gradska knjižnica Umag
Književnost između optimizma i tranzicije: Obilježen slovenski kulturni praznik Prešernov dan
(Snimio Zvonimir Guzić)
Već tradicionalno povodom Prešernovog dana, najvećeg slovenskog kulturnog praznika, Gradska knjižnica Umag organizirala je književnu večer i susret s uglednim literarnim gostom iz susjedne nam Slovenije. Ove godine ta je čast pripala književniku Andreju Blatniku, jednom od najistaknutijih suvremenih slovenskih autora.
Uvertiru u večer priredili su članovi Slovenskog kulturnog društva Ajda iz Umaga, koji su glazbenim nastupom dodatno obogatili program izvevši pjesme »Domača hiša« i »Pridi nazaj«, donoseći duh slovenske kulturne tradicije u prostor knjižnice. U sklopu literarnog programa predstavljeni su novi hrvatski prijevodi Blatnikovih djela; roman »Trg oslobođenja« te zbirka kratkih priča »Ugrizi«, koje je na hrvatski jezik prevela književna kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik. Razgovor s autorom vodili su kulturna aktivistica Irena Urbič iz Kopra i Neven Ušumović, ravnatelj Gradske knjižnice Umag, otvarajući teme o suvremenoj književnosti i Blatnikovu književnom opusu.
Generacijska priča
- »Trg oslobođenja« nije povijesna kronika, nego književno djelo čija radnja započinje 1988. godine. Kroz roman ne pratimo faktografiju, nego generacijsku priču koju u posljednjih trideset godina objedinjuje jedan bezimeni junak, generacijski blizak autoru. Okvir mu daje jedna nemoguća ljubavna priča koja kroz vrlo duhovite dijaloge dolazi do svoga kraja, ponajprije zbog snažnih socijalnih razlika koje protokom vremena izbijaju na površinu. Istodobno, i sam junak prolazi tranziciju gdje od književnog kritičara postaje reklamni agent. To su momenti gdje u djelu jasno vidimo osobnu i društvenu preobrazbu. Kroz niz eseja autor nam daje širu sliku Slovenije, njezinih kulturnih i društvenih mijena, te različitih povijesnih trenutaka. U knjizi se nižu dijaloški prizori, anegdote, mikroeseji i povijesne refleksije; sve se to povezuje i kotrlja kroz trideset godina radnje, stvarajući dinamičnu i slojevitu strukturu romana, rekao je Ušumović istaknuvši Blatnikovo snažno integrativno djelovanje na književnom polju, naglasivši kako je riječ o autoru koji ne djeluje samo kao književnik, nego i kao književni kritičar i povjesničar književnosti. Uz to, aktivan je kao moderator književnih događanja te voditelj radionica kreativnog pisanja, čime kontinuirano povezuje različite segmente književne scene, naglasio je ravnatelj knjižnice.
Nastavljajući izlaganje, Ušumović se osvrnuo i na drugu Blatnikovu knjigu, »Ugrizi«.
- Ta dinamična struktura iz »Trga oslobođenja« prepoznaje se i u »Ugrizima«, gdje do punog izražaja dolazi piščeva umjetnost kratke priče. U toj sažetoj formi očituje se posebna autorova virtuoznost kroz različite petlje, zrcaljenja i cirkularne kompozicije. Te je tekstove zanimljivo čitati i kao estetski precizno oblikovane cjeline, ali i kao promišljanja o samoj književnosti. Vrijednost njegova pisanja jest u tome što nas neprestano podsjeća kako književnost nije samo umjetnički čin, nego i društvena činjenica, rekao je Ušumović.
Promjena duha vremena
Andrej Blatnik pripadnik je postmodernističke generacije slovenskih prozaista koji su se na književnoj sceni pojavili osamdesetih godina prošlog stoljeća u razdoblju koje je prethodilo burnim i krvavim devedesetim. Upravo o toj promjeni duha vremena govorilo se kada je Irena Urbič upitala autora što je to tranzicijsko razdoblje donijelo slovenskoj književnosti.
Blatnik je odgovorio kako su osamdesete bile ispunjene optimizmom i vjerom u mogućnost drukčijeg, slobodnijeg društva. Devedesete su, međutim, pokazale koliko su te nade bile krhke. Iluzije su se počele rasplinjavati, a stvarnost tranzicije donijela je socijalne razlike, razočaranja i novu vrstu nesigurnosti. Upravo o tom postupnom nestajanju optimizma i sudaru ideala sa stvarnošću, istaknuo je autor, piše i u svom romanu »Trg oslobođenja«, gdje se kroz osobne sudbine likova zrcali šira društvena promjena.
Roman za umjetne ljude
Pred sam kraj večeri dotaknuli su se i drugih tema u književnosti, tako da je Urbič upitala Blatnika može li umjetna inteligencija postati kreativni pisac.
- Zanimljivo je kako smo u početku svi pretpostavljali da će nove tehnologije zamijeniti ljude u nekim osnovnim aktivnostima, ali da neće moći u kreativnosti. Na kraju mi i dalje radimo fizičke poslove, a umjetna inteligencija se bacila na poeziju i književni opus. No, umjetna inteligencija ima pristup samo već napisanim djelima i ona reproducira i preslaguje ono što već postoji. Sigurno je da može napisati nekakav roman, ali samo za umjetne ljude, zaključio je slovenski pisac.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
