stručni skup predškolskih ustanova
U Hrvatskoj 36,1 posto djece u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu
(Snimio Milan Pavlović)
U organizaciji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile Pula, Dječjeg vrtića "Pula" i Dječjeg vrtića "Neven" Rovinj u poduzetničkom Coworking centru Pula ovog je tjedna održan dvanaesti stručni skup predškolskih ustanova Istarske županije.
Nastavni zavod za javno zdravstvo prvi je takav skup organizirao još 2007. godine s ciljem unaprjeđenja prehrane djece rane i predškolske dobi u istarskim dječjim vrtićima. Tijekom godina skup je rastao te su s obzirom na velike pomake u prehrani djece tijekom boravka u jaslicama i vrtićima, obrađivane i druge teme iz područja zdravlja djece, higijene, cijepljenja, zdravog okoliša, sigurnosti djece u vrtićima, tjelesne aktivnosti, oralnog zdravlja te mentalnog zdravlja djece i odgajatelja.
Tijekom godina on je dobivao na važnosti zahvaljujući i mnogim sudionicima i kvalitetnim izlaganjima te je prerastao u cjelodnevni skup, upravo kakav je i ovaj netom uspješno završen susret u Puli.
Razmjena iskustava
Zahvaljujući timskom radu domaćina i organizatora ovogodišnje izdanje okupilo je više od 120 sudionika; odgojitelja, stručnih suradnika ali i ostalih dionika koji se u svom profesionalnom i znanstvenom radu bave ranim i predškolskim odgojem i obrazovanjem.
U ime organizatora okupljenima se obratio ravnatelj Nastavnog zavoda dr. Aleksandar Stojanović koji je zahvalio na suradnji, sudjelovanju, podjeli i razmjeni znanja i iskustava svim govornicima i sudionicima skupa. Okupljenima su se obratile i Iva Blažević, dekanica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Ivona Močenić, zamjenica gradonačelnika Grada Pule, Mariza Kovačević, ravnateljica Dječjeg vrtića Pula, a skup je otvorila Jessica Acquavita, zamjenica župana Istarske županije.
- Odrastanje nije jednostavna stvar. Nije laka za djecu, a ni za odrasle. Živimo u vremenima koji su puni novih izazova, a današnja djeca nisu djeca kakvi smo bili mi prije nekoliko desetljeća. Mnoge su se stvari promijenile i upravo zbog toga važno je skupiti se, razmijeniti iskustva i primjere dobre prakse, te čuti neke nove zanimljive stvari kako bi bili kao institucije i ustanove spremni uloviti se u koštac s tim izazovima, kazala je, među ostalim, u svom obraćanju zamjenica istarskog župana.
Svojevrstan uvod u skup bio je i vrlo zanimljiv osvrt mr.sc. Danijele Lazarić-Zec na najvažnije pokazatelje vezane uz zdravstveno stanje djece u Istarskoj županiji.
Kazala je kako je udio djece u dobi do 14 godina u Istarskoj županiji, prema dva zadnja popisa stanovništva, nešto veći od 13 posto, dok udio djece do 19 godina starosti iznosi oko 18 posto. Međutim, s obzirom na pad ukupnog broja stanovnika koji se dogodio između dva popisa stabilni postoci ukazuju na značajan pad broja djece, pa je tako 2021. godine bilo 9 posto manje djece u dobi do 19 godina nego što ih je popisom zabilježeno 2011. godine, dok je taj pad u dobi do 14 godina nešto blaži i iznosi 6 posto.
Najveći pad dogodio se u uzrasnim skupinama od 15 do 19, te od 0 do 4 godine. Sadašnje brojke direktna su posljedica manjeg broja novorođenčadi i velikog pada koji se u Istri dogodio u razdoblju od 2002. do 2006. godine, kao i kontinuiranog pada koji se bilježi od 2010. godine kazala je dr. Lazarić-Zec.
