Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije već više od deset godina sustavno prati koncentraciju alergene peludi u zraku, a rezultati pokazuju jasne promjene u dinamici cvatnje i izloženosti stanovništva alergenima. Program praćenja financiran u cijelosti od strane Istarske županije, koji je započeo u Puli 1. siječnja 2014., danas obuhvaća četiri grada - Pulu, Pazin, Labin i Poreč, čime je uspostavljena jedna od najgušćih mreža monitoringa peludi u Republici Hrvatskoj.

Klimatske promjene

Ovaj sustav omogućuje izradu peludnih prognoza, peludnih kalendara i edukativnih materijala, ali i pruža uvid u utjecaj klimatskih promjena na lokalnu floru i zdravlje stanovništva.

U Puli se uzorci uzimaju svakodnevno, dok se u ostalim gradovima uzorkuje jednom tjedno. Podaci se obrađuju svakodnevno, a peludna prognoza objavljuje se dvaput tjedno na mrežnim stranicama Zavoda. Informacije se šalju i u referentni centar u Zagrebu, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje te u Plivu, koja prognozu objavljuje na svojoj platformi.

Gledajući vrstu peludi koja dominira u Istri, iz Zavoda ističu da dugogodišnje praćenje pokazuje jasne obrasce. U Puli dominiraju čempres, hrast, bor, crkvina, grab i jasen. U Pazinu dominiraju čempres, grab, jasen, breza i hrast, u Labinu čempres, hrast, grab, jasen i crkvina, a u Poreču bor, čempres, hrast, maslina, grab, jasen i crkvina.

Posebno se ističe ambrozija, čija je najviša koncentracija zabilježena 2021. u Puli, zatim u Labinu i Poreču.

Govoreći o tome kako klimatske promjene mijenjaju sezonu peludi, iz Zavoda ističu da podaci iz Istre jasno pokazuju da klimatske promjene utječu na dinamiku cvatnje i to na raniji početak i produljenje sezone. Zbog viših zimskih temperatura, sezona polinacije počinje već u siječnju. Toplije jeseni produljuju prisutnost peludi korova poput ambrozije i pelina. Klimatske promjene utječu i na veće koncentracije peludi. Povišene temperature i CO2 potiču biljke na intenzivniju proizvodnju peludi.

Porast alergija i astme

U Istri su zabilježeni nagli "skokovi" koncentracija tijekom toplinskih valova. Razlike, međutim, postoje između obale i unutrašnjosti. I dok na obali dominiraju mediteranske vrste (čempres, bor, maslina, crkvina), u unutrašnjosti je veća prisutnost breze, graba i drugih kontinentalnih vrsta. Sve to nosi i zdravstvene rizike jer klimatske promjene mogu povećati alergeni potencijal peludi, čineći simptome težima. To dovodi do porasta alergijskih bolesti i peludnih astmi.

Zbog svega toga iz Zavoda građanima daju određene smjernice pa kažu da alergije na pelud u Istri počinju već u veljači, a traju do jeseni. Simptomi uključuju kihanje, suzenje očiju, začepljen nos i smanjen njuh. Najviše koncentracije bilježe se ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana te tijekom naglih zatopljenja. Kiša privremeno smanjuje koncentraciju peludi u zraku. Kao mjere zaštite Zavod preporučuje da se prati peludna prognoza i kalendar cvatnje, da se izbjegava boravak na otvorenom za sunčanih i vjetrovitih dana, da se zatvaraju prozori i koristiti klimatizacija, da se pere kosa prije spavanja, da se ne suši rublje na otvorenom, kao i da se četkaju redovno kućni ljubimci i da se vrijeme nakon kiše iskoristi za šetnje. Preporuke su posebno važne za osobe s alergijama i astmom.

Zavod svake godine izrađuje peludne kalendare i edukativne plakate, koji se distribuiraju domovima zdravlja, školama, vrtićima i drugim ustanovama. Peludni kalendar pomaže građanima predvidjeti vrijeme pojave simptoma i pravodobno započeti terapiju.

Povezane vijesti

• I Poreč dobio aparat za mjerenje peludnih zrnaca. Istra sada ima NAJGUŠĆU MREŽU MONITORINGA U HRVATSKOJ
• Dva Labinjana, prvi Istrijani zaraženi koronavirusom, USKORO IDU DOMA!
• Šostar: Od ponedjeljka 24 sata za rezultate testova