Recenzent Tomislav Galović je djelo dr. Milene Joksimović ocijenio kapitalnim izdanjem jedne apostolske vizitacije u hrvatskoj historiografiji i to ne samo njezina izvornika, već i usporednog hrvatskog i talijanskog prijevoda te istaknuo: "priređivačica izdanja, klasična filologinja dr. sc. Milena Joksimović, uz opširnu i temeljitu uvodnu studiju, prezentirano gradivo je stručno obradila, priredila i prevela u maniri najbolje europske filologije i historiografije"
Dr. Milena Joksimović i recenzent Tomislav Galović (foto: Slađana Bukovac/AMI)
U Istarskoj sabornici u Poreču jučer je predstavljeno opsežno i značajno djelo "Apostolska vizitacija pulske biskupije biskupa Augustina Valiera 1580. godine" autorice dr. Milene Joksimović. Radi se o izdanju na hrvatskom, talijanskom i latinskom, glavni urednik je Elvis Orbanić, a za objavljivanje su zaslužni Državni arhiv u Pazinu, Biskupija Porečka i Pulska, Istarska županija, Arheološki muzej Istre i "Josip Turčinović" d.o.o.
Krajem 1579. i početkom 1580. godine veronski biskup Augustin Valier proveo je po papinom nalogu i u protureformacijskom duhu Tridentske obnove nadzor nad istarskim biskupijama. Glavni cilj vizitacije bio je osigurati provođenje odluka Tridentskog sabora, a važna zadaća vizitatora i njegovih suradnika bila je ispitati postoje li u vizitiranim biskupijama krivovjerci - na prvome mjestu sljedbenici Lutherova učenja.
Radi se tek o prvom u nizu izdanja u seriji knjiga koja će se objaviti, a ova prva posvećena je južnoj istarskoj biskupiji koja je tada obuhvaćala Labin i Labinštinu.
Dr. Milena Joksimović je ovu opsežnu knjigu sačinila na način da je povijesne dokumente prepisala, prevela, popratila bilješkama i glosarom te prozopografskim vodičem u kojem se navode sve osobe koje se spominju u spisima o Valierovoj vizitaciji, a tu su i neka imena koja se ne spominju u navedenim spisima, ali su identificirani i imenovani pomoću drugih izvora.
Kako je više puta istaknuto, radi se o knjizi koja je vrijedan izvor informacija, za povjesničare, ali i sociologe, kao i antropologe te druge stručnjake srodnih struka jer je to knjiga koja govori i o životu u Istri u ono vrijeme.
Radi se o prvoj monografiji novog nakladničkog niza, seriji koja je zamišljena još 2016. s ciljem objavljivanja najrelevantnijih povijesnih izvora crkvene provenijencije za razdoblje od kraja 16. do početka 18. stoljeća. Riječ je o prvoj od četiri knjige, a u planu su još knjige o biskupovim vizitacijama Porečke, Novigradske i Tršćanske biskupije.
Kako je istaknuo istarski župan Boris Miletić, radi se o "izvrsnom primjeru financijske, stručne i organizacijske sinergije".
Uvaženi gosti na promociji važnog djela (foto: Slađana Bukovac/AMI)
Monsinjor Dražen Kulteša, zagrebački nadbiskup koadjutor, apostolski upravitelj Porečke i Pulske biskupije, a kojem je ovo bio posljednji javni nastup u funkciji apostolskog upravitelja porečkoga i pulskog, rekao je kako ovo djelo obogaćuje povijest ovih prostora.
Na promociju su došli i prisutne pozdravili i Višnja Bralić, glavna konzervatorica Uprave za zaštitu kulturne baštine pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, a koja je tu bila u ime ministrice Nine Obuljen Koržinek. Među uzvanicima je bio i mons. Ivan Štironja, novoimenovani biskup porečki i pulski, dok je prisutne pozdravio i sa svojim aktivnostima upoznao Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča. Govorila je i ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu Mirela Mrak Kliman.
Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, imao je pogotovo dobar uvid u nastanak ove knjige s obzirom da je suprug autorice. Napomenuo je da će knjiga biti veliko vrelo podataka ne samo o spomeničkoj baštini nego i o ljudima ovog vremena i stanju crkve.
- Crkva se u 16. stoljeću suočila s ozbiljnom prijetnjom na koju je odgovorila ozbiljno i zrelo, i pronašla je načine kako s tim problemima izaći na kraj. Jedno od rješenja bile su i apostolske vizitacije, kazala je dr. Milena Joksimović koja je podsjetila da je to bilo vrijeme pojave reformacije. "Biskup je došao s velikom pratnjom. Pratili su ga teolozi, svećenici, ekonomi, bilježnici i svatko od njih imao je konkretni zadatak", kazala je dr. Milena Joksimović pa su popisali stanovništvo, njegovu etničku strukturu, kojim jezikom govore, na kojem su jeziku knjige kojima se oni služe na misi. Zapisali su kakve su gospodarske prilike, detaljno su opisali crkvu, crkvene građevine i ustanove. Crkve su opisane u takve detalje da npr. piše ima li neka crkva vrata ili prozore i sl., a zahvaljujući ovim zapisima doznalo se i za neke crkve za koje se nije ni znalo da su postojale. Treći dio njihovog posla bilo je vođenje sudskih postupaka koji su se vodili pred vizitatorom i njegovim suradnicima. Prvi su bili postupci koje su sami mještani pokretali i tražili pomoć vizitatora, npr. brakorazvodne parnice ili imovinski sporovi. Drugu grupu čine sporovi koji su sami vizitatori pokrenuli protiv svećenika koji se nisu držali crkvene discipline, a treću čine postupci protiv osoba osumnjičenih za herezu. Tu su i vrijedni popratni spisi koje su mještani upućivali vizitatoru i njegovim suradnicima.
- Svi ti spisi kriju jedno obilje podataka, istaknula je autorica. Na samom mjestu vizitacije napisan je i izvornik, a Valier je bio i osnivač biskupijskog arhiva u Veroni, gdje je nakon vizitacije načinjen i čistopis koji je poslan kao izvješće u Vatikan. U knjizi su usporedili vatikanski i veronski rukopis, a u veronskom ima podataka kojih u vatikanskom nema.
Rad na knjizi, istaknula je dr. Milena Joksimović, trajao je dugo, godinama su pokušavali doći do veronskog izvornika i kada su konačno došli to je produžilo ovaj pothvat za još nekoliko godina.
Kako je rekao jedan od recenzenata Tomislav Galović (drugi je Šime Demo) ova knjiga predstavlja iznimno važan povijesni izvor za Istru i njezino stanovništvo.
- Takvo izdanje svakako zaslužuje našu pažnju i više nego je dobrodošlo u hrvatskoj historiografiji, ističe Galović. Apostolska vizitacija koparskog kanonika Annibalea Grisonija imenovanog 1558. godine samo je djelomično sačuvana i ne pokriva cijelu Istru. Stoga je opširna građa vizitacije Augostina Valiera iz 1580. godine istarskih biskupija pod mletačkom upravom iznimno dragocjena. Vizitacija župa Porečke, Pulske, Novigradske, Koparske i Tršćanske biskupije trajala je od prosinca 1579. do sredine veljače 1580. godine. Opsežni zapisnici i izvješća te vizitacije predani su po primjerak u Congregazione dei vescovi e regolari / Congregatio episcoporum et regularium u Rimu, a drugi u Biskupijski arhiv u Veroni.
Galović je napomenuo da je za sada prvi prijevod Valiera na hrvatski onaj objavljen kao prilog uz Službeni vjesnik Hvarske biskupije 1976., priredio Josip Franulić.
Djelo dr. Milene Joksimović, Galović je ocijenio kao kapitalno izdanje jedne apostolske vizitacije u hrvatskoj historiografiji i to ne samo njezina izvornika, već i usporednog hrvatskog i talijanskog prijevoda.
"Priređivačica izdanja, klasična filologinja dr. sc. Milena Joksimović, uz opširnu i temeljitu uvodnu studiju, prezentirano gradivo je stručno obradila, priredila i prevela u maniri najbolje europske filologije i historiografije. Slikovni i kartografski prilozi također su pomno odabrani i vrlo su visoke kvalitete. Ovim se izdanjem bez imalo sumnje postavljaju novi standardi i uzusi u našoj egdotici/arheografiji", istaknuo je Galović.
Kroz predstavljanje je vodila Melita Gržić Pincin, a za glazbeni dio zadužene su bile studentice Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, sopranistica Vanja Turner i Ena Lešić Jovanović uz klavirsku pratnju Roberta Batelića, umjetničkoga suradnika na Akademiji.