Predavanje u Novigradu
Pjevački zborovi bili su glas otpora u ratnoj Istri
(Foto: Privatna arhiva)
U prostoru novigradskog CMIK-a održano je predavanje etnomuzikologa i magistra glazbe Branislava Ostojića pod naslovom »Pjevački zborovi u Istri od 1943. do 1945. godine«. Predavanje se uklopilo u obilježavanje više važnih jubileja od 84. godišnjice općenarodnog ustanka protiv okupatora, 80. godišnjice pobjede nad fašizmom, 82. godišnjice odlaska prve organizirane grupe dobrovoljaca sa Rušnjaka u partizane do ovogodišnje rujanske svečanosti povodom pripajanja Istre matici Hrvatskoj.
Kazališna družina
- Moje dugogodišnje istraživanje obuhvaća razdoblje od 1943. do 1947. godine, odnosno do kraja Drugog svjetskog rata. Nije bilo smisla započeti od 1941. jer je Istra do 8. rujna 1943. godine bila dio Kraljevine Italije, a tek nakon njene kapitulacije započinje pravi antifašistički pokret na našem području, naglasio je Ostojić govoreći o vremenskom okviru svoga istraživanja.
U tom trenutku, dodao je, u Istri se osnivaju mjesni komiteti NOP-a u Puli, Pazinu, Labinu i Savičente, a potom i u drugim mjestima. Njihova uloga bila je organizacijska, ali i kulturno-umjetnička jer su se počela osnivati i prva kulturna društva. Upravo iz tih začetaka kasnije nastaju pjevački zborovi. Oni su svojim izvedbama narodnih i partizanskih pjesama popularizirali ciljeve NOB-a, budili patriotizam te povezivali kulturnu baštinu s idejom slobode. Nastale pjesme bile su sinteza tradicijske glazbe i revolucionarnih stihova, a često su se oslanjale i na bogatu antifašističku pjesmaricu drugih naroda poput ruskog, francuskog, španjolskog i talijanskog.
Prvu pjevačku grupu činili su mladi ljudi koji su znali pjevati, ali su imali i dara za recitaciju i glumu. Njihov program, sastavljen od pjesama i kratkih recitacija, bio je osmišljen tako da što prije može nastupiti i podići moral borcima i stanovnicima okolnih sela.
- Zborovi su svojim izvedbama narodnih i partizanskih pjesama popularizirali ciljeve NOB-a, razvijali patriotizam i povezivali kulturnu baštinu s idejom slobode, istaknuo je predavač.
Nakon odlaska prve pjevačke grupe u partizane sredinom ožujka 1944. godine osniva se druga pjevačka grupa u selu Vrh na Buzeštini. Činilo ju je pet do šest mladih ljudi, a vodili su je Zvonko Štefan i Franjo Maurić. Nakon desetak dana održanih proba grupa je imala i svoj prvi nastup u Vrhu u prostorijama tamošnje osnovne škole. U svibnju 1944. godine u Labinu nastaje prva kazališna družina s pjevačkim zborom »Otokar Keršovani«. Već prve večeri nastupili su u selu Ripenda, a potom su u mjesec i pol dana održali 11 predstava pred oko 1800 ljudi.
- U pronađenim dokumentima nalazim popise pojedinačnih nastupa te repertoar pjesama koje su članovi zbora pjevali, uz napomenu da je zbor nastupao po mjestima Labinštine, ali i Pazinštine, rekao je muzikolog.
Zborovi su nastupali na mitinzima, ispraćajima poginulih partizana, u školama i na trgovima. Njihov repertoar nije bio ograničen samo na hrvatske pjesme izvodili su i slovenske, talijanske, ruske, španjolske i francuske pjesme otpora.
- Ukupno sam evidentirao 106 nastupa zborova između 1943. i 1945. godine, s popisom od 67 pjesama, rekao je Ostojić, naglašavajući važnost tih ansambala u kulturno-umjetničkom životu ratne Istre.
Posebno je istaknuo osnivanje talijanskog zbora »Pino Budicin« u Balama, kojim je ravnao Marko Garbin, te činjenicu da su upravo takvi zborovi povezivali različite etničke zajednice kroz pjesmu.
Glazbena dimenzija
Predavanje je završio osvrtom na današnje vrijeme.
- Teško mi je bilo izdvojiti pojedine nastupe, ali vjerujem da su zborovi bili ključan faktor kulturno-umjetničkog rada tog doba. Oni su temelj današnjih zborova, koji i dalje na svom repertoaru čuvaju te pjesme otpora i slobode.
Program predavanja upotpunili su nastupi ženskog zbora Lavanda, ženske klape Fortuna – KHD Istra iz Pirana te recitacijom Tia Rojina učenica iz novigradske Osnovne škole Rivarela. Time je predavanje dobilo i glazbenu dimenziju koja je oživjela prošlost u sadašnjem trenutku.
Podijeli: Facebook Twiter