Porast i pad broja djece i mladih ovisan je o razini fertiliteta i o dobnoj strukturi ženske fertilne populacije, a brojke pokazuju da je prilikom zadnjeg popisa popisano 16,8 posto manje žena u fertilnoj dobi, odnosno 20,3 posto manje žena u dobi od 20 do 39 godina nego što ih je u Istri bilo 2011. godine. Tek 13,7 posto beba u Istri u zadnjih deset godina rođene su kao treće ili nakon trećeg djeteta u obitelji dok na razini Hrvatske taj prosjek iznosi gotovo 20, a na razini Europske unije 18,4 posto.
Statistika pokazuje da najveći udio stanovništva mlađeg od 15 godina imaju općine Sveti Petar u Šumi, Tinjan, Kaštelir Labinci i Žminj, te grad Vodnjan, dok su na začelju te liste općine Lanišće, Raša, Oprtalj i Lupoglav, te grad Labin.
Obiteljske problematike
Gotovo 84 posto djece žive u obitelji s oba roditelja, a u odnosu na prethodni popis na 16 posto povećao se postotak djece koja žive samo s jednim roditeljem, najčešće majkom.
Prema podacima registra osoba s invaliditetom 6,6 posto djece, odnosno više od 2.200 njih do 19 godina imaju teškoće u razvoju, a najčešće vrste su oštećenja govorno glasovne komunikacije, višestruka oštećenja i oštećenja središnjeg živčanog sustava.
Kad je siromaštvo u pitanju podaci za Istru nisu bili dostupni, ali prosječna stopa rizika od siromaštva kod djece na razini Hrvatske iznosi 16,6 i u značajnom je pada u odnosu na prethodno razdoblje. Prosječna stopa rizika od dugotrajnog siromaštva kod djece 2022. godine je iznosila 10,9 posto, a zanimljiv je i statistički podatak da je čak 42 posto djece u dobi od 8 godina uvijek ili često zabrinuto oko toga koliko novca imaju njihove obitelji.
Podaci HZMO-a pokazuju da je čak četvrtina djece krajem 2022. godine bila među korisnicima doplatka za djecu, dok podaci Središnji državni ured za demografiju i mlade pokazuju sliku demografskih i obiteljskih mjera u jedinicama lokalne samouprave.
Što se područja Istarske županije tiče besplatan vrtić za svu djecu lani osigurali su grad Umag i općina Bale, u sedam gradova i općina cijena je umanjena ovisno o ukupnom broju djece, a prema prosječnoj cijeni roditeljskog udjela u dječjim vrtićima Istarska županija nalazi se na sedmom mjestu na listi svih hrvatskih županija.
Što se tiče upisa u vrtiće posljednjih 5 godina bilježi se porast broja djece za 3,1 posto, pri čemu ogroman dio tog porasta otpada na djecu do 3 godine kojih je 28,3 posto više, dok su ostale dobne skupine u padu.
U pedagoškoj godini 2022./2023. u istarske vrtiće, većinom javne, upisano 7.777 mališana, što je za 4,9 posto više nego lani. Raste i broj zaposlenika vrtića pa tako aktualne brojke iznose 964 odgojitelja i 28 zdravstvenih radnika zaposlenih u istarskim vrtićima, odnosno 12,4 odgojitelja na 100 djece što je više od hrvatskog prosjeka, ali je zaposlenog zdravstvenog osoblja ispod državnog prosjeka i iznosi samo 3,6 zdravstvenih radnika na 1.000 djece.
U Mreži javne zdravstvene službe radi 12 pedijatara, te je u skrbi kod pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 82,2 posto dojenčadi i predškolske djece, dok su ostali u skrbi obiteljskih liječnika. Što se dentalne medicine tiče uslugama se u 2022. godini koristilo svako treće dijete u dobi 0-6 godina i svako drugo dijete u dobi 7-18 godina, a najčešći razlog za to bili su ispuni, odnosno nekad popularno "plombe".
Dr. Lazarić-Zec upozorila je na podatak da je kod većine cijepljenja, cijepni obuhvat u 2022. godini bio ispod 90 posto što je zabrinjavajuće s obzirom na to da je zakonski minimum bar 95 posto.
