Općinski sud u Pazinu donio je prvostupanjsku presudu
U postupku protiv države, uspjelo im je što nikome nije: Mještani Račje Vasi dobili prvo poluvrijeme u borbi za svoje
Mještani Račje Vasi u borbi za svoje (snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
Za sebe će reći da su možda bili najuporniji, ali mještanima Račje Vasi uspjelo je ono što ostalim selima istarskog krasa (još) nije. Prvo poluvrijeme je njihovo, a imaju, kažu, kondicije i za drugo, u borbi za seosku zajednicu, seosko dobro ili komunelu, svoju višestoljetnu djedovinu. Seoska zajednica Račja Vas u posjedu je 1.102 hektara šumskih i pašnjačkih površina.
Presudom Općinskog suda u Pazinu pravno nevaljanom utvrđena je uknjižba prava vlasništva izvršena na nekretninama seoske zajednice Račja Vas, upisanima u korist Republike Hrvatske, te je naloženo brisanje uknjižbi i uspostava prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja. Prvostupanjska je to presuda u parničnom postupku protiv države koji je pokrenuo 21 tužitelj porijeklom iz Račje Vasi. Državno odvjetništvo se žalilo pa je ovaj kompleksan predmet završio na Županijskom sudu u Vukovaru, a odluka se očekuje do kraja ove godine.
- Nakon dvadesetak godina dokazivanja na raznim instancama da je komunela privatno vlasništvo, Općinski sud u Pazinu donio je presudu o pravo nevaljanoj uknjižbi države na imovinu seoske zajednice, općinskog odlomka, komunele Račja Vas. Zadovoljni smo jer smo u tom postupku uspjeli dokazati da nekretnine seoske zajednice Račja Vas čine suvlasničku privatnu imovinu, da jesmo slijednici višestoljetne djedovine, da su je naši preci teškom mukom kupili, a mi je teškom mukom vraćamo. Malo smo razočarani da nam ni za vrijeme fašističke Italije, niti komunističke Jugoslavije seosko dobro nije oteto, nego se u demokratskoj Hrvatskoj koju smo toliko željeli, našlo društvo koje ga je oduzelo, rekao je predsjednik Udruge sela Račja Vas Vlado Črnac.
Seoska dobra ili komunele, specifičan su oblik vlasništva i postoje samo u selima na području Ćićarije gdje su ih mještani stekli zajedničkom kupnjom velikih pašnjačkih i šumskih površina od Austro-Ugarske, početkom 19. stoljeća, i uglavnom ih koristili za zajedničke potrebe.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
