Smjenu dojučerašnjeg v.d. ravnatelja Marna Milotića velika većina djelatnika Nacionalnog parka Brijuni dočekala je, možemo slobodno reći, s olakšanjem. Atmosfera je zbog njegovog načina vođenja Brijuna, organizacijski i kadrovski, bila je u mnogočemu negativna, a međuljudski odnosi uglavnom loši, na razini spletkarenja, raznih opomena, vrijeđanja i manje-više otvorenih konflikata. Osim s većinom djelatnika, Milotić nije uspijevao pronaći zajednički jezik ni s malim brodarima pa smo i sami svjedočili beskrajnim prepucavanjima. Ni komunikacija s javnosti i medijima nije bila jača strana.

Svemu tome očito nije pripomogla ni činjenica da je Milotić, inače HDZ-ovac, USKOK-ov optuženik. Naime, protiv njega se vodi na Županijskom sudu u Osijeku kazneni postupak radi zlouporabe položaja i ovlasti i trgovinu utjecajem. Kako bilo, ime njegovog nasljednika bilo je već mjesecima poznato u kuloarima, a radi se o višedesetljetnom djelatniku Brijuna i nekadašnjem ravnatelju Eduardu Koliću. On je sada započeo sa šestomjesečnim mandatom na toj funkciji, što je moguće produžiti za najviše godinu dana, konkretno do raspisivanja natječaja za ravnatelja.

Eduard Kolić (Snimio Milivoj Mijošek)

Kolić je već dugi niz godina rukovoditelj za zaštitu životinjskog svijeta, a ranije je bio stručni voditelj Nacionalnog parka. Još prije toga, a nakon deset godina na radnom mjestu stručnog voditelja, odradio je četverogodišnji mandat kao ravnatelj, od 2008. do 2012. godine. Uz to, možemo spomenuti i da je bio član Upravnog vijeća Brijuna od 1990. do 1996. godine.

Pristao je na razgovor za Glas Istre. Pojašnjava nam da je situacija još uvijek kompleksna, da treba tek odraditi primopredaju u operativnom smislu, a u kratkoj šetnji do obližnjeg kafića prolaznici mu, većinom zaposlenici, nisu prestajali čestitati. Vratio se dobri duh Brijuna, govore nam poznavatelji tamošnjih prilika. Razgovor započinjemo s njegovim prvim ravnateljskim iskustvom.

"Samo zahvaljujući dobrom timskom radu i ljudima koji su tada radili na Brijunima uspjeli smo u četiri godine realizirati puno projekata. Započeli smo s revitalizacijom i uređenjem kuhinje hotela Neptun, otvorili smo caffe bar Brioni u Fažani, a onda je krenuo veliki projekt narudžbe broda Veliki Brijun, kapaciteta 400 osoba, budući da smo do tada imali male brodiće za 70 do 100 ljudi. Nakon toga smo uredili hotel Istru s 30 soba, pa Mediteranski vrt, te smo ušli u projekt uređenja ekskluzivne vile Lovorka koja nosi jako puno prihoda, oko 200-tinjak tisuća eura godišnje", kaže nam Kolić.

"Ali to nije bilo sve, kupili smo i nove vlakiće, glisere za naše nadzornike i uspješno smo realizirali jedan strateški dokument, desetogodišnji plan upravljanja Nacionalnog parka Brijuni, koji je uključivao sve aktivnosti u Parku, od prirode do hotela. U mandatu Sandra Dujmovića se taj dokument krenuo i provoditi, i to dobro. Uspješno smo realizirali aktivnost koje su bile zacrtane. Razlog tome je snažan timski rad, uvažavali smo prijedloge "u kući", na temelju stručnih postavki i analiza, te skupa s vanjskim suradnicima iz naše branše, raznim udrugama 'zelenih'. Svi relevantni čimbenici su bili dio tog dokumenta i zato je bio uspješan, a i javna rasprava je prošla jako pozitivno", prisjeća se Kolić i u nastavku naglašava ono što smatra najvažnijim postignućem.

"Iako nisam politički aktivan, niti član neke stranke, uspješno sam se suprotstavio idejama koncesioniranja Nacionalnog parka Brijuni. Neke osobe i određeni lobiji htjeