(Snimila Mateja Sponza)
Već tradicionalno, svake godine 9. siječnja prisjećamo se civilnih žrtava koje su stradale 1944. godine u zločinačkom pohodu i paljevini sela Šajini. Upravo je tim povodom danas održana Komemoracija u mjestu Šajini, u Općini Barban. Ova, 82. obljetnica po redu, započela je održavanjem svete mise u crkvi svetog Petra u Šajinima.
(Snimila Mateja Sponza)
Današnja je komemoracija započela minutom šutnje te čitanjem imena i prezimena žrtava. Ispred spomenika žrtvama prva je vijenac položila izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske te savjetnica za odgoj i obrazovanje, Jadranka Žarković, zatim predstavnici Mjesnog odbora Šajini i Općine Barban, predstavnici Saveza antifašističkih boraca Općine Barban i Istarske županije, delegacija Istarske županije, predstavnici sela Lipa, delegacija Općine Matulji i udruge antifašističkih boraca Liburnije, delegacija Općine Svetvinčenat, delegacija SDP-a Istre te delegacija društva Josip Broz Tito iz Poreča.
(Snimila Mateja Sponza)
Prigodan komemorativni program nastavljen je u šajinskom Društvenom domu, u kojem je prvi u ime Mjesnog odbora Šajini dobrodošlicu poželio Dragutin Borula.
(Snimila Mateja Sponza)
- Selo Šajini dalo je svoj veliki doprinos za oslobođenje od okupatorske čizme i fašizma. Hvala svim palim borcima koji su dali život za oslobođenje našeg kraja. Ova tragedija koja nas je zadesila ostavila je neizbrisiv trag u našim srcima koji ne smijemo nikada zaboraviti. U jednoj hladnoj, zimskoj i mjesečinom obasjanom noći stanovnici su bili ubijeni na okrutan način, gorjelo je na sve strane. Čuli su se pucnjevi, a onda tišina, mrtva tišina. Odjednom se čuje jauk, plač i zapomaganje. Mrtva djeca, starci, ljudi u najboljim godinama života zapaljeni u vlastitim kućama. To je neizbrisiva bol ovog malog sela, prisjeća se Borula.
(Snimila Mateja Sponza)
Strahoviti pokolj dogodio se u noći s 8. na 9. siječnja 1944. kada su selo opkolili nacifašisti te u nekoliko sati ubili 54 civila, a selo opljačkali i spalili. Neki su ubijeni puškom, neki su zaklani, a mnogi su i živi spaljeni. Mahom su svi ubijeni u svojim kućama i dvorištima.
- Danas se sjećamo svih žrtava, njihovih obitelji i svih patnji. Ovo nije samo dan sjećanja, već je ovo bitka. Bitka za koju smo možda mislili da je više nećemo morati voditi – bitka za činjenice, za istinu nasuprot izvrtanjima i lažima. Svi možemo vidjeti što se događa u našem društvu, ali i u svijetu. Ono što je nekada bila istina, sada se pokušava pretvoriti u laž. Javljaju se razni desničarski elementi koji na neki način pokušavaju omalovažiti borbu koju su vodili naši preci za slobodu kako bismo mi mogli živjeti u miru, kako bismo mogli živjeti na način na koji danas živimo, iznio je hrvatski saborski zastupnik Dalibor Paus poželivši svima sretnu novu godinu, prije svega mirnu 2026. godinu.
(Snimila Mateja Sponza)
- Vrijeme je za ne dati na svoje, na svoje vrijednosti, povijest i žrtve. Vrijeme je da se pokaže što je biti dobar domoljub, što znači boriti se za Hrvatsku u kojoj svatko može na miran način od svoga rada živjeti. Trebamo se prisjećati naših poginulih te učiti našu djecu o tome jer to nije stvar prošlosti, to je stvar budućnosti ove zemlje. Nama u Istri je to jasno, samo me strah da to nekim drugima nije jasno, zaključio je Paus.
Prisutnima se obratila i zamjenica istarskog župana Gordana Antić koja je naglasila kako se obilježavanjem ovakvih tragedija ne vraćamo u prošlost, već brinemo o budućnosti i našoj djeci.
(Snimila Mateja Sponza)
- Danas je to podsjetnik svima nama koliko su te zločinačke organizacije (nacizam i fašizam) bile i kakva je to zločinačka ideologija koja ubija nevine ljude. Nevini ljudi su ovdje stradali imenom i prezimenom, stradale su obitelji, ali i cijelo selo. Ne smijemo nikada dozvoliti da nas šutnja preuzme jer šutnja dovodi do zla. Antifašizam se ne može izjednačiti s fašizmom, a pokušaji postoje. Antifašizam je sasvim neka druga priča u kojoj je temelj istarskog življenja i svih nas koji ovdje živimo. Trebaju nas odrediti mir, dostojanstvo, suživot, međusobno razumijevanje, različitost koja je prednost i prihvaćanje drugih te upravo to trebamo učiti našu djecu, istaknula je Antić te podsjetila kako Istarska županija ima projekt Zavičajna nastava u školama u kojem djeca uče o svojoj povijesti, kulturi i svojem identitetu.