Nova ekološka afera, nakon Gospića, na pomolu je u Pazinu, gdje se na mjestu nekadašnjeg pazinskog industrijskog giganta danas nalazi jedan od najvećih okolišnih problema u Istri, a još se traži tko će platiti dio troška za sanaciju. Hale bivše Istraplastike, u kojima su se nekada proizvodili plastični proizvodi, već su godinama zatrpane otpadom, pod njegovom težinom popucali su zidovi i dijelovi konstrukcije, a nekad čvrsto građeni objekti počeli su se raspadati. Problem je nastao krajem 2019. godine. Kamioni su mjesecima dovozili otpad, najvećim dijelom iz Italije, a stanovnici okolnih zgrada, s obzirom da se sve događa praktički u samom centru Pazina, svjedočili su da je u pojedinim razdobljima na lokaciju stizalo i po četiri ili pet šlepera dnevno. Procjenjuje se da ih je u pola godine bilo više od 500.

Zagadi pa u stečaj

Otpad je dopremalo trgovačko društvo Natural Recycling Company d.o.o., koje je imalo dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom. Umjesto najavljene obrade i recikliranja, u bivšim tvorničkim halama ostale su goleme količine miješanog materijala - ponajviše plastike, tekstila i gume.

(Arhiva Glasa Istre)

U početku se govorilo o približno 4.000 tona. Međutim, nakon detaljnijeg pregleda lokacije pokazalo se da je problem znatno veći. Planom sanacije koji je izradio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predviđeno je uklanjanje približno 13.000 tona otpada s prostora veličine oko deset tisuća četvornih metara. Tvrtka koja je otpad dopremala u međuvremenu je završila u stečaju, ali otpad je ostao. Dok postupci traju, cijela lokacija nastavlja propadati, a građani godinama upozoravaju na opasnost od požara, neugodne mirise i nesigurno stanje hala uz koje se nalazi i trafostanica.

Nakon godina upozoravanja i neriješenih pitanja, država je odlučila prekinuti čekanje. Lokacija bivše Istraplastike uvrštena je među šest prioritetnih lokacija onečišćenih otpadom u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, a Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond preuzeli su pripremu i financiranje njezine sanacije. Fond bi trebao platiti 85 posto troškova sanacije, a jedinica lokalne samouprave ostalih 15 posto.

Prvi važan korak već je završen. Fond je izradio plan sanacije kojim su utvrđeni količina i vrste otpada, stanje objekata te način njegova sigurnog uklanjanja i zbrinjavanja. Tijekom siječnja i ožujka 2026. godine lokaciju su, kako su nam potvrdili iz Fonda, posjetili predstavnici Fonda, izrađivači plana sanacije, ovlašteni laboratorij, predstavnici Grada Pazina i vlasnika nekretnine. Uzeti su uzorci i provedene laboratorijske analize, a posebna pozornost posvećena je stanju hala u kojima se otpad nalazi.

Procijenjena vrijednost uklanjanja, oporabe, odnosno zbrinjavanja otpada, iznosi više od 8 milijuna eura. Slijedi priprema postupka javne nabave i odabir izvođača, nakon čega će početi radovi na terenu.

Naplata troškova

Kako nam je objašnjeno, sanacija neće biti jednostavan posao jer otpad treba razvrstati prema njegovim svojstvima i mogućnostima obrade, osigurati ovlaštene preuzimatelje te organizirati njegovo uklanjanje iz objekata čija je stabilnost ozbiljno narušena.

- Vlada, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fond osigurat će da se ova lokacija sanira i da se otpad konačno i trajno ukloni. Fond je izradio plan sanacije kao oficijelni dokument, utvrdio količine i svojstva otpada te procijenio troškove zahvata. Sada pripremamo postupak javne nabave kako bi odabrali izvođača radova, istaknuo je direktor Fonda Luka Balen te dodao da se paralelno radi i na drugim sličnim lokacijama u Gospiću, Samoboru i Poznanovcu na kojima je također nezakonito odložen otpad.

Dodao je kako činjenica da država preuzima rješavanje problema ne znači da će odustati od naplate troškova od onih koji su za njega odgovorni.

- Naš je prvi zadatak zaštititi ljude i okoliš, ali trošak tuđeg nezakonitog postupanja ne smije trajno ostati građanima. Javni novac zaštitit će se upisom založnog prava na nekretnini kako bi se omogućila naknadna naplata sredstava uloženih u sanaciju. Onečišćivač mora platiti, a svi za koje se utvrdi odgovornost moraju snositi posljedice svojih postupaka, poručuje Balen.

No, ostaje problem tko će financirati oko milijun eura preostalog troška, koji "pripada" lokalnoj samoupravi. Istarska županija, koja po zakonu izdaje dozvole, ne smatra se odgovornom za to jer zakon tako kaže, te nam je župan Boris Miletić prilično lakonski rekao kako nema što o tome izjavljivati, budući da ni po zakonu to nije financijska obaveza Županije. Gradonačelnica Pazina Suzana Jašić, jedna od čelnica stranke Možemo!, ističe pak da Grad Pazin za to jednostavno nema novca u svom skromnom proračunu, te izričito traži od države da pokrije i njihov dio troška.

Plan sanacije

- Po zakonu o gospodarenju otpadom, država je ta koja je dužna rješavati ovakve slučajeve. Država je ta koja donosi propise, državne institucije su odgovorne da se ovo dogodilo i država je po zakonu dužna sanirati ovakva onečišćenja. Uostalom, oni će se na kraju i naplatiti od onečišćivača. Županije imaju ovlast izdavanja dozvola, i ovdje je prethodno bila izdana dozvola za recikliranje otpada, no na kraju se dogodilo da se u Pazinu ništa nije recikliralo, nego se samo nelegalno odlagalo. Zato Grad Pazin očekuje pozitivnu reakciju države, rekla nam je u svojoj izjavi Suzana Jašić.

(Snimila Neva Žganec / Pixsell)

Država je, naime, ranije izradila Plan sanacije za šest ovakvih lokacija; Gospić, Pazin, Poznanovec, Benkovac, Samobor i Lovinac, i čelnici tih samouprava zajednički su ovog proljeća nastupili prema državi da ih financijski podrži u sanaciji, zajedno su išli na sastanke u Ministarstvo, kao i Fond za zaštitu okoliša. No, problem je u tome što nisu svi gradovi i općine jednako financijski bogati. Samobor primjerice bez problema preuzima financijsku odgovornost za svoj dio sanacije, barem se zasad tako tumači, ali mali Lovinac to sigurno ne može sam financirati. Čini se da tu financijsku podlogu nema ni Grad Pazin koji, inače, iako je sjedište Županije, ima ispodprosječno manje prihode po glavi stanovnika od velike većine drugih istarskih gradova i općina. Stoga gradonačelnica Jašić očekuje da država pokrije i tu razliku od oko milijun eura troška, i uz to je ogorčena što su državne institucije uopće dozvolile da se taj otpad u Pazinu odlaže, mada je jedna od prvih susjednih zgrada upravo - carina. Izgleda da, kao ni u Gospiću, nitko nije vidio stotine šlepera krcatih otpadom.

I u Pazinu otpad - iz Italije: Sličan "poslovni" obrazac kao u Gospiću

Tvrtka Natural Recycling Company d.o.o. (NRC) osnovana je 2019. i imala je sjedište na adresi Dubravica 2/a u Pazinu. Pretežita registrirana djelatnost bila je nespecijalizirana trgovina na veliko, ali je imao vrlo široko registrirane djelatnosti, uključujući gotovo sve faze gospodarenja otpadom; sakupljanje, prijevoz, trgovanje, oporabu, zbrinjavanje i posredovanje u gospodarenju otpadom.

Tvrtka je bila stopostotno u stranom vlasništvu, a u upravi je kao predsjednik bio naveden Paolo Bui. Tvrtka je 6. studenoga 2019. dobila dozvolu za gospodarenje otpadom, s rokom do 6. studenoga 2024. NRC je 2020. pokušao pokrenuti djelatnost i u Prezidu kod Čabra, u prostoru bivšeg Finvest Corpa. To je izazvalo veliki otpor lokalnog stanovništva jer se pojavila informacija da će se tamo obrađivati, odnosno spaljivati otpad. Održan je prosvjed i investicija je propala.

Tvrtka je u međuvremenu završila u stečaju, dok je otpad ostao na lokaciji u Pazinu. No, obrazac je vrlo sličan kao onaj gospićki - dolazi investitor iz Italije, dobiva dozvole od županije, a u međuvremenu počinje odlagati tisuće tona nelegalnog ili opasnog otpada, što nitko na vrijeme ne kontrolira.

Povezane vijesti

• Radojčić i Jašić: "Hrvatska i Istra su na udaru organiziranog eko-kriminala"
• Možemo traži hitnu sanaciju prije nove ekološke krize: U halama Istraplastike još stoji 4.000 tona ilegalno odloženog otpada
• Ekološka tempirana bomba usred Pazina: Stotine šlepera dovezle otpad, a sada nitko ne zna tko će platiti sanaciju