širenjem ovakvih stranih vrsta, koje u našem moru imaju sve uvijete za razvoj, a nemaju prirodnog neprijatelja, gubimo svoju bioraznolikost, prirodna staništa i ugrožavamo naše ionako već preopterećeno more.

U razgovoru smo se dotakli i invazivnog rebraša, koji sve više smeta kupačima i prijeti ribljem fondu. Dujmović se na smetnju kupačima gotovo uopće nije osvrnuo, jer to vidi kao zanemariv problem. Ono što ga brine nalazi u iskustvu iz drugih zemalja gdje su se slične situacije već dogodile, gdje su takve pojave bile gotovo pogubne za riblji fond i cjelokupno ribarstvo. To nosi i nesagledive posljedice s ekonomskog i sociološkog aspekta.

- Tko ili što je krivo za pojavu i najezdu rebraša u Jadranu? Priroda počiva na domino efektima: poremetimo li samo jednu kariku, učinak nas može dovesti tamo gdje nismo niti sanjali. Zato moramo živjeti u skladu i suživotu s prirodom i poštivati ju. Svako naše zadiranje u prirodu, vraća nam se mnogostruko u različitim oblicima. Svjedoci smo klimatskih promjena, sve češćih poplava, dizanja razine mora... Danas se svi dijelovi svijeta suočavaju s ovim problemima, pa i Hrvatska. I najezda rebraša je odgovor na neku anomaliju i promjenu u sustavu koju možda nismo niti zamijetili u trenutku kad se dogodila. Najgore od svega je to što često kad se u prirodi nešto dogodi mi jednostavno nemamo adekvatnog odgovora i povratak na prijašnje stanje može biti težak i dugotrajan proces ili jednostavno nemoguć, razmišlja Dujmović. (Leonid SLIJEPČEVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater