dvije značajne godišnjice
Nova Istra i Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika: Zaštitnici kulture i pisane riječi na Poluotoku
(Osobna arhiva)
Ove se godine obilježavaju dvije značajne godišnjice vezane za pisanu riječ u Istri. U srpnju je bilo točno 35 godina od pokretanja Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, kao i 30 godina od objavljivanja prvog broja časopisa ovoga ogranka, Nova Istra, nakon što je godinama Istra bila bez časopisa za kulturu.
- Obilježavanjem dviju značajnih godišnjica, 35 godina postojanja Istarskog ogranka DHK (osnovan je 2. srpnja 1990. u nekadašnjoj Naučnoj biblioteci, danas je to Sveučilišna knjižnica u Puli) i 30. godišta časopisa za književnost, umjetnost i kulturu "Nova Istra" (prvi je dvobroj objavljen u lipnju 1996.), podsjeća se na djelovanje najvažnije pulske i istarske književne adrese unatrag nekoliko desetljeća, osobito u području izdavaštva i književnog života u najširem smislu. Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika jedini je preostali sustavan i ozbiljan istarski nakladnik, koji osim književnosti (za odrasle i djecu/mlade) objavljuje djela iz područja povijesti, filozofije, publicistike, kulturološka izdanja, prijevodnu literaturu i druge naslove. Dosad smo objavili oko 150 knjiga i još nekoliko desetaka u suizdavaštvu.
Okupljamo 70-ak članova, sva važnija istarska književna imena, uglavnom su to hrvatski pisci, ali imamo i članova koji se izvorno izražavaju i pišu i na drugim jezicima, osobito na zavičajno nam bliskome talijanskom. Među članstvom je oko trećine ujedno i punopravnih članova DHK-a u Zagrebu, a ostali su kolege i kolegice članovi-suradnici ogranka. I mnogi naši preminuli članovi bili su istaknuta književna imena, dakle nema ozbiljnijeg autora u Istri koji nije bio ili jest našim članom ili koji ne surađuje s ogrankom, u njegovim izdanjima i slično. Među deset ogranaka DHK-a, sa središtem u Zagrebu, koje Društvo ove godine obilježava 125 godina postojanja, naš je Istarski ogranak najaktivniji izvan Zagreba, a u mnogome i prednjačimo čak i u odnosu na središnjicu: npr. imali smo prve Facebook i web-stranice unutar DHK-a, jedini imamo mrežnu knjižaru, pokrenuli smo, ne samo za cjelinu DHK-a važan i jedini, nego i u širem hrvatskom kulturnom i književnom prostoru najposjećeniji portal za književnu kritiku "Stav", ujedno kao e-časopis, itd. Nadalje, pokrenuli smo još 1990-ih brojne manifestacije od kojih neke traju do danas, ali igrom prilika više u njima ne sudjelujemo, npr. Susreti na dragom kamenu, Šoljanovi dani, Verši na šterni i slično, veli predsjednik ovoga ogranka i glavni urednik Nove Istre Boris Domagoj Biletić. Ovaj ogranak organizira i programe: Pulski dani eseja (od 2003.), Badavca (od 1996.), Kod Marula (od 2012.), Prva čakavska liga (s prekidima, od 2012.), održavaju redovne Mjesečne književne tribine (osim ljetne pauze i na prijelazu godine)...
- Nemoguće je točno pobrojiti sudionike naših dosadašnjih programa, ali brojimo na stotine programa i na tisuće sudionika, ne samo književnika, nego i glazbenika, likovnih umjetnika i umjetnika drugih izraza, filozofa, povjesničara, kritičara itd. Časopis Nova Istra, pak, jedini je istarski časopis za književnost, umjetnost i kulturu, istodobno regionalan, nacionalan i s međunarodnim referencama i ugledom. Dosad je izišao u 80 svezaka i 120 brojeva. Postoji njegova bibliografija, ali samo za prvih 11 godišta, no već i tada su pokazatelji (broj članaka, suradnika, tema...) bili impozantni, a kad u dogledno vrijeme budemo objavili potpunu bibliografiju, tek će se tada vidjeti ogroman doprinos IO DHK i časopisa književnosti i kulturi Pule, Istre, Hrvatske i uokolnih prostora... Primjerice, do 2025. časopis je tiskan na 25 tisuća stranica i objavio priloge oko 1.800 autora. Usto, Nova Istra jedini je hrvatski časopis, već više od 20 godina član Eurozina, najbrojnije i najutjecajnije europske mreže književno-kulturnih časopisa s izdanjima u tiskanom obliku i digitalnim inačicama, koja mreža okuplja 100-tinjak časopisa iz gotovo cijele Europe, nastavlja Biletić.
Biletić navodi da im je cilj dakako i potaknuti članstvo na jači, veći i širi angažman, podsjetiti na sve dosad učinjeno, a nije toga (bilo) malo, predočiti skorašnje i buduće planove i, možda najvažnije, nastojati privući što veći broj mladih članova da na sebe preuzmu budućnost Istarskoga ogranka DHK-a i svekoliku njegovu djelatnost.
Prvi predsjednik Ogranka, u razdoblju od 1990. do 1993. bio je upravo Biletić, zatim, u razdoblju od 1993.-1996. Miroslav Sinčić; 1996.-1999. Tomislav Milohanić; 1999.-2002. danas nažalost pokojni Goran Filipi; 2002. do 2005. Daniel Načinović; 2005.-2008. Boris Domagoj Biletić koji je bio predsjednik i u mandatima 2008.-2011., 2011.-2014., 2014.-2017., 2017.-2020., 2020.-2023. i 2023.-2026.
Među brojnim manifestacijama ogranka, tu su Pulski dani eseja (PDE) međunarodna književno-kulturna manifestacija koja se u organizaciji Istarskoga ogranka Društva hrvatskih književnika?i časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra – od 2003. održava u Puli. Idejni začetnik i pokretač je Boris Domagoj Biletić. Preteča Pulskih dana eseja bili su skupovi o kraju stoljeća/tisućljeća (prvi takovrsni u Hrvatskoj) istoga organizatora, pod naslovom "Čitajući znakove vremena" (objavljen je i zbornik pod tim naslovom), a održani su 1998. i 1999. u Poreču i Rovinju (predviđeni pulski skup 2000. iz objektivnih i tehničkih razloga morao je biti otkazan). Poticaj Danima bio je i međunarodni okrugli stol "(Anti)globalizacija i kultura", održan na pulskome Sajmu knjiga 2002., okupivši brojne urednike najvažnijih književnih i kulturnih časopisa iz Hrvatske i nekoliko europskih zemalja, a u suorganizaciji Istarskoga ogranka DHK-a i Sajma.
Pulski dani eseja održavaju se u listopadu, a lokacije su njegovih programa do sada bile: Dom hrvatskih branitelja, Gradska knjižnica i čitaonica Pula te Klub hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić" (sjedište Istarskoga ogranka DHK-a i časopisa Nova Istra).
- Središnji program i oni popratni odvijali su se i u drugim prikladnim pulskim prostorima te povremeno izvan Pule, u nekim istarskim mjestima.
Program Pulskih dana eseja dvodnevni je, katkad i dvodijelni, kada se uz zadanu temu esejiziranja kao posebna sesija odvija ona naslovljena "Ogled o eseju" (dakle esejiziranje o samome eseju kao žanru). Nekoliko su godina Pulski dani eseja bili završnica i vrhunac tradicionalnih Dana Nove Istre, kada je čitav tjedan bio posvećen književnosti, nakladništvu, autorima i novim knjigama, esejistici, navodi Biletić.
Glavna, središnja sjednica (sesija) Pulskih dana eseja svake godine ima drugu naslovnu temu, o kojoj se govori u formi ogleda. Tako su teme od početka, 2003., pa do zaključno s 2024., dakle od 1. do 22. Pulskih dana eseja, bile: Identitet i globalizacija; Grad – esej (popratni program "Joyce u Puli"); Kako čitam/o/ Europu; Ljubav i mržnja; Provincija; Autoritet; Manipulacija (objavljena posebna knjiga – separat); Zvane Črnja; Dokolica (objavljena posebna knjiga – separat); Politika i političari; Optimizam; Hrvatska književnost u susjedstvu (objavljen poseban zbornik); (Ne)Sloboda ili demokratska cenzura; Hrvatski književni regionalizam – nekoć i danas;
Patnja; 2018.: 1918.: stoljeće od raspada Monarhije; Akademik Josip Bratulić (objavljena posebna knjiga); Zbilja i sudbina književnosti (samo "online"/na mreži, zbog pandemije); Pisac, demokracija, ideologija; Rat u hrvatskoj i stranim književnostima; Književnost i filozofija/Filozofija i književnost; Je li vrijeme časopisa prošlo?
- Eseji koji nisu objavljeni u zasebnim knjigama/separatima i u zbornicima redovito se tiskaju kao temati u pulskome časopisu "Nova Istra". Godine 2008. objavljen je dosad najopsežniji zbornik naslovljen "Esej danas", koji obuhvaća oglede priopćene u izdanjima prvih pet godišta Pulskih dana eseja, od 2003. do 2007., nastavlja Biletić.
Godine 2007. u sklopu manifestacije, također na poticaj književnika B. D. Biletića, utemeljena je? Nagrada Zvane Črnja, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika?i njegov?Istarski ogranak, za najbolju godišnju hrvatsku knjigu eseja.
Od 2007. do 2022. dobitnici Nagrade su: Tomislav Žigmanov, Mirko Tomasović, Roman Karlović, Dean Duda, Marko Pogačar, Dunja Detoni Dujmić, Marko Grčić, Pavao Pavličić, Marina Šur Puhlovski, Ivica Matičević, Jelena Lužina, Damir Barbarić, Zlatko Kramarić, Leo Rafolt, Božica Jelušić, Božidar Petrač, Dragutin Lučić Luce i Žarko Paić.
Časopis Nova Istra
Nova Istra je časopis za književnost, umjetnost i kulturu. Izlazi bez prekida od 1996.
Pokretači/osnivači i (prvi) nakladnici časopisa za književnost, kuturološke i društvene teme (danas: časopis za književnost, umjetnost i kulturu) "Nova Istra": 1996. – 1997.: Sveučilišna knjižnica u Puli, Istarski ogranak DHK Pula?i, kao sunakladnik, Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske.
Godine 1998. uz pokretače/osnivače i izdavače, kao sunakladnik pojavljuje se (preimenovana) Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije. Od 1999. nakladnik je časopisa samo Istarski ogranak DHK-a.
Časopis su oblikovali i tehnički ga uređivali: na početku kratko David Ivić, jednako kratko Enzo Morović i Mario Benčić, a najdulje (od 2000.) Alfio Klarić na čijemu oblikovnom rješenju od 2014. grafičku pripremu i prijelom opet radi D. Ivić. Tajnici uredništva dosad: Miodrag Kalčić, Jadranka Ostić i, aktualna, Vanja Grubišić. Među lektorima i korektorima, uz Orbisa, posebno valja istaknuti pok. Mladenku Hammer.
Časopis je mijenjao formate i opseg, najčešće su objavljivana po 4 broja/sveska godišnje, ali nerijetko i opsežniji dvobrojevi, što je povezano s financiranjem. Naklada mu je na početku bila od 750 do 1.000 primjeraka, a najveća 1.300 (1997. uz tematski svezak). Zatim se dugo držala na oko 500 primjeraka i gotovo 400 pretplatnika, da bi od 2020. naklada bila oko 400-450 primjeraka (uz iznimke tematskih svezaka) s do 300-tinjak stalnih pretplatnika, a trenutno i manje.
Nadalje, časopis je 1998. nagrađen Srebrnom poveljom zagrebačke središnjice Matice hrvatske; proglašen je najboljim časopisom na Međunarodnom susretu izdavača "Put u središte Europe" u Pazinu 2006
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
