Uskršnji blagdani prvi su test predstojećega glavnog dijela turističke godine, a prema predviđanjima, smatra se da će ovogodišnja sezona biti rekordna. Najave izvrsnih brojki za nadolazeću predsezonu potvrdila je i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, koja je prije nekoliko dana bila u posjetu Puli. Tijekom razgovora naglasila je da budućnost turističkog sektora leži u razvoju cjelogodišnjeg, održivog i ravnomjernog turizma.

- Najave su odlične te prema stanju bukinga i predviđanjima očekujemo oko 550.000 noćenja za vrijeme uskršnjih blagdana. Razlog za optimizam je i činjenica da u prva tri mjeseca ove godine i u noćenjima i u dolascima bilježimo bolje rezultate nego 2019. godine, i to i na obali i na kontinentu. To nam je izuzetno važno u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, što su naša glavna strateška usmjerenja definirana Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine. Cilj nam nije povećavati brojke u ljetnom dijelu turističke godine na već preopterećenim odredištima, već ugostiti veći broj turista kroz cijelu godinu i to u svim dijelovima Hrvatske. Posebno je bitno ukazati na bogatstvo turističkih proizvoda i doživljaja i u zaobalju, na primjer u središnjoj Istri, dalmatinskom zaleđu, ali i u kontinentalnim destinacijama koje su gostima manje poznate. Upravo su na taj način bili osmišljeni ovogodišnji uspješni sajamski nastupi na kojima smo pokazali i bogatstvo običaja i gastronomije i ponudu svih hrvatskih regija.

 Zakon o turizmu

 - Na koje bi se načine mogle produžiti predsezona i posezona u Istri?

- Prvo bih htjela istaknuti da Istra ima puno potencijala za produženje predsezone i posezone, od prirodnih resursa do razvoja turističkih proizvoda u unutrašnjosti kroz aktivni turizam, organizaciju raznih događanja izvan ljetne sezone, kvalitetni smještaj i izvrsnu eno-gastronomsku ponudu. Naravno, cilj je da ta ponuda bude dostupna gostima tijekom cijele godine, a ne da se koncentrira u nekoliko ljetnih mjeseci. Cjelogodišnje poslovanje je i preduvjet osiguravanja sigurnih i stalnih radnih mjesta, a svi smo svjesni koliko vrijede kvalitetni radnici u turizmu. Ministarstvo turizma i sporta kroz pozive iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i kroz druge programe, na primjer nedavno objavljeni natječaj za program Konkurentnost turističkog gospodarstva, potiče razvoj održivog turizma osiguravajući potpore za javni i privatni sektor. U izradi je i prvi krovni Zakon o turizmu kojim ćemo propisati uloge svih dionika u upravljanju turizmom, od turističkih zajednica do lokalne i regionalne samouprave. Turizam bi temeljem novog smjera trebao uistinu biti generator razvoja cijele sredine, osigurati bolju kvalitetu života lokalnog stanovništva, ali i veće zadovoljstvo turističkih djelatnika i turista. Drago mi je da je i Istra prepoznala strateške smjernice Vlade RH, stoga vjerujemo da će i županija i gradovi i općine znati iskoristiti alate koji će im biti na raspolaganju za postizanje održivosti. Mislim da u Istri u fokusu mora biti briga o lokalnom stanovništvu i zaštita prostora i svega onoga što je izvorno, autentično i naše.

- S obzirom na sveopće poskupljenje proizvoda i usluga u našoj zemlji, bi li to moglo odvratiti turiste na odabir drugih destinacija na Mediteranu za svoj odmor, a koje imaju niže cijene od hrvatskih?

- Inflacija je pogodila cijeli svijet, a ne samo Hrvatsku, a svakako treba istaknuti kako je inflacija u Hrvatskoj na najnižoj razini od svibnja 2022. godine. Ovdje treba istaknuti mjere Vlade i činjenicu da očekivanja od ove turističke godine sigurno ne bi bila ovako optimistična da nije bilo cijelog seta mjera pomoći. S obzirom na trenutačne pokazatelje posjećenosti i najave za glavni dio turističke godine, mislim da možemo reći kako turisti prepoznaju sve prednosti koje im Hrvatska nudi u odnosu na druge destinacije. Ono što stalno naglašavam je da je iznimno važno da cijenu prati kvaliteta ponude i usluge i sigurna sam da je toga naš turistički sektor svjestan, jer znamo da je na kraju tržište uvijek to koje diktira cijenu. Hrvatska nudi veliki raspon kvalitetne ponude u svim cjenovnim kategorijama.

