Predsjednik Vinistre
Luka Rossi: Svake godine u Istri gubimo više od dva posto vinograda
(Foto: Vinarija Peršurić, Milivoj Mijošek)
Vinogradarstvo u Istri suočeno je s ozbiljnom krizom. Bolesti vinove loze, visoki troškovi ulaganja i manjak nasljednika koji bi preuzeli obiteljske vinograde ili posadili nove doveli su do toga da je u posljednjem desetljeću nestalo nekoliko stotina hektara vinograda. Luka Rossi, predsjednik Vinistre - udruge vinogradara i vinara Istre, upozorava da je situacija postala alarmantna i apelira na vlasti da hitno pomognu sektor koji je godinama gradio istarski identitet.
- Broj vinograda u Istri definitivno pada. Svake godine gubimo preko dva posto vinograda, a u zadnjih pet godina taj se trend dodatno pojačao. Glavni su razlozi bolesti vinove loze, poput zlatne žutice i eske, zbog kojih se vinogradi moraju krčiti, ali i promjene načina života, kaže Rossi.
Podsjetimo, zlatna žutica vinove loze najopasnija je bolest vinove loze u Europi, koju prenosi američki cvrčak, a uzrokuje trajni gubitak trsova. Osim spomenutih bolesti, sve se manje ljudi odlučuje baviti vinogradarstvom, što rezultira i opadanjem broja nasada iz godine u godinu.
- Velik broj vinograda nekad su održavali stariji ljudi. Nakon posla bi išli u vinograd, ali sada ti ljudi više nemaju snage za to, a rijetko tko od mlađih generacija preuzima obiteljski posao i nastavlja se time baviti. Zanemarivo malo. Gotovo da nema novih vinogradara, ističe Rossi.
- Situacija je počela biti alarmantna. Svaki dan imamo sve manje kooperanata, a oni svakog dana imaju sve manje grožđa i vinograda. To se vidjelo i ove godine, kvantiteta berbe bila je slabija, a kad smo pokušali nadokupiti grožđe, jednostavno ga nije bilo od koga kupiti. Ako se ovako nastavi, za deset godina broj kooperanata ozbiljno bi mogao pasti, upozorava Rossi. Zanima nas ima li kakvih mjera kojima se može preokrenuti taj negativni trend.
Cijena grožđa porasla, ali ulaganja su previsoka
Cijena grožđa trenutno je visoka, prosječno oko 1,5 eura po kilogramu, no vinari trebaju gledati da vinogradari mogu živjeti od tog posla - kaže.
- Puno je tu faktora što se tiče vinograda, a ljudi nemaju sigurnost iako ulažu. Danas je preskupo saditi vinograd. Jedan hektar vinograda ide prema 50.000 eura. I sama ta investicija je jako zahtjevna za isplatiti, a povrat ulaganja je dugoročan i nesiguran jer ovisi o vremenskim prilikama i ostalim faktorima na koje vinogradari ne mogu utjecati. Sve je i manje osiguranja na usjeve protiv tuče i mraza. Mehanizacija je također nevjerojatno skupa - traktori su po 70.000 eura, kao i svi strojevi, a radna snaga gotovo neprilagodljiva.
Današnje generacije ne žele više raditi po starom principu kao što je to bilo prije 20 godina i dolaziti u vinograd više puta dnevno - pola smjene ujutro, a pola navečer, kada se sunce spusti. Sad je najveća gužva u vinogradu za raditi. Kako je toplo i kišovito, vinogradi su izrasli i treba netko sve to odraditi. Sad imamo 10 do 15 dana za to napraviti i nakon toga je kasno. A opet radnici hoće subotom i nedjeljom biti doma, opisuje Rossi.
- I ako bi sadnja imala financijskog smisla, jedna od tri godine ili pet godina sigurno će biti potučena i onda te vrati na nulu. I jednostavno, i danas kada se ljudi sve manje žele baviti zemljom, iako gledamo da taj posao bude maksimalno u trendu, jednostavno je teško ovisiti o tome kakvo će biti vrijeme. A da ne kažem da se onda potražnja grožđa, cijena, sve onda reflektira kroz sezonu, kao i drugima u turizmu. Od vinogradara sve počinje, ali ih se zadnje uzima u obzir. I baš sada je to počelo dolaziti na naplatu. Restoran, iako padne kiša, opet ima gdje staviti ljude. Ili ako je malo lošija sezona, onda će manje vina kupiti. I onda će i vinar manje grožđa kupiti. A što će vinogradar s grožđem, on ga ne može proizvesti sad za sad, komentira Rossi.
Bez pomoći države i Županije nema napretka
Vinistra kao udruga, kaže Rossi, može promovirati vinogradarstvo, ali konkretne mjere mora donijeti država i Županija.
- Mi nemamo tu alate. Kao udruga možemo maksimalno promovirati tu djelatnost i jednostavno je dizati na razinu koja je primamljiva mladim ljudima. Ali tu moraju vlasti odraditi idući korak i podržati određenim subvencioniranjem. Svaka ekonomska teorija kaže da se poljoprivredi mora pomoći. Jer jednostavno ona ne ovisi o radu, ovisi o vremenu. Europski fondovi puno su pomogli, ali sve teže je do njih doći. U zadnje vrijeme naši vinari sve teže prolaze na natječajima, kao da smo penalizirani jer smo u Istri, kaže Rossi.
Problem je i zemljište.
- Zbog potražnje za zemljištem u turizmu u Istri, cijene su otišle u nebo i poljoprivrednici više to ne mogu priuštiti. Jedina nam je nada državno zemljište, ali do njega je gotovo nemoguće doći. Natječaji se rijetko raspisuju, poništavaju se ili traju godinama. Bez toga, nema nove sadnje, napominje.
Unatoč svim problemima i nedostatku loza, vina autohotnih sorti i dalje su izuzetno tražena.
- Najviše se sadi Malvazija istarska i Istarski teran. Potražnja je velika i često vinari ostanu bez vina. Vinistra je na tom planu napravila odličan posao i cijela Istra ide u tom smjeru. Mi smo pokazali da znamo vina prodati, i brendirati ne samo Istru, nego i Hrvatsku. Kolege iz ostatka Hrvatske, Slovenije, Srbije i Italije priznaju da smo napravili ogroman posao. Dio za koji smo mi zaduženi, odrađujemo među najboljima u Europi i svijetu i stvarno nas je to pozicioniralo na visoki nivo, kaže Rossi dodajući da je sada - idući korak na vlastima.
- Rješenje je definitivno više saditi, ali trebamo pomoć. Što se tiče marketinga i prodaje, pokazali smo da znamo, ne samo promovirati Istru, nego i brendirati Hrvatsku. Sad trebamo zemlju i konkretnu potporu za poljoprivredu, apelira Rossi.
U planu potpore za nabavku sadnog materijala
Situacija u istarskom vinogradarstvu posljednjih godina sve je izazovnija, slaže se Ezio Pinzan, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i lovno gospodarstvo Istarske županije, ističući da razloga za to ima više.
- Nije to posljedica samo jednog razloga. Jedan od njih je što sve više hobista, ljudi koji su nakon svog redovnog posla imali neke vinograde doma za svoje potrebe, je uglavnom starije stanovništvo. Mlađe generacije nemaju tu naviku i jednostavno dolazi do zapuštanja malih vinogada. Iako su to male površine, ukupno su činile značajnu proizvodnu površinu koja više ne postoji, pojašnjava Pinzan.
Drugi važan problem, dodaje, je spora dodjela državnog poljoprivrednog zemljišta.
- Jedinice lokalne samouprave, gradovi i općine, koji po zakonu jedini imaju nadležnost raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, morali su izraditi programe i provesti natječaje. Međutim, to ide jako sporo. Administrativno je zahtjevno, komplicirano i ti se natječaji teško raspisuju. Naši vinogradari koji žive od toga i žele povećati svoje površine, jednostavno ne mogu doći do zemljišta. Zbog toga se i mijenja Zakon o poljoprivrednom zemljištu, a mi se nadamo da će novi zakon ubrzati i olakšati postupke, ističe pročelnik.
Treći razlog je ekonomski.
- Vinogradarstvo je, kao i svaka poljoprivredna proizvodnja, vrlo skupo. Veliki su troškovi podizanja novih nasada, pa naši vinogradari računaju na tzv. vinsku omotnicu, državna i EU sredstva koja im sufinanciraju podizanje novih vinograda ili obnovu postojećih. Međutim, konkurencija je velika na razini cijele Hrvatske. Netko dobije, netko ne dobije sredstva. Naravno, oni bi, kao i mi, voljeli da dobiju više, pojašnjava Pinzan.
Kako bi dodatno pomogla, Istarska županija je prije četiri godine uvela direktne potpore u okviru sustava de minimis potpora, prvenstveno za stočarstvo, koje je, kaže Pinzan, u još težoj situaciji od vinogradarstva i maslinarstva.
- No, planiramo uvesti i potpore za podizanje novih vinograda na način da ćemo sufinancirati nabavku kvalitetnog certificiranog sadnog materijala, kao što je nekad bilo. Skupština će uskoro odlučivati o proračunu i rebalansu, a ja ću kao pročelnik taj program predložiti županu. Ako ga Skupština prihvati, već od ove godine moći ćemo sufinancirati nabavku sadnog materijala našim vinogradarima. To bi im bila velika pomoć i poticaj, zaključuje Pinzan.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
