Voda povezuje
Na Brijunima potpisan Sporazum o vlažnim staništima za otpornije istarsko priobalje
(Foto: NP Brijuni)
U organizaciji Javne ustanove Nacionalni park Brijuni danas je na Velikom Brijunu održano potpisivanje Sporazuma o vlažnim staništima za šire brijunsko područje, kojim je uspostavljen okvir suradnje za očuvanje mora, priobalnih močvara, lokvi i podzemnih voda te provedbu zajedničkih aktivnosti do 2030. godine.
Sporazum je rezultat gotovo dvogodišnjeg rada provedenog u okviru projekta GREW – Upravljanje vlažnim staništima u prekograničnoj regiji Italija – Hrvatska, u kojem Javna ustanova Nacionalni park Brijuni sudjeluje kao projektni partner. Projekt je sufinanciran iz Programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska.
Potpisivanjem Sporazuma zaokružen je proces suradnje, istraživanja, praćenja stanja i zajedničkog planiranja koji je tijekom provedbe projekta okupio predstavnike lokalne i područne samouprave, znanstvenih i stručnih institucija, organizacija civilnog društva, komunalnog sektora, turističkih zajednica, ronilačkog sektora i zaštićenih područja.
Iako je danas Sporazum svečano potpisalo šest institucija, formalni postupak potpisivanja preostalih partnera bit će dovršen tijekom narednih dana. Sporazum okuplja ukupno 18 partnera iz javnog, znanstvenog, civilnog, komunalnog, turističkog i ronilačkog sektora, među kojima su Grad Pula-Pola, Grad Vodnjan-Dignano, Općina Fažana, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Javna ustanova Natura Histrica, Fakultet prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Centar za razvoj ribarstva i akvakulture Istarske županije, Pula Herculanea d.o.o., Turistička zajednica Općine Fažana, udruga Zelena Istra, Caretta Diving Center, Hippocampus, Just Diving, The Old Diver, Ronilački klub Loligo Vodnjan te slovenska organizacija NaravaNarave, stručnjaci za obnovu močvarnih staništa i praćenje ptica s kojima Nacionalni park Brijuni već niz godina uspješno surađuje na području Salina i Bare na Velikom Brijunu.
U kontekstu Sporazuma, vlažna staništa obuhvaćaju međusobno povezanu mrežu mora, priobalnih močvara, lokvi i podzemnih voda koje zajedno sa zelenom infrastrukturom čine važan temelj otpornosti prostora na klimatske promjene. Njihovo očuvanje nije samo pitanje zaštite prirode, već i kvalitete života, održivog razvoja te otpornosti lokalnih zajednica na sve izraženije klimatske izazove.
Tijekom projekta GREW na Brijunima su provedena brojna istraživanja i aktivnosti usmjerene na bolje razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na vlažna staništa. Na pilot područjima Saline i Bara provedena su hidrološka istraživanja kojima su analizirani vodni režim, izvori napajanja i povezanost površinskih i podzemnih voda, kao temelj za planiranje budućih mjera prilagodbe i ekološke obnove. Istodobno su provedena istraživanja protista, vodenih beskralježnjaka, vretenaca i noćnih leptira te praćenje drugih pokazatelja stanja ekosustava, čime su prikupljena nova saznanja o bioraznolikosti i funkcioniranju ovih vrijednih staništa.
Projekt je obuhvatio i morsko područje brijunskog arhipelaga, prepoznajući more kao važan dio mreže vlažnih staništa i prirodnu poveznicu između otoka i kopna. Razvijeni su programi građanske znanosti, edukativni sadržaji, brošure, animirani filmovi i novi edukacijski programi za različite skupine korisnika, a u prikupljanje opažanja i podataka uključeni su stručnjaci, lokalna zajednica i posjetitelji.
Akcijskim planom do 2030. godine predviđene su aktivnosti usmjerene na obnovu i očuvanje vlažnih staništa, obnovu lokvi, edukaciju i podizanje svijesti, organizaciju zajedničkih akcija, praćenje stanja prirode, razvoj novih projekata te jačanje suradnje među partnerima kroz Plavi forum – neformalnu suradničku platformu uspostavljenu ovim Sporazumom.
Poseban naglasak stavljen je na povezivanje aktivnosti očuvanja prirode s provedbom Strategija zelene urbane obnove gradova i općina, kako bi se dodatno osnažila povezanost zaštite prirode, upravljanja vodama, prostornog planiranja te razvoja zelene i plave infrastrukture na području južne Istre.
Jedna od najvažnijih poruka projekta jest da očuvanje prirode nije jednokratna aktivnost. Nije dovoljno jednom obnoviti stanište, provesti jedan projekt ili donijeti jedan dokument. Priroda se mijenja, klima se mijenja, a s njima i izazovi s kojima se suočavamo. Zato očuvanje prirode zahtijeva kontinuirano praćenje, učenje i prilagodbu.
Plavi forum okuplja stručnjake i praktičare različitih profila – biologe, stručnjake za javno zdravstvo, prostorne planere, djelatnike komunalnih poduzeća, stručnjake za ribarstvo i akvakulturu, predstavnike lokalne samouprave, organizacija civilnog društva, turističkog i ronilačkog sektora te zaštićenih područja. Upravo takav kolaž znanja i iskustava omogućuje sagledavanje izazova iz različitih perspektiva i stvaranje rješenja koja su provediva u praksi. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da upravo takav model suradnje donosi najbolje rezultate.
Sudionici događanja obišli su i lokalitet Gradina, jedno od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta na Brijunima, te crkvu sv. Germana. Tom je prilikom predstavljena uspješna suradnja Javne ustanove Nacionalni park Brijuni i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koja kroz zajednička istraživanja, vrednovanje i prezentaciju kulturne baštine ostvaruje značajne rezultate na obostranu korist. Upravo je ta suradnja primjer onoga što se Sporazumom želi postići – povezivanje različitih institucija i stručnjaka oko zajedničkih ciljeva te razvoj aktivnosti koje istodobno doprinose očuvanju prirodne i kulturne baštine.
Plavi forum nastavit će djelovati kao platforma za razmjenu znanja, razvoj zajedničkih inicijativa i provedbu aktivnosti kojima se doprinosi očuvanju vlažnih staništa, jačanju zelene i plave infrastrukture, prilagodbi klimatskim promjenama i održivom razvoju šireg brijunskog područja.
Voda povezuje more i kopno. Suradnja povezuje ljude. Upravo je to temelj Sporazuma koji će partneri zajednički provoditi do 2030. godine.
