Panphonia Istriana
Dijalekt je jezik osjećaja, osjećaj je jezik duše, a duša jezik kulture: Oživljene zaboravljene riječi buzetskog dijalekta
(Arhiva)
Nadasve su rijetki oni koji znaju značenje riječi buštin. Tako u Slumu na Ćićariji nazivaju ženski grudnjak, preteču prsluka i korzeta, dio ženskog donjeg rublja u istarskim narodnim nošnjama. Ili kamižulin, dijalektalni naziv za prsluk, dio odijela ili narodne nošnje kojeg koriste u naselju Vrh. Izgovor riječi buštin može se čuti u interpretaciji Branka Zlatića iz Sluma, a kamižulin u interpretaciji Adriana Grpca iz Vrha u najnovijem, šestom multimedijskom izdanju višegodišnjeg kulturološkog projekta revitalizacije dijalektne i glazbene baštine Istre Panphonia Istriana/Istarsko mnogozvučje, posvećenom buzetskom dijalektu.
Panphonia Istriana/Istarsko mnogozvučje, temeljen je na bogatstvu govora, dijalekata, glazbenih idioma i opće kulturološke raznolikosti Istre, u sklopu kojeg je realizirano šest trojezičnih multimedijskih izdanja posvećenih različitim istarskim dijalektima i govorima. Najnovije izdanje realizirano je uz potporu Istarske županije, Hrvatskog društva skladatelja ZAMP-a, u produkciji Umjetničke organizacije Transhistria ensemble, pod idejnim i umjetničkim vodstvom glazbenice Tamare Obrovac, dok vizualni identitet potpisuje multimedijalni umjetnik Matija Debeljuh.
Brojni suradnici
Šesto izdanje posvećeno buzetskom dijalektu, za koje programiranje i animaciju potpisuje Ares Starčić, podržao je i Grad Buzet, a realizirano je u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem »Augustin Vivoda« Buzet. Suradnici na projektu posvećenom buzetskom dijalektu su još i Matija Nežić, savjetnik, suradnik, Tatjana Genc, asistentica urednice, Dario Marušić, muzikolog. Transkripciju na dijalekt potpisuje Alvijana Klarić, a prijevode na talijanski i engleski jezik Franka Strmotić Ivančić. Sudionici s buzetskog područja, govornici iz različitih sela koji su interpretirali pjesme i riječi na svom dijalektu, su Adriano Grbac iz Vrha, Branko Zlatić iz Sluma, Milena Draščić Rušnjak iz Svetog Martina, Melita Paladin iz Šćulci, Matija Nežić iz Buzeta, Nadija Disiot, rodom iz sela Opatija ispod tisućljetnog kaštela Petrapilosa, Nedjeljko Perčić iz Svetog Ivana i Vladimir Pernić iz Roča.
Suradnik na projektu posvećenom buzetskom dijalektu, Matija Nežić, voditelj kulturno-umjetničkih aktivnosti i posebnih projekata Pučkog otvorenog učilišta »Augustin Vivoda« Buzet, ocijenit će da je Panphonia Istriana, inovativni umjetnički projekt, koji je upotrebom suvremene tehnologije uspio predstaviti one najvažnije i najzanimljivije osobitosti buzetskog govora, a to je različitost.
- Ta različitost, iako jako ugrožena utjecajima današnjice, još uvijek se čuje u svakodnevnom govoru. Poluglasi, naglasci uvijek otkrivaju odakle je tko jer u Buzetu »saka vas ima soj glas«. Za kamen na Buzeštini se kaže ubjak, ali može biti i ubjok (Vrh), ubljak (Slum), ubjuak (Roč), ili grota (Opatija). Ima i slučaja gdje postoje u upotrebi potpuno različite riječi, pa ako u Roču pitate čašu vina morate tražiti mižuv, ali u Opatiji i Svetom Martinu to je glaš. U Slumu je to mižu, a u Vrhu, Svetom Ivanu i Paladinima maštaleta. Na Sovišćini za taj isti pojam kaže se got. U traženju prikladnih pojmova za snimanje izgovora naišli smo na ženski prsluk, to je zapravo preteča današnjih grudnjaka za kojeg se danas koristi naziv ređipet, međutim u starini taj je odjevni predmet drugačije izgledao, nerijetko su ga žene i same izrađivale, nije imao kopče već se vezao pasicama. Naši su se sugovornici uspjeli sjetiti naziva tog već zaboravljenog odjevnog predmeta svojih nona koje su ga nazivale bušto, buštu, buštin ili pak bulerin, prenio je Nežić. Naglasio je također da je prikupljen sadržaj prezentiran na zabavan i moderan način i približen novim generacijama.
Osnovna je misao vodilja projekta - dijalekt je jezik osjećaja, osjećaj je jezik duše, duša je jezik kulture, slogan projekta poetika govora obuhvaća pojmove pisana, izgovorena i uglazbljena riječ, a osnovna je ideja projekta da se korištenjem suvremenom digitalnom tehnologijom i multimedijom, suvremenoj umjetničkoj publici približi govorna i glazbena dijalektna tradicija Istre, i tako pridonese očuvanju arhaičnih istarskih dijalekata i njihova kulturološkog okruženja, poruka je producentice i idejne začetnice projekta Tamare Obrovac.
