Znanstveni skup "Buzetski dani", najdugovječniji takve vrste u Istri, u svom je 56. izdanju održan u u sklopu gradskog praznika i rujanske Subotine u Velikoj dvorani Narodnog doma, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Buzet i Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda". Primarni ciljevi buzetske Katedre sustavno su njegovanje, izučavanje i promicanje materijalne i nematerijalne baštine na području Buzeštine, buzetske povijesti, kulture, tradicije, govora i slično, s posebnim naglaskom na očuvanju i unapređivanju zavičajne kulture i baštine.

Gradić na brežuljku

- U svom 56. izdanju Znanstveni skup predstavlja dugu tradiciju, jedno kulturno događanje oko kojeg se razvijala kultura ovog grada, poručio je predsjednik Katedre Čakavskog sabor Buzet Matija Nežić koji je podsjetio na doprinos nedavno preminulog Rikarda Perčića. Zajedno s pokojnim Božom Jakovljevićem 1970. godine, Perčić se uključio u rad Čakavskog sabora u Žminju te u osnutak Katedre Buzet.

Matija Nežić (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Znanstveni skup otvorio je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.

- Ono čime se Buzet može pohvaliti, čime bi se trebao ponositi svaki njegov stanovnik, jedno je kontinuirano održavanje "Buzetskih dana" kao i izdavački kontinuitet, poručio je.

U radni dio skupa uvela je dr. sc. Kristina Džin (Hrvatski studiji, Zagreb). Uz nju, autorica teme "Neka nova promišljanja o natpisu koji spominje Frugifera iz Rima kod Roča" je i dr. sc. Vesna Lalošević (Zagreb). U mjestu Rim nedaleko od Roča, tršćanski povjesničar Pietro Kandler sredinom 19. stoljeća naišao je na nekoliko natpisa sa zemlje sv. Maura. Najpoznatiji natpis, koji je danas izgubljen, spominje biskupa Frugifera. Postavlja se pitanje zbog čega se na ovom natpisu spominje tršćanski biskup, i kakve to ima veze s unutar crkvenim jurisdikcijama na području Buzeštine u kasnoj antici. Unatoč nedostatku suvremenih arheoloških istraživanja zbog novih interdisciplinarnih međunarodnih znanstvenih radova, moguće je ponovno razmotriti ovaj natpis. Ovaj rad će dati novi doprinos kroz istraživanja arheologije, povijesti umjetnosti, kasnoantičke povijesti, hagiografije i povijesti crkve.

- Buzet danas znamo kao gradić na brežuljku, a u rimsko doba nosio je ime Piquentum. Njegovi su stanovnici živjeli na razmeđu dvaju svjetova: prihvaćali su rimske običaje i upravu, a istodobno čuvali tragove starog histarskog identiteta. Priča o Piquentumu pokazuje kako se mali grad u unutrašnjosti Istre uklopio u veliko rimsko carstvo, a ipak ostao vjeran vlastitim korijenima, istaknuo je Mate Lončar (Buzet), govoreći na temu "Piquentum: prvi spomen i identitet antičkog Buzeta".

Redovni izlagač na buzetskom skupu dr. sc. Zdenko Balog (Križevci) govorio je na temu "Biskupske dispense - odobrenja i izuzeća prema matičnim knjigama župe Roč u razdoblju 1651. - 1800.".

Nastavljajući se na izlaganje iz 2024. godine, u svom je prilogu "O uskočkim pljačkama Buzeštine početkom XVII. stoljeća" (II. dio), red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile, Pula) obradio preostala tri novootkrivena dokumenta iz Državnog arhiva u Veneciji u kojima se spominju pljačke ćićskih sela Dane, Trstenik, Račja Vas i Rašpor, koje su naoružani uskoci poduzimali 1614. godine, uoči velikog rata koji je zahvatio čitavu Istru i okolno područje. Opisani su pravci njihova kretanja, štete koje su nanijeli imovini i stoci, strah koji su izazivali kod stanovništva. Izvješća su sastavljena u raznim mjestima na Buzeštini, a potpisao ih je i vladi u Mletke uputio rašporski kapetan Lorenzo Cabriel. U spisima se spominju i lokalni žitelji koje su mletački dužnosnici ispitivali o tim događajima, ne bi li saznali što više korisnih podataka o neprijatelju. Dokumenti predstavljaju nov i važan doprinos poznavanju prošlosti sjeverne Istre, odnosno Rašporskog kapetanata u prvoj polovici XVII. stoljeća, uoči mletačko-habsburškog Uskočkog rata (1615. – 1618.) koji je znatno naštetio i gospodarskoj i demografskoj slici toga kraja te je potom na stabilizaciju stanja trebalo dugo čekati.