Pogled u budućnost

- Na čemu će fokus biti za ovogodišnju turističku sezonu i kakva su buduća ulaganja i investicije predviđene u turističkom sektoru?

- Od početka svojeg mandata govorim o turističkoj godini, iako je ljeto doba u kojem bilježimo najveći dio turističkog prometa. Kao što sam već spomenula, naš glavni cilj je održiv i konkurentan turizam kojeg nema bez razvoja cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženog turizma. Kako bismo to ostvarili nužna je zelena i digitalna tranzicija hrvatskog turizma za koju smo iz EU sredstava osigurali više od 600 milijuna eura, a sa sredstvima iz državnog proračuna do 2030. godine ulaganje u naš turizam bit će 1,3 milijarde eura. Mislim da je to jasni pokazatelj kako je ova Vlada stvorila sve preduvjete za preokret našeg turizma u smjeru održivosti, a izuzetno mi je drago da je sektor pokazao da je spreman za taj iskorak. To nam pokazuje odličan odaziv na pozive u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijednosti 289,3 milijuna eura na koji je prijavljeno ukupno 468 projekata za javnu i privatnu turističku infrastrukturu. Naša ulaganja usmjerena su prema posebnim oblicima turizma i to najviše prema zdravstvenom i aktivnom turizmu. Očekujemo da će sva ova ulaganja dati novi zamah hrvatskom turizmu, a kako bi se ona nastavila osigurali smo i 213 milijuna eura u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za koje će pozivi biti raspisani u 2024. godini. Ne zaboravimo kako je Vlada RH osigurala i novi paket mjera vrijedan 1,7 milijardi eura u koji je uključen i turistički sektor, kao što je to bilo i tijekom pandemijske, pa kasnije i energetske krize. Sve je to pomoglo sektoru da lakše odgovori na izazove koje su donijele te krize, a sa sredstvima predviđenima za reformu sada smo osigurali preduvjete i za tranziciju te novi zamah našeg turizma. Uz osigurana sredstva vidimo i nastavak ranije započetih ulaganja i mislim da je to jasni pokazatelj oporavka turističkog sektora te su to sve razlozi da hrvatski turizam optimistično gleda prema budućnosti.

Aktivnosti na sajmovima

- Koje se aktivnosti provode u svrhu što bolje vidljivosti Hrvatske na turističkoj mapi svijeta?

- Provodi se niz aktivnosti, a najintenzivnija su u proteklom razdoblju bila predstavljanja Hrvatske na najvažnijim sajmovima diljem Europe. Krajem prošle godine predstavili smo se na sajmu u Londonu, sudjelovali na sajmovima u Milanu, Zürichu, Sttugartu i Berlinu, a posebno su lijepa i uspješna bila predstavljanja u Münchenu i Beču gdje je Hrvatska bila zemlja partner. Sajam u Münchenu je ostvario i rekordnu posjećenost, a organizatori su istaknuli kako je za to najzaslužnije bilo naše predstavljanje jer je hrvatski štand, uz sudjelovanje sinjskih alkara, kao i nastupe zvončara i klapsko pjevanje te bogatu eno-gastronomsku prezentaciju, između ostalog i istarskog sira, istarskog maslinovog ulja i drugog - bio magnet za posjetitelje. U Beču su zvijezde sajma bili ansambl Lado i rapski samostreličari, naši chefovi i brojni drugi sudionici iz raznih dijelova Hrvatske, koji su pokazali dio naše tradicije u glavnom gradu Austrije. U tijeku su kampanje na svim tržištima, a u završnoj fazi izrade je i Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma koji definira nove ciljeve, ali i komunikacijsku strategiju s naglaskom na održivosti i digitalizaciji. Isto tako, u tijeku je izbor novog krovnog komunikacijskog koncepta - Big Idea - te novog vizualnog identiteta Hrvatske.

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: Ne može od Istre do Dubrovnika sve biti ista regija. I prošla sezona bi bila bolja da nije bilo propusta s noćnim klubovima u Dalmaciji
• REZIME PRVOG PRAVOG TURISTIČKOG VIKENDA: Ogroman skok u odnosu na prošlu godinu, a Istra uvjerljivo najbolja
• DUBROVAČKI HOTELI POLUPRAZNI: Zbog čega Dalmacija i jug zaostaju za Istrom?