Korizma započinje danas, na Čistu srijedu ili Pepelnicu, 18. veljače. Riječ je o 40-dnevnom razdoblju (ne računajući nedjelje) pokore, molitve, posta i nemrsa kojim se kršćani pripremaju za Uskrs. Korizma traje do mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak, 2. travnja. 

Vrijeme je to za intenzivniju duhovnu obnovu, djela milosrđa i odricanje. Od samih početaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojalo se od jednog ili dva dana posta. Četrdesetodnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv. Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog gdje se određuje da lapsi, kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere, nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i molitvi.

Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs javlja se u rimskoj liturgiji od 4. st., a u 6. st. početak se pomiče na srijedu. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Od kraja 11. st. pepeo se radio maslinovih ili palminih grančica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo,  naravno, označava ozbiljnost i pokoru, čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme.

U liturgijskoj godini nakon Korizme slijedi Vazmeno trodnevlje, sjajni vrhunac čitave liturgijske godine.

U korizmeno vrijeme spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona zapravo broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969.)  liturgičari su htjeli ukinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma, kao što je to bilo u početcima, počinjala na Prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana. Međutim, na izričitu želju pape Pavla VI. Čista srijeda nije ukinuta.

Broj 40 treba tumačiti simbolički i temelji se na biblijskoj tipologiji

40 dana trajao je opći potop,

40 dana je Mojsije boravio na brdu Sinaj,

40 godina su Izraelci lutali pustinjom,

40 dana Isus je proveo u pustinji.

40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo.

Korizma broji šest nedjelja, a u hrvatskoj liturgijskoj tradiciji svaka ima svoje ime:

• Čista, jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).
• Pačista ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista.
• Bezimena, jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj.
• Sredoposna, jer je na polovici korizmenog posta.
• Gluha, jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve radi značaja dana koji se bliže: Isusove muke, smrti i uskrsnuća.
• Zadnja korizmena nedjelja je Cvjetna, a naziv joj dolazi od ophoda s grančicama koje vjernici nose u rukama kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem. I danas se ta nedjelja naziva Cvjetna ili Cvjetnica, ali ima i drugo ime, koje je u ranijim vremenima bilo vlastito prethodnoj – Nedjelja Muke, jer se tada umjesto Evanđelja čita ili pjeva Muka.

Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog značenja korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.

U pokorničkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlučuju se na post i/ili nemrs. Podsjetimo stoga na značenje i smisao ove dvije prakse. Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso.

Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa: Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok, jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa.

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života. Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.

Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi). Ovdje je vrijedno spomenuti riječi pape Lava Velikog, koji se suprotstavio Atili i pobijedio da:

Prihvatimo, dakle, ovaj svečani post marljivom pobožnošću i budnom vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdržavanjem od jela, što ga često savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego širokogrudnom plemenitošću. Bit našeg posta nije u samom uzdržavanju od hrane i ne koristi uskraćivati hranu tijelu, ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdrži od pogrde. Bit ćemo ne bez razloga izloženi kritikama nevjernika i naši će propusti naoružati jezike bezbožnika protiv vjere, ako postimo, a naš se način života ne slaže s čistoćom savršenog posta.

Aktualni papa Lav XIV. u svojoj korizmenoj poruci "Slušati i postiti. Korizma kao vrijeme obraćenja", poziva na jedan vrlo konkretan i često podcijenjen oblik posta, a to je uzdržavanje od riječi koje pogađaju i ranjavaju bližnjega. 

"Počnimo razoružavati govor, odričući se oštrih riječi, brzih osuda, kleveta i ogovaranja onih koji su odsutni i ne mogu se braniti. Naprotiv, nastojmo naučiti odmjeravati riječi i njegovati ljubaznost: u obitelji, među prijateljima, na radnim mjestima, na društvenim mrežama, u političkim raspravama, u medijima, u kršćanskim zajednicama. Tada će mnoge riječi mržnje ustupiti mjesto riječima nade i mira“, poručio je papa Lav XIV.

Povezane vijesti

• Počinje korizma - za kršćane pokornička priprema za Uskrs
• Čista je srijeda - počinje korizma
• Čista je srijeda - počinje korizma