Vodozaštitni sustav
U funkciji je oko 73 kilometra kanalizacijske mreže, a uskoro će se preskočiti i stoti kilometar
Izgradnja kolektorske mreže (IVS)
Najveći projekt trenutno aktualan u trgovačkom društvu IVS - Istarski vodozaštitni sustav sa sjedištem u Buzetu, projekt je aglomeracije Cerovlje, sufinanciran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U aglomeraciju Cerovlje spadaju naselja Cerovlje, Pazinski Novaki, Previž i Lovrečići.
Za ova naselja, naglasio je direktor IVS-a Daniel Maurović, u cijelosti je izgrađena kolektorska mreža s pripadajućim crpnim stanicama, pripremljeni su svi kućni priključci i po okončanju radova asfaltirane su ceste, djelomično ili u cijeloj širini. Za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda čeka se ishođenje građevinske dozvole, uređaj će se graditi vlastitim sredstvima IVS-a, a mora biti dovršen do kraja sljedeće godine jer sa sustavom kanalizacije aglomeracije Cerovlje čini funkcionalnu cjelinu.
Osim ovog projekta u izgradnji su još i kolektorska mreža naselja Stepčići i Vozilići, s priključkom na sustav Plomin Luka, te kolektorske mreže naselja Bazgalji i naselja Milotski Brig koja je dio većeg sustava Batlug - Milotski Brig. Pokrenut je i postupak javne nabave za izgradnju dijela mreže naselja Katarina koja je povezana s rekonstrukcijom županijske ceste na tom području.
Svojevremeno se isticalo da je IVS komunalac koji u cijeloj državi ima daleko najviše dobivenih EU projekata iz Programa ruralnog razvoja. Maurović je podsjetio da se IVS do sada kandidirao na sve programe koji su bili ponuđeni za povlačenje sredstava putem EU fondova. Još 2017. godine na natječaju fonda za ruralni razvoj IVS je dobio odobrenje za sufinanciranje 8 sustava: Sustav Podmeja - Cerje - Grimalda i to kolektorska mreža i pročistač, te kolektorske mreže naselja Štrmac, Mandalenčići, Ritošin Brig, Ročko Polje, Vicani, Lindar i Loborika. Na natječaju istog fonda 2018. godine odobreno je sufinanciranje kolektorske mreže za još jedno naselje: Marceljani. Ukupno odobrena sredstva iznosila su oko 6,5 milijuna eura. Svi su sustavi izgrađeni i povezani ili s postojećim pročistačima, Ročko Polje na Roč, Lindar na Pazin, ili, za sva ostala naselja, s novoizgrađenim pročistačima koji su financirani iz vlastitih sredstava IVS-a. Zadnje odobrenje za refundiranje sredstava za sustav Marceljani, nakon svih provedenih kontrola posebnih službi Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, dobiveno je prije dva tjedna.
Na žalost, naglasio je Maurović, nakon ta dva poziva iz 2017. i 2018. godine, nije bilo više natječaja za sufinanciranje projekata odvodnje od fonda za ruralni razvoj, na koje bi IVS mogao aplicirati. No zato je za projekt aglomeracije Cerovlje odobreno sufinanciranje iz NPOO u iznosu od oko 2,3 milijuna eura što je 80 posto procijenjene vrijednosti investicije i veći dio je već i povučen. Za razliku od fonda za ruralni razvoj gdje se novac povlači tek nakon završetka izgradnje i konačnog odobrenja, ovdje se sredstva povlače sukcesivno svakih šest mjeseci kroz razdoblje izgradnje.
Terenska istraživanja
IVS je jedan od četiri hrvatska projektna partnera u EU projektu iz programa Interreg Italija - Hrvatska, pod nazivom BLUE RECHARGE. Uz vodećeg partnera Grad Vodnjan tu su još i Fakultet za Fiziku i Ekonomski fakultet iz Rijeke. IVS u ukupnom financijskom paketu od oko dva milijuna eura sudjeluje s 211.000 eura od kojih je oko 80.000 eura predviđeno za nabavu opreme za terenska istraživanja, isto toliko za angažiranje vanjskih stručnjaka za provođenje hidrogeoloških istraživanja te preostali iznos za troškove osoblja, administrativne i ostale troškove projekta.
- Cilj projekta ispitati je mogućnost kontroliranog nadopunjavanja vodonosnika, prvenstveno kako bi se spriječio prodor morske vode u vodonosnik. Stoga su istraživanja usmjerena na južnu Istru jer je to jedan od samo dva vodonosnika u Hrvatskoj za koji je ocijenjeno loše kemijsko stanje vode i postoji opasnost od lošeg količinskog stanja ukoliko se nastave nepovoljne hidrološke prilike. Ispituje se mogućnost kontroliranog nadopunjavanja vodonosnika prikupljanjem i usmjeravanjem oborinskih voda, ali i nadopunjavanje pročišćenim otpadnim vodama, u područjima gdje se voda ne može koristiti za vodoopskrbu, zbog već prisutnog onečišćenja, ali je pogodna za navodnjavanje poljoprivrednih površina, kazao je Maurović.
