"Mnoge smo bitke ovih deset godina dobili, ali neke politike jednostavno smo zanemarili, a tiču se sigurnosti i budućnosti svih nas! U narednom desetljeću to moram mijenjati."

Poruka je to koju već neko vrijeme ponavlja i uporno naglašava eurozastupnik IDS-a i član Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta Valter Flego, koji je kao član grupacije europskih liberala Renew Europe značajan dio svog mandata posvetio temama vezanim uz prometnu infrastrukturu i podizanje razine sigurnosti na hrvatskim prometnicama.

Razlog za to leži u više nego poražavajućoj statistici koja kaže da svake godine na europskim cestama život izgubi više od 20 tisuća ljudi, dok oko 120 tisuća ljudi zadobije teške ozljede. U zadnjih je 10 godina u Europskoj uniji u prometu život izgubilo više od 11.880 djece i mladih do 17 godina.

Napredak u smanjenju žrtava na europskim cestama je zaustavljen i stagnira, a cilj da se od 2010. do 2020. broj smrtnih slučajeva smanji za 50 posto nije se ostvario. Takav trend izazvao je vapaj država članica za jačim zakonskim okvirom kada se govori o pravilima na europskim cestama. Stoga Flego, kao jedini hrvatski zastupnik u Odboru za promet, najavljuje da će svoje djelovanje usmjeriti u jačanje sigurnosti na hrvatskim cestama u okviru novih europskih zakona, koji će sljedeće dvije godine stupiti na snagu.

Skandinavski primjer

"Početkom godine Europska komisija je prvi put u povijesti predložila novi paket zakonodavnih mjera koji bi trebao pomoći ostvariti cilj o takozvanoj "viziji nula" na europskim cestama. Što je to "vizija nula"? To je plan kojim bi Europa trebala postati prvi kontinent na svijetu do 2050. bez smrtno stradalih na cestama. To je jedan vrlo ambiciozan cilj, koji treba zajednički oblik europskog djelovanja i jasna zajednička pravila na europskim cestama.

Svjestan sam da dodatna regulativa nije jedino rješenje problema. Veliku odgovornost snosi i vlada s obzirom na stanje lokalnih i regionalnih prometnica, te starost hrvatskog voznog parka. Zato očekujem značajno smanjenje posebnog poreza na motorna vozila kako bi naši građani mogli kupiti novi automobil", kaže Flego, pojašnjavajući svoje motive da se tako snažno posveti temi jačanja sigurnosti na cestama.

Hrvatska je, kako ističe, po smrtnosti na cestama nažalost među vodećim zemljama na teritoriju Europske unije. Iako je u zadnjih 30 godina stopa stradavanja na hrvatskim cestama smanjena za 30 posto, još uvijek smo daleko od skandinavskih zemalja, koje su predvodnice sigurne vožnje. Prosjek EU-a za 2021. godinu je 44 poginulih na milijun stanovnika, ali najsigurnije europske zemlje su daleko ispod toga pa je tako 2021. Švedska imala 18, a Danska 23 poginule osobe u prometu na milijun stanovnika. Kada govorimo o Hrvatskoj, situacija je nažalost daleko od tih pozitivnih primjera, ali i od prosjeka na razini EU.

"Nažalost, mi smo dio zajednice istočnih zemalja. Uz Rumunjsku, Bugarsku i Latviju imamo gotovo dvostruko više stradalih od europskog prosjeka. I po tome smo, nažalost, na samom europskom dnu. Zabrinjavajući je i podatak s kojim je Ravnateljstvo policije ovog tjedna istupilo u javnost, a to je da je tijekom 2022. godine u nadzoru prometa na području cijele RH utvrđeno čak 36.259 prekršaja zbog vožnje pod utjecajem alkohola i opojnih droga.

To je sigurno isto tako jedan od razloga što je Hrvatska sa 72 stradalih godišnje na cestama na milijun stanovnika rame uz rame zemljama sa zabrinjavajućim trendovima i u skupini zemalja istoka koje su opterećene starim voznim parkom, prebrzom vožnjom i vožnjom pod utjecajem alkohola. Sve su to ružni trendovi na hrvatskim cestama, koji su nas doveli na začelje EU-a", naglasio je Flego.

Mladi poseban problem

Zabrinjavajući podaci odnose se u značajnoj mjeri na mlade vozače koji čine oko 8 posto ukupnog broja vozača, ali sudjeluju u oko 16 posto zabilježenih prometnih nesreća. Zabrinjava i podatak da su najviše nesreća sa smrtnim ishodom na hrvatskim cestama u prošloj godini skrivili vozači koji su bili između 25 i 29 godina starosti.

Sigurnost svih sudionika u prometu ključna je za Europsku uniju, zbog čega novi prijedlozi Europske komisije stavljaju u fokus modernizaciju problematične infrastrukture, prije svega regionalnih cesta, veću edukaciju mladih vozača i djece od najranije dobi te jačanje svijesti o negativnom utjecaju alkohola i droga za volanom.

Kao put prema ublažavanju i rješavanju problema Europska komisija predlaže tri direktive, direktivu o vozačkim dozvolama, direktivu o trajnom oduzimanju vozačke dozvole i direktivu o prekograničnoj razmjeni podataka o prekršajima u prometu unutar Unije. Njima će se definirati novi uvjeti o posjedovanju vozačkih dozvola i procesu polaganja vozačkog ispita budućih mladih vozača.

Fokus će biti na edukaciji mladih vozača i njihovom osvješćivanju za veću brigu o vlastitoj sigurnosti, kao i sigurnosti drugih sudionika u prometu. Europska komisija predlaže i spuštanje dobne granice za polaganje vozačke dozvole s 18 na 17 godina. Za mlade vozače vrijedili bi probni rok od dvije godine bez prekršaja i nulta tolerancija na alkohol i prebrzu vožnju. Također, teški prekršaji bit će jasno definirani na europskoj razini prvi put u povijesti.

Stihijske mjere

"Donošenje novih pravila na europskoj razini kada je u pitanju sigurnost na cestama je prijeko potrebno. Neka pravila stara su više od 20 godina. Ne postoje zajedničke mjere, pa je sustav takav da gotovo 40 posto prekršaja prođe nekažnjeno. Novim pravilima počinitelji težih prekršaja, koji su u jednoj zemlji članici izgubili vozačku dozvolu, više neće moći otići u drugu zemlju i tamo polagati. Oduzimanje vozačke dozvole u Hrvatskoj automatski će značiti oduzimanje vozačke dozvole u svih ostalih 26 zemalja članica", kaže Valter Flego, dodajući kako se to mora i jasno definirati.

Potrebno je, kaže, uskladiti nacionalne sisteme bodovanja kada je riječ o gubitku vozačkih dozvola, a ono što se posebno želi riješiti tim novim zakonima je stihijsko donošenje i ukidanje mjera. Neke zemlje, nažalost među njima i Hrvatska, stihijski donose mjere i time zapravo najviše štete same sebi.

"Mjera "mladi vozač" u Hrvatskoj je donesena pa ukinuta, međutim o njoj se nakon nedavnih tragičnih događaja na hrvatskim cestama ponovno razmišlja. Takvoj praksi Unija želi stati na kraj. I mislim da je zajednički europski smjer ključan. Ono što je potrebno je svjesno educirati mlade ljudi o važnosti sigurne vožnje od najranije dobi. Smatram također da moramo donijeti zakon koji će biti posebna opomena za recidiviste", kaže naš europarlamentarac.

Upravo u tom smjeru ide susjedna Italija u kojoj se ovih dana donosi novi Zakon o cestama kojim će se primjerice vozačka dozvola oduzimati zbog korištenja mobitela u vožnji ili zbog vožnje pod utjecajem alkohola i droga. Bit će dovoljno imati pozitivan alko-test u trenutku kada policija zaustavi vozača kako biste izgubili vozačku dozvolu. U slučaju ponovljenog prekršaja slijedi vam trajno oduzimanje vozačke dozvole. Kako bi osigurali da se ista pravila primjenjuju unutar cijele EU, Europska komisija svojom Direktivom o prekograničnoj razmjeni podataka ide upravo u tom smjeru.

"Međutim, s obzirom na to da govorimo o 27 zemalja članica, te 27 nacionalnih policijskih sustava i raznih županijskih, regionalnih i lokalnih vlasti koje su odgovorne za prometne prekršaje, moji prijedlozi amandmana na direktivu će ići u smjeru oblikovanja jedinstvenog Europskog registra o prekršajima u prometu. Pa ako ste se nepravilno parkirali u Belgiji ili Italiji, ili vozili prebrzo na njemačkoj autocesti, svoj "grijeh" možete provjeriti u Europskom registru prekršaja. Time ćemo stati na kraj neplaćanju kazni, ali i kaznama koje stižu nakon desetak godina a ljudi ne znaju što moraju platiti i kome se obratiti u takvom slučaju.

Transparentnost, dostupnost i odgovornost je po meni ključ ako želimo smanjiti broj žrtava na europskim cestama, ali i dati primjer mladim ljudima. Moramo se voditi europskim primjerima koji uspješno provode programe sigurnosti na cestama, poput skandinavskih zemalja ali i susjedne Slovenije, koja ima program "vozač početnik" već godinama.

Uspješnim provođenjem novih europskih pravila uspjeli bismo u sljedećem desetljeću Hrvatsku maknuti s europskog začelja kada je sigurnost na cestama u pitanju, te dati značajniji doprinos ostvarenju europskog cilja od 50 posto manje žrtava na cestama do 2030. i "viziji nula" do 2050.", zaključuje Valter Flego.

Povezane vijesti

• PGŽ i Istarska županija za La voce po 300 tisuća kuna
• Nova kreditna linija za istarske poduzetnike
• Valter Flego od Komisije traži poseban krizni fond za pitku vodu!