PEDOĆI PRIRODNI PROČISTAČ
Dagnje mogu očistiti more od zagađenja mikro plastikom, pa čak i od opušaka
Dagnje ili pedoći
Dagnje ili pedoći, kako ih nazivamo u Istri, dobar su pročistač mora. Izbistrit će vodu u kojoj obitavaju filtrirajući je putem svog metabolizma. Pritom izlučuju otpadne tvari i mikroplastiku i talože je ispod sebe. Ove školjke time povećavaju kvalitetu morskog okoliša, a da pritom ostaju zdrave i ukusne za konzumaciju, doznajemo od prof. dr. sc. Bojana Hamera iz rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković".
Ovaj znanstvenik sa svojim suradnicima upravo dovršava istraživanje koje obuhvaća procjenu kvalitete sedimenata rovinjskog priobalja i inovativna rješenja pročišćavanja morskog okoliša od mikroplastike u sklopu Interreg Italija – Hrvatska projekta MARLESS.
- Naša dagnja Mytilus galloprovincialis iz uzgajališta na području Istarske županije kvalitetna je i ukusna delicija, ali i dobar indikatorski organizam koji može poslužiti za praćenje kvalitete morskog okoliša, takozvani "mussel watch" biomonitoring zagađivala. Kao prirodni pročistač mora, dagnje će vrlo brzo i efikasno izbistriti lokaciju na kojoj obitavaju filtrirajući morsku vodu u svrhu hranjenja i disanja pomoću škrga. Jedna dagnja veličine pet do sedam centimetara, odnosno težine oko 20 grama, u sat vremena profiltrira tri do pet litara morske vode, odnosno više od 72 litre dnevno, pojašnjava Hamer.
Ljudski utjecaj i zagađenje mora otpadom prijeti zdravlju mora, sigurnosti i kvaliteti hrane, zdravlju ljudi, obalnom turizmu, a doprinosi i klimatskim promjenama.
- Uslijed sve većeg i šireg korištenja plastičnih materija, okoliš je izuzetno opterećen plastikom koja naposljetku završava i u moru kao finalnom recipijentu. Stoga smo početno u sklopu naših istraživanja potvrdili učinkovitost uklanjanja mikroplastike iz vodenog stupca pomoću dagnji koristeći kao modelnu mikroplastiku i to mikrovlakna celuloza acetata veličine 0,5 mm. Inače navedena mikrovlakna nastaju fragmentacijom filtera opušaka cigareta sveprisutnih na lokalnim plažama, ali i u svijetu, veli on.
- Na temelju rezultata provedenih laboratorijskih eksperimenata, putem prirodnih filtratora, odnosno dagnji moglo bi se drastično smanjiti količinu mikroplastike iz vodenog stupca, kao i njeno širenje morem. Dagnje učinkovito filtriraju prvenstveno manje frakcije mikroplastike i mikronanočestica, manjih od 0,5 mm, koje je inače vrlo teško selektivno ukloniti, veli Bojan Hamer.
- Dagnje uklanjaju ovu vrstu otpada iz vode tako da nakon što većinu mikroplastike profiltriraju kroz škrge, zgrudvaju i izbace iz školjke kao pseudofeces, a tek mali dio biva usisan u probavni sustav. Na koncu i taj preostali otpad biva istaložen na morsko dno kao feces-suspendirana tvar.
Istraživanje rovinjske ekipe znanstvenika i njihovih suradnika bavi se i istraživanjima sedimenata i pilot aktivnostima pročišćavanja mikroplastike iz vodenog stupca u rovinjskom priobalju. Projekt pod nazivom MARLESS fokusiran je na lokacije u moru kod pročistača otpadnih voda Cuvi i na drugim kontrolnim lokacijama kraj Rovinja. Utvrdili su da lokacija kod pročistača otpadnih voda nije prekomjerno opterećena zagađenjem. Točnije, svi parametri pročišćene vode u skladu su sa propisanim graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u komunalnim otpadnim vodama.
- Navedena pilot aktivnost direktno se nadovezuje i proširuje na fundamentalna znanstvena istraživanja o određivanju fizikalno-kemijskih svojstava i toksičnosti nanočestica srebra, bakra i plastike kao potencijalno štetnih novih materijala u obalnim vodama. Dodatnim jednogodišnjim praćenjem od prosinca 2011. do siječnja 2023. sakupljene su suspendirane tvari u bazenima s protočnom morskom vodom Aquariuma CIM Rovinj. Utvrđeno je da dagnje pospješuju stvaranje prirodne suspendirane tvari u moru, ovisno o mjesecu temperaturi, dostupnosti hrane, od 20 do 60 posto.
- U tijeku je završna obrada sezonski skupljenih uzoraka, ali preliminarni rezultati ne ukazuju na značajnu razliku u količini skupljene mikroplastike između odabranih lokacija. To je dobar rezultat i informacija, kaže Hamer.
- Nitko ne pročistiti more mrežama, mrežicama ili samohodnim robotima bez kolateralne štete za ekosustav i trošenja značajnih financijskih sredstava. Zato su dagnje dobro i učinkovito rješenje za čist morski okoliš. Takvim pristupom stvaraju se i dodatne mogućnosti, jer nastaje vrijedna potencijalno iskoristiva biomasa uz istovremeno povoljan učinak po naše more, kaže prof. dr. sc. Hamer.
U sklopu istraživanja rovinjske ekipe i njihovih suradnika određena je i kvaliteta mora kemijskom analizom sedimenata na navedenim lokacijama rovinjskog priobalja u svrhu određivanja nultog stanja u ljeto 2022. godine i u usporedbi s prethodnim uzorkovanjem i analizama provedenim 2011. godine.
- Izmjerene vrijednosti PAH-ova, PCB-a i teških metala te ekotosikološkim analizama sedimenata u neposrednoj blizini ispusta komunalnih otpadnih voda nakon obrade u uređaju Cuvi usporedive su s kontrolnim lokacijama i vrijednostima izmjerenim u Limskom zaljevu. To je dobro i znači da navedene lokacije i prije puštanja u pogon trećeg stupnja UPOV Cuvi nisu bile pod nekim značajnim pritiskom unosa predmetnih zagađivala putem podmorskog ispusta. U narednom razdoblju situacija može biti samo bolja, jer u tijeku je završetak probnog rada pročiščivača. Analize svih ispitivanih parametara pročišćene vode u skladu su sa propisanim graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u komunalnim otpadnim vodama.
Realizacija projekta UPOV Cuvi tj. izgradnje sabirne kanalizacijske mreže, pročišćavanja otpadne vode, solarnog sušenja mulja i korištenje povratne pročišćene vode za navodnjavanje, uz stalni interni i lokalni nadzor kvalitete rada UPOV Cuvi, predstavlja hvalevrijedne investiciju od značaja za nas lokalno stanovništvo, ali i grada Rovinja kao elitne turističke destinacije, zaključuje dr. Hamer.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
