Radna grupa za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun zaprimila je službeni dopis Pučke pravobraniteljice od 16. veljače 2026. godine, koji predstavlja potvrdu onoga na što građani i ova Radna grupa upozoravaju godinama: Kaštijunom se upravlja nepropisno, a zdravlje i kvaliteta života građana su ugroženi operativnim propustima.

Kako navode iz Radne grupe, iako Grad Pula i Uprava Kaštijuna uporno tvrde da je zrak "I. kategorije" te uzroke smrada prebacuju isključivo na povećanje količine otpada ljeti i neodgovorno ponašanje građana (biootpad), nalazi Državnog inspektorata (DIRH), koje je predočila Pučka pravobraniteljica, otkrivaju sasvim drugu sliku.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Prekomjerno skladištenje metala

Posebno su zabrinjavajući podaci o inspekcijskom nadzoru iz studenog 2025. godine. Iako je dozvoljeno skladištenje maksimalno 10 tona izdvojenog metala, na plohi B2 zatečene su frapantne količine:

• 760 tona obojenih metala (umjesto dozvoljenih 10 tona!)
• 13.316 tona željeznih metala (umjesto dozvoljenih 10 tona!)

Zbog ovog drastičnog kršenja propisa, Kaštijun d.o.o. je dobio prekršajni nalog i naređeno je hitno uklanjanje, što jasno ukazuje na potpuni izostanak kontrole nad procesima unutar centra i neusklađenost sa Okolišnom dozvolom na što je Radna grupa mnogo puta upozoravala. Iako je podignut kredit kojim bi se izgradilo skladište za ovu vrstu otpada, nevjerojatno zvuči podatak da ovaj projekt čeka građevinsku dozvolu više od dvije godine.

Pitanje smrada

Dopis potvrđuje da je smrad najintenzivniji bio u kolovozu i rujnu 2025., ali ključni uzrok nije samo "sastav otpada", već neadekvatno postupanje operatera, navode dalje.
Inspekcija je u rujnu 2025. utvrdila da otpad na plohi nije bio kvalitetno prekriven inertnim materijalom, što je direktno kršenje Zakona o gospodarenju otpadom. Upravo to neprekrivanje omogućilo je prodor oborina u tijelo odlagališta i stvaranje nesnosnih plinova.

Ministarstvo poništava rješenja Inspektorata

Saznaje se i da je Državni inspektorat još 2024. pokušao ograničiti dnevni unos otpada na 390 tona kako bi spriječio preopterećenje, no Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije poništilo je to rješenje i stalo u obranu dozvole koja dopušta 90.000 tona godišnje, ignorirajući realno stanje na terenu. Ovo dokazuje da institucionalna zaštita profita i forme ima prednost pred zaštitom građana, upozoravaju.

Da je situacija alarmantna, potvrđuje i rješenje DIRH-a iz siječnja 2026. kojim se naređuje:

• Zatvaranje bioreaktorske plohe A1 do 15. srpnja 2026.
• Hitno kvalitetnije prekrivanje plohe B1 do svibnja 2026.

Razlog ovih drastičnih mjera je priznanje da dosadašnje metode nisu sprječavale infiltraciju oborina u otpad, što je direktan uzrok problema na koje građani ukazuju.

Zaključak Radne grupe

"Ovaj dopis dokaz je upornosti građana. Pučka pravobraniteljica nastavlja voditi ispitni postupak, a mi kao Radna grupa poručujemo "Dosta je bilo prebacivanja krivnje na građane i turiste. Uzrok problema je nesposobnost upravljanja sustavom, kršenje Okolišne dozvole, gomilanje otpada na bioreaktorsku plohu iznad svih predviđenih gabarita i ignoriranje zakonskih obveza o prekrivanju odlagališta."

Saznajemo iz izvještaja da je pokrenuto restrukturiranje vlasništva. Kriteriji po kojima će se vršiti restrukturiranje, a  koji su navedeni u izvještaju kao dopis Grada Pule, su nejasni te tražimo od Grada da pojasni javnosti planiranu podijelu poslovnih uvjeta. Važno pitanje je ostaje li Pula većinski vlasnik ili ne. 

Zahtijevamo hitnu provedbu svih naloženih mjera i odgovornost za one koji su dopustili da se na Kaštijunu umjesto 10 tona u zatvorenim rolo kontejnerima skladišti 13.000 tona metala na otvorenoj površini.", navode iz Radne grupe za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun.

Povezane vijesti

• UMJESTO PREDVIĐENIH 400, DNEVNO STIŽE 200 TONA OTPADA VIŠE! S KAŠTIJUNA SE ŠIRI NESNOSAN SMRAD: Mještani Pomera, Banjola, Medulina i Vinkurana guše se u mirisu ustajalog smeća već mjesecima
• Smrad i hrpe otpada na ulazu u Pulu: "Diže mi se želudac, ne mogu popiti kavu u dvorištu"
• Kaštijun: Povećane čestice u zraku nisu posljedica rada centra