- Zahvaljujući provedbi programa obveznih cijepljenja: u posljednjih 10 godina nije zabilježen niti jedan oboljeli od difterije, tetanusa, rubeole i dječje paralize, u 2022. godini nije bilo oboljelih od ospica ni pertussisa, a zabilježen je tek jedan oboljeli od zaušnjaka, kazala je upozoravajući na važnost cijepljenja.
Vrlo zabrinjavajući su i podaci dobiveni istraživanjem "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022." koji su pokazali da u Republici Hrvatskoj 36,1 posto djece u dobi od 8 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, te da je ona češće kod dječaka nego kod djevojčica. Najmanji udio djece s prekomjernom težinom ima Grad Zagreb i on iznosi 28,6 posto, dok je s 38,6 posto djece s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom Jadranska regija, kojoj pripadamo i mi, iznad republičkog prosjeka.
Uspoređujući brojke s onima iz dva prethodna istraživanja da se uočiti da porast postotka djece s viškom kilograma iz godine u godinu raste, kako kod nas, tako i u drugim europskim zemljama.
Jedan od alata u borbi protiv toga je Savjetovalište za prehranu Nastavnog zavoda čije usluge je u 2022. godini koristilo 72 djece, većinom djevojčica, a glavni razlog dolaska bila je želja za mršavljenjem zbog prekomjerne tjelesne mase i pretilosti, kazala je dr. Lazarić Zec.
Osiguranje kvalitete
Uz njezinu zanimljivu prezentaciju na skupu su obrađene teme osiguranja kvalitete u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, profesionalni identitet odgojno-obrazovnih djelatnika, prijelaz iz dječjeg vrtića u osnovnu školu i tjelesna aktivnost u dječjem vrtiću. Uvodna tematska predavanja održali su stručnjaci Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, na koje su nadovezani primjeri dobre prakse predškolskih ustanova te rasprava u obliku okruglih stolova.
Očita je i naglašena potreba za ovakvim skupom, tako da su i ove godine uz predavanja i izlaganja organizirani okrugli stolovi te formirani zaključci.
Organizatori su tematski konfigurirali skup tako da su se mogla čuti zanimljiva predavanja o profesionalnom identitetu odgojno-obrazovnih djelatnika i kulturi vrtića iz različitih kutova gledanja. Nadasve aktualne teme vezane za prijelaz djece iz vrtića u osnovnu školu predstavljene su iz znanstvenog, zdravstvenog i psihološkog i rehabilitacijskog aspekta. Iznimno sveprisutna tema koja je sve zastupljenija bilo u znanstvenom kao i u vrtićkom svijetu: tjelesna aktivnost predstavljena je uz primjere dobre prakse koje proizlaze iz istarskih vrtića. Izlaganjem liječnika Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije o zdravstvenom stanju djece kao i za utvrđivanje psihofizičkog stanja djece prije polaska u osnovnu školu i sam organizator je dao do znanja koliko je važan u cjelokupnom monitoriranju ali i postupanju vezanim za zdravlje dječje populacije. Prehrana, zdravlje, tjelesna aktivnost, mentalno zdravlje djece su područja od posebne važnosti za Nastavnog zavoda te se ovim skupom želi odaslati jasna poruka o nastavku suradnje i izgradnje zajedničkog puta ka kvalitetnom življenju, rastu i razvoju djece.
Primjeri dobre prakse
Primjeri dobre prakse su uvijek vrlo važni te su i na ovom 12. skupu predstavljene iz različitih područja ali ovaj put ne samo iz Istarske županije već i iz susjedne nam Slovenije. U ime Nacionalnog instituta za javno zdravje iz Ljubljane, viša zdravstvena specijalistica predstavila je nacionalni program "Zdravje u vrtcu" (Zdravlje u vrtiću). Također predavačica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je predstavila program nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama, na koji se nadovezao primjer dobre prakse iz istarskog vrtića.
U nastavku je predstavljen istarski Priručnik "Igrom do znanja - primjeri dobre prakse u vrtiću", te je prezentiran razvoj vještina opismenjavanja djece predškolske dobi. Kvaliteta samog skupa ispitana je anketnim upitnikom te će rezultati dati smjernice za organizaciju sljedećeg susreta.
Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