Josip Šiklić (Pazin) analizirao je ukupno kretanje stanovništva gradova Istarske županije s posebnim osvrtom na Grad Buzet u razdoblju 2011. – 2021. godine. Komparativnom analizom utvrđeno je da područje svih deset gradova ima ukupnu depopulaciju kao tip međupopisne promjene, devet gradova, osim Poreča, ima prirodno smanjenje kao posljedicu brojnijega umiranja, a svi gradovi ukupno pozitivan saldo ukupne migracije kao rezultat brojnijeg doseljavanja od iseljavanja stanovništva, ali negativnu demografsku bilancu.

Grad Buzet u analiziranom međupopisnom razdoblju ima također prevladavajuće depopulacijsko i emigracijsko dinamičko obilježje, koje se očituje u padu ukupnog stanovništva, prirodnom smanjenju stanovništva, pozitivnom saldu ukupne migracije... Grad bilježi najnepovoljniji imigracijski tip općega kretanja stanovništva čije je obilježje vrlo slaba regeneracija imigracijom.

Nik Jurada Šimetić (Kapitel d.o.o., Žminj), obradio je temu "241. godina župne crkve u Buzetu". Analize zgrade župne crkve učinjene su u sklopu izrade projektne dokumentacije za obnovu pročelja.

Govoreći o trijumviratu za prevlast nad crkvenim dobrima 1839. godine, Matija Nežić (Buzet), istaknuo je kako su čelnici tadašnje Općine Buzet namjeravali uspostaviti kontrolu nad upravom Župe Buzet uslijed čega su se odnosi dvaju institucija pogoršali. Kap koja je prelila čašu desila se kada je načelnik tražio ključeve vratiju koja su vodila na stepenište prema orguljama jer ih je navodno svirao neuki zvonar koji nije poznavao osnove muziciranja i sviranjem je oštećivao vrijedan instrument. U arhivi Kotarskog komesarijata u Buzetu sačuvano je nekoliko dopisa, pritužbi obaju strana koje se međusobno optužuju, a sve je popraćeno slikovitim sarkastičnim opisima zbivanja.

David Orlović (Pula) priredio je temu "Fotografija s karnevala u Buzetu 1936. godine". Fotografija maškarane skupine ispred buzetskog hotela "Fontana" posebno mu je zapela za oko jer se izravno odnosi na temu o kojoj je napisao knjigu - rat u Etiopiji. Napad na tu afričku državu, poznatu i kao Abesinija, pokrenula je Mussolinijeva Italija s ciljem širenja svojih kolonijalnih posjeda. Taj je rat tada bio glavna tema svakodnevice u Istri, koja se nalazila pod talijanskom vlašću, kao i u ostatku Apeninskog poluotoka. Kada je točno započela gradnja novog zvonika u Buzetu iz dostupne građe nije uspio utvrditi, no Saša Nikolić (Buzet) u svom izlaganju na tu temu, istaknuo da je "Naša sloga" u brojevima od 15. i 22. listopada 1896. godine donijela je oglase o jeftimbi (licitaciji) "za dostadbu gradnje novog zvonika u ovom gradu".

Ljepši, viši, širi i čvršći

Očito je gradnja trajala neko vrijeme. Na koncu, uz stalne nesuglasice između hrvatskih graditelja i talijanskih stanovnika, zvonik je konačno dovršen pred kraj 1897.godine. U izvještaju o radu obćinskog zastupstva u Buzetu za prethodno četverogodišnje razdoblje, navodi se kako će "jedna od najljepših uspomena, što će ih naša uprava pustiti" svakako biti i buzetski zvonik. "Ljepši, viši, širi i čvršći od od prijašnjega diže se on na mjestu, gdje je stari stajao. Do koji tjedan bit će sve po domaćih ljudi dovršeno, pa će u sebe primiti nova tri liepa zvona, u Ljubljani lievana i novu uru u Beču skovanu".

Temu "Vrška zvona – povijesni pregled zvona u župi Vrh od 14. stoljeća" autor dr. sc. Paulo Šćulac (Buzet), predstavio je nedavno i na jednodnevnoj izložbi fotografija postavljenoj u naselju Vrh, u povodu 21. godišnjice postavljanja dva nova zvona na zvonik u Vrhu i 130. godišnjice nabave tri zvona iz ljevaonice Broili iz Gorice. Intrigantan naslov "Vrška zvona", odabrao je na temelju teksta objavljenog u novinama Naša sloga, u prvim hrvatskim novinama u Istri koje su izlazile od 1870. do 1915. godine, a gdje se za stanovnika Vrha koristio izraz "Vršanin" a pridjev "vrški". Danas se za stanovnika Vrha kaže da je Vrhuvac, a pridjev je vrhuvski.

U sklopu "Buzetskih dana", predstavljena je 48/49 knjiga Buzetskog zbornika, godišnjaka u kojem se tiskaju radovi izloženi na skupu te druge teme vezane uz buzetski kraj.

Povezane vijesti

• BUZETSKI DANI: U sklopu tradicijske pučke fešte Subotina i gradskog praznika održan 53. znanstveni skup
• Subotina u Buzetu: 55. Znanstveni skup "Buzetski dani"
• Sutra 56. znanstveni skup "Buzetski dani", najdugovječniji takve vrste u Istri