81. obiljetnica
Fašistički teror ostavio je Ćićariju opustošenu
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Naši stariji su vajka govorili da nekada neki pojdu vanka brazde pa hi triba tornati. Na sriću tote poli nas u Istri ja peran da smo u pravoj brazdi, barem kada govorimo o našim vrijednostima i o našem antifašizmu.
Nemam taj problem, niti sam ga ikada imao pozdraviti s drugarice i drugovi, poštivati Tita i Narodnooslobodilačku borbu, jer pitanje je gdje bi Istra danas bila da Tita i naših partizana bilo nije, poručio je župan Boris Miletić u Vodicama na Ćićariji, prilikom obilježavanja 81. obljetnice spaljivanja šest kraških sela i 81. obljetnice Prve oblasne konferencije AFŽ-a za Istru.
Antifašistička fronta žena
Spomenuo je i nedjeljno druženje u Vrbanovici gdje su također, kako je rekao, obilježeni dani iz antifašističke borbe. - Ono što me uvijek u Istri posebno veseli što su udruge naših antifašista uvijek povezane i u suradnji s našim udrugama koje su proistekle iz Domovinskog rata, istaknuo je Miletić.
Na skupu u Vodicama, održanom u organizaciji Udruge antifašista Grada Buzeta i Općine Lanišće, uz pokroviteljstvo Istarske županije, govorila je i predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac.
- Zbog svih žrtava ne smijemo dozvoliti zatiranje i umanjivanje vrijednosti antifašizma. Pogotovo mi u Istri koji svakodnevno živimo antifašizam, gdje nema mjesta vrijeđanjima i omalovažavanjima, gdje je convivenza stil i kultura života, gdje je čovjek najveća vrijednost, gdje se svi poštujemo i uvažavamo bez obzira na različitosti, poručila je Damjanac.
Govoreći o spaljivanju šest kraških sela, predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta Edo Jerman, istaknuo je kako su tog kobnog 10. kolovoza 1944. godine, njemački nacisti zajedno s talijanskim fašistima koji su došli iz garnizona iz susjednih slovenskih sela, zapalili Vodice, Dane, Trstenik, Klenovšćak, Rašpor i Račju Vas.
Iz tih sela, kazao je Jerman, uhapšeno je i odvedeno u njemačke logore više od 50 ljudi, žena, starijih muškaraca i djevojaka od 16 i 17 godina, mnogi se nisu vratili. Bez krova nad glavom ostalo je oko 400 obitelji s oko 1.800 članova. U toku NOR-a poginula su 162 borca i 84 žrtve fašističkog terora s područja Ćićarije, ukupno 246 osoba, a iz šest spaljenih sela poginulo je i poubijano 118 osoba.
Jerman se osvrnuo i na Prvu oblasnu konferenciju AFŽ-a za Istru održanu u šumi Gozdac iznad Rašpora, na koju je 22. i 23. srpnja 1944. godine pristiglo oko 3.000 sudionika, od čega preko 1.500 žena. Ta velebna smotra istarskih žena dokazala je herojsku ulogu žena u ratu, bez kojih NOB ne bi uspio, ali isto tako postavila je temelje na kojima se dalje gradila ravnopravnost istarskih žena u društvu.
- Mi možemo s ponosom reći - hvala vam drugarice i drugovi, dali ste svoje živote za slobodu, hvala drugaricama i drugovima koji su imali sreću i dočekali su slobodu. Svi oni preživjeli krenuli su u novu borbu, krenuli su u obnovu porušene zemlje. Sagradili su nove tvornice, ceste, škole, bolnice, stvorili su uvjete za dostojanstveni život. Ne zaboravimo da je na čelu svega toga bio Josip Broz. Postavljene granice Hrvatske koje su utemeljili partizani, obranili su branitelji na čemu im hvala, poručio je Jerman.
Fašistički teror 1944. godine ostavio je Ćićariju opustošenu: sela u plamenu, stanovništvo protjerano, životi nasilno prekinuti, kazala je laniška načelnica Roberta Medica.
- Ipak, ono što nije mogao spaliti bio je nepokorivi duh našeg naroda. Ljudi ovoga kraja žene i muškarci, staro i mlado pokazali su tada nevjerojatnu hrabrost i snagu, odlučnost da vjeruju u slobodu i da ne prihvate okove koje im je nametao fašizam. Posebno mjesto u toj borbi zauzima Prva oblasna konferencija Antifašističke fronte žena za Istru, kada su se u najtežim okolnostima okupile naše majke i none i jasno poručile da i one stoje u prvim redovima borbe za slobodu i dostojanstvo. Njihova poruka i danas jasno odjekuje: samo zajedništvom, vjerom u pravednost i međusobnim povjerenjem možemo graditi bolje sutra, poručila je Medica.
Laniška načelnica kazala je također da Ćićarija i dalje traži upornost i zajedništvo. Sela imaju malo stanovnika, ali ona žive, žive kroz projekte, trud i volju da se ovaj prostor ne prepusti zaboravu.
- Zato je za nas posebno važno što smo ove godine, uz veliku pomoć Istarske županije, uspjeli dovršiti drugu fazu sanacije nerazvrstane ceste u naselju Vodice. Kada ulažemo u ceste, ne ulažemo samo u asfalt, već u to da naša djeca mogu lakše doći do škole, da naši stariji stignu do liječnika, da gospodarstvo i turizam dobiju novu priliku za razvoj. Ulažemo u ono najvažnije, u život na Ćićariji, poručila je Medica.
Višestruko veće značenje
Upravo kroz potporu Županije, naglasila je također Medica, potvrđuje se da svaka pomoć, svaki projekt i svaka investicija u Ćićariju imaju višestruko veće značenje nego drugdje jer ovdje oni znače očuvanje života i zajednice. To je ulaganje u budućnost sela i ljudi, ulaganje u ostanak i opstanak.
- Naša snaga leži i u prijateljstvu sa zbratimljenim općinama Hrpelje - Kozina i Dolina. S njima dijelimo ne samo prostor, nego i povijest, kulturu i vrijednosti. Zajedno pokazujemo da Ćićarija nema granica. Danas, kada su i posljednje žice uklonjene s naše granice, možemo s radošću reći da živimo ono za što su se naši preci borili, slobodu kretanja, otvorenost i povjerenje među ljudima, poručila je Medica.
U uvodnom dijelu kolovoške manifestacije položen je vijenac kod spomenika u naselju Dane, a potom i kod spomenika u naselju Vodice. U ime domaćina dobrodošlicu je zaželjela Vesna Žmak iz Vodica. U prigodnom programu stihove su kazivale Ivanka Šverko i Marija Ribarić, zabugarila je ženska skupina Frndalice iz Lanišća, nastupili su i Dječja vokalna skupina Mići Ćići, kantautorica Marjetka Popovski i Trio Lipa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
