Sjećanje i opomena

Obljetnica tragedije sela Šajini: "Obilježavanjem se ne vraćamo u prošlost, već brinemo o budućnosti i našoj djeci"

| Autor: Mateja Sponza
(Snimila Mateja Sponza)

(Snimila Mateja Sponza)


Već tradicionalno, svake godine 9. siječnja prisjećamo se civilnih žrtava koje su stradale 1944. godine u zločinačkom pohodu i paljevini sela Šajini. Upravo je tim povodom danas održana Komemoracija u mjestu Šajini, u Općini Barban. Ova, 82. obljetnica po redu, započela je održavanjem svete mise u crkvi svetog Petra u Šajinima.

(Snimila Mateja Sponza)(Snimila Mateja Sponza)

Današnja je komemoracija započela minutom šutnje te čitanjem imena i prezimena žrtava. Ispred spomenika žrtvama prva je vijenac položila izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske te savjetnica za odgoj i obrazovanje, Jadranka Žarković, zatim predstavnici Mjesnog odbora Šajini i Općine Barban, predstavnici Saveza antifašističkih boraca Općine Barban i Istarske županije, delegacija Istarske županije, predstavnici sela Lipa, delegacija Općine Matulji i udruge antifašističkih boraca Liburnije, delegacija Općine Svetvinčenat, delegacija SDP-a Istre te delegacija društva Josip Broz Tito iz Poreča.

(Snimila Mateja Sponza)(Snimila Mateja Sponza)

Prigodan komemorativni program nastavljen je u šajinskom Društvenom domu, u kojem je prvi u ime Mjesnog odbora Šajini dobrodošlicu poželio Dragutin Borula.

(Snimila Mateja Sponza)(Snimila Mateja Sponza)

- Selo Šajini dalo je svoj veliki doprinos za oslobođenje od okupatorske čizme i fašizma. Hvala svim palim borcima koji su dali život za oslobođenje našeg kraja. Ova tragedija koja nas je zadesila ostavila je neizbrisiv trag u našim srcima koji ne smijemo nikada zaboraviti. U jednoj hladnoj, zimskoj i mjesečinom obasjanom noći stanovnici su bili ubijeni na okrutan način, gorjelo je na sve strane. Čuli su se pucnjevi, a onda tišina, mrtva tišina. Odjednom se čuje jauk, plač i zapomaganje. Mrtva djeca, starci, ljudi u najboljim godinama života zapaljeni u vlastitim kućama. To je neizbrisiva bol ovog malog sela, prisjeća se Borula.

(Snimila Mateja Sponza)(Snimila Mateja Sponza)

Strahoviti pokolj dogodio se u noći s 8. na 9. siječnja 1944. kada su selo opkolili nacifašisti te u nekoliko sati ubili 54 civila, a selo opljačkali i spalili. Neki su ubijeni puškom, neki su zaklani, a mnogi su i živi spaljeni. Mahom su svi ubijeni u svojim kućama i dvorištima.

- Danas se sjećamo svih žrtava, njihovih obitelji i svih patnji. Ovo nije samo dan sjećanja, već je ovo bitka. Bitka za koju smo možda mislili da je više nećemo morati voditi – bitka za činjenice, za istinu nasuprot izvrtanjima i lažima. Svi možemo vidjeti što se događa u našem društvu, ali i u svijetu. Ono što je nekada bila istina, sada se pokušava pretvoriti u laž. Javljaju se razni desničarski elementi koji na neki način pokušavaju omalovažiti borbu koju su vodili naši preci za slobodu kako bismo mi mogli živjeti u miru, kako bismo mogli živjeti na način na koji danas živimo, iznio je hrvatski saborski zastupnik Dalibor Paus poželivši svima sretnu novu godinu, prije svega mirnu 2026. godinu.

(Snimila Mateja Sponza)(Snimila Mateja Sponza)

- Vrijeme je za ne dati na svoje, na svoje vrijednosti, povijest i žrtve. Vrijeme je da se pokaže što je biti dobar domoljub, što znači boriti se za Hrvatsku u kojoj svatko može na miran način od svoga rada živjeti. Trebamo se prisjećati naših poginulih te učiti našu djecu o tome jer to nije stvar prošlosti, to je stvar budućnosti ove zemlje. Nama u Istri je to jasno, samo me strah da to nekim drugima nije jasno, zaključio je Paus.

Prisutnima se obratila i zamjenica istarskog župana Gordana Antić koja je naglasila kako se obilježavanjem ovakvih tragedija ne vraćamo u prošlost, već brinemo o budućnosti i našoj djeci.

(Snimila Mateja Sponza)(Snimila Mateja Sponza)

- Danas je to podsjetnik svima nama koliko su te zločinačke organizacije (nacizam i fašizam) bile i kakva je to zločinačka ideologija koja ubija nevine ljude. Nevini ljudi su ovdje stradali imenom i prezimenom, stradale su obitelji, ali i cijelo selo. Ne smijemo nikada dozvoliti da nas šutnja preuzme jer šutnja dovodi do zla. Antifašizam se ne može izjednačiti s fašizmom, a pokušaji postoje. Antifašizam je sasvim neka druga priča u kojoj je temelj istarskog življenja i svih nas koji ovdje živimo. Trebaju nas odrediti mir, dostojanstvo, suživot, međusobno razumijevanje, različitost koja je prednost i prihvaćanje drugih te upravo to trebamo učiti našu djecu, istaknula je Antić te podsjetila kako Istarska županija ima projekt Zavičajna nastava u školama u kojem djeca uče o svojoj povijesti, kulturi i svojem identitetu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


desktop8






Trenutno na cestama