Buzetski dijalekt
Buzetski dijalekt jezik je na raskrižju Istre, zabilježeno je u sklopu projekta Panphonia Istriana/Istarsko mnogozvučje. Prostire se u sjevernome dijelu Istre, na području grada Buzeta i okolice. Jedan je od šest dijalekata čakavskoga narječja, a zbog uporabe zamjenice »kaj«, mnogi su ga pogrešno svrstavali u kajkavsko narječje. Njegovi su govori jedni od najzanimljivijih u Istri.
Na jugoistoku graniči s ekavskim govorima Lupoglava, Semića i okolice, na zapadu s ikavskim govorima, a na sjeveru s notranjskim, odnosno govorima slovenskog jezika. Najistočniji mu je punkt Lanišće, najzapadniji Rušnjak, naselje smješteno nekoliko kilometara od Maloga Mluna, najsjeverniji Brest, a najjužniji Pagubice - naselje koje graniči s ekavskim pazinskim govorima.
Buzetski su govori veoma raznovrsni, i što se tiče glasova i oblika i leksika. Toga su svjesni i sami Buzećani, zato na cijelome buzetskom području postoji uzrečica: »Saka vas ima soj glas.« U govoru koji su bliži Sloveniji osjeća se veći slovenski utjecaj, dok se na jugu, jače čuvaju tipične čakavske značajke.
Iako svaki od tih govora ima svoje specifičnosti, neke su jezične karakteristike svima zajedničke. Primjerice, čuva se stara suglasnička skupina *čr: črn, črv/črf, črepnja, črešnja, črtalo. Prijelaz suglasnika lj u j: judi, nedelja, pondejak, mijar. Prijelaz m u n u nastavku nekih riječi: z vrelin mlikon, smrekvon, utorkon, ženskan. Zamjenica kateri u značenju »koji«, preuzeto iz susjednih slovenskih govora. Izostavljanje sibilarizacije, suglasnici k, g i h ne prelaze u c, z i s, oblaki umjesto oblaci, orehi umjesto orasi, na noge umjesto na nozi, uroki umjesto uroci.
Melodija govora
Za razliku od mnogih drugih dijalekata, buzetski govori imaju jednostavniji sustav naglasaka, odnosno intonacijski sustav je uprošten u odnosu na neke druge čakavske govore. To znači da se naglasci i duljine glasova ne ponašaju kao u standardnom hrvatskom ili u nekim susjednim dijalektima.
Buzetski govori nisu samo sredstvo sporazumijevanja, nego i važan dio lokalnoga identiteta. Njegovi su govori toliko različiti da nijedan drugi dijalekt nema toliko bogat vokalni sustav. Oni svjedoče o stoljećima života na granici različitih jezičnih svjetova, ekavskih govora i govora slovenskoga jezika. Danas su predmet istraživanja jezikoslovaca, a stanovnici ih čuvaju od zaborava kao veoma vrijedan element nematerijalne kulturne baštine.
Šest izdanja
Rad na projektu započeo je 2007. godine. Prvo izdanje posvećeno je istroromanskom dijalektu s područja Vodnjana, Galižane, Rovinja, Bala i Šišana, drugo izdanje vlaškom i žejanskom, tzv. istrorumunjskom dijalektu, koji se govori na Ćićariji, u selima Žejanama i Šušnjevici.
Prve dvije edicije izrađene su u web-tehnologiji prošloga vremena - Adobe Flash, te su iz tog razloga nedostupne online, no moguće ih je putem decidiranog računala iskusiti u izvornom obliku u Centru za nematerijalnu kulturnu baštinu Istre u Pićnu. Sva sljedeća izdanja izrađena su u HTML formatu.
Treća edicija koja je posvećena govorima Labinštine, ponajprije labinjonskoj cakavici, uobličena je u formu kratkih videoklipova koji sadržavaju lokalne poslovice, anegdote i izraze, zabilježena je na DVD-u. Četvrto izdanje posvećeno istromletačkom, tj. istrovenetskom dijalektu, strukturirano je u formi toka karakterističnih riječi i izraza, popraćenih fotografskim materijalom i raspoređenih na geografskom prikazu, te je zbog razvoja novih medija zabilježen na USB-u, kao i sva sljedeća izdanja. Vol. V posvećen je govorima Žminjštine te je prikazan kroz prizmu govora stanovnika Žminjštine o vlastitim profesijama, u formi videoklipova, a posljednje izdanje, vol. VI, posvećeno je buzetskom dijalektu, uz misao vodilju, odnosno lokalnu poslovicu »Saka vas ima soj glas«, a kroz zvučnost različitih riječi i pripadajući foto i audio-materijal sažima sliku raznovrsnosti i bogatstva buzetskog dijalekta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