IVS-ov glavni doprinos zajedničkom projektu BLUE RECHARGE, naglasio je također Maurović, provođenje je studije slučaja (Case study) u Istri, a istraživanja su usmjerena s jedne strane na praćenje kvalitete pročišćenih otpadnih voda na pročistač Loborika te optimizacije procesa pročišćavanja, a s druge strane na trasiranje i praćenje tokova podzemnih voda na širem području grada Pule, radi procjene njihovog kretanja te kemijskog i količinskog stanja u podzemlju.
U sklopu projekta ugovoreni su i započeti vodoistražni radovi na samoj lokaciji pročistača i istraživanja na optimizaciji tehnologije, naručena je sva laboratorijska i mjerna oprema predviđena za istraživanja i djelomično dobavljena, a stalne su i aktivnosti na suradnji s partnerima na projektu kako s hrvatske tako i s talijanske strane. U Buzetu je nedavno organiziran okrugli stol na kojem su se predočila dosadašnja saznanja o mogućnosti i načinima primjene metoda nadopunjavanja vodonosnika.
U sklopu aktivnosti na projektu analizirana su i dosadašnja iskustva primjene kontroliranog nadopunjavanja vodonosnika, a za to je u Istri najzanimljiviji primjer nadopunjavanje izvora Gradole vodom iz akumulacije Butoniga koji se primjenjivao krajem 1990.-tih do ljeta 2001. godine, prije stavljanja u funkciju postrojenja za kondicioniranje vode Butoniga.
Sustavi u funkciji
Maurovića smo upitali i koliko je do sada u sklopu IVS-a izgrađeno i stavljeno u funkciju sustava kanalizacije malih naselja s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, na što je uzvratio da se gradi po redoslijedu iz programa koji je bio usvojen odmah po osnutku IVS-a. Do sada su izgrađeni svi sustavi do rednog broja 26, osim kanalizacijske mreže naselja Nedešćina koja se spaja na sustav grada Labina, ali tek po izgradnji njihovog novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
U redovnom radu je 18 sustava s vlastitim uređajima i tri sustava koji su priključeni na kanalizaciju i postojeći gradski uređaj, od toga dva na području Labina i jedan na području Pazina. Dodatno, IVS je preuzeo i upravljanje i održavanje sustava Vižinada, koji je izgradila općina, ali pripada prvobitno usvojenom programu IVS-a. Veliki su napori usmjereni na optimizaciju funkcioniranja malih uređaja jer to što su mali (100 – 2000 ES) ne umanjuje broj redovnih aktivnosti i količinu vremena i angažman koji treba posvetiti njihovom radu.
Trenutno je u funkciji oko 73 kilometra kanalizacijske mreže, 21 pročistač i četrdesetak crpnih stanica. S onim što je već izgrađeno i uskoro će krenuti u funkciju, uskoro će se preskočiti i stoti kilometar.
IVS donosi godišnje planove izgradnje i nacrt petogodišnjeg plana. Nastavlja se izgradnja sustava po ranije usvojenom programu koji je tijekom postojanja IVS-a u nekoliko navrata nadopunjen s naseljima koja nisu bila uvrštena u Studiju iz 2000. godine. U planu je već spomenuti sustav Batlug - Milotski Brig, naselja iz nadopune programa Škropeti i Motovunski Novaki, Borut, Pamići, Melnica kraj Barbana i Golji i Markoči na području Svete Nedelje.
- Iznos naknade za razvoj nije se mijenjao od njenog donošenja, a cijene izgradnje su rasle, iako je to nepopularno, ukoliko želimo održati kontinuitet projekta biti će potrebno i korigirati iznos naknade za razvoj, kazao je Maurović.
IVS, osnovan 2004. godine, u vlasništvu svih gradova i općina Istarske županije sa zadatkom izgradnje i upravljanja sustavima za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda malih naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području cijele Istarske županije, dijelom se naime financira iz vlastitih izvora temeljem odluke Istarske županije o uvođenju posebne naknade za sufinanciranje izgradnje Sustava javne odvodnje i zaštite voda Istarske županije, koja iznosi 0,13 eura/m3 na ukupnu količinu naplaćene vode putem vodovoda u Istri.
Na pitanje kakva je pozicija IVS-a u kontekstu vodne reforme, odnosno njegove podjele, direktor IVS-a kazao je da bi prema usvojenom Zakonu o vodnim uslugama iz 2019. godine i iz njega proizišloj Uredbi, IVS trebao prestati postojati kao samostalni isporučitelj vodne usluge, odnosno trebao bi se pripojiti društvima preuzimateljima Istarskom vodovodu i Vodovodu Pula - Labin. Kako je IVS aktivan na dva uslužna područja, najprije mora doći do podjele po teritorijalnom principu, a onda i do pripajanja, te se provode aktivnosti u tom smislu.
- Bojimo se da će to dovesti do usporavanja projekta i nazadovanja u procesu zaštite izvorišta koja su u Istri ključna za održavanje i razvoj glavne ekonomske aktivnosti - turizma. Stoga bi najbolje rješenje bilo da IVS ostane samostalno trgovačko društvo na principima na kojima postoji sada kako bi se neometano provodio projekt oko koga su se suglasili Hrvatske vode, Istarska županija te svi gradovi i općine Istarske županije, zaključio je Maurović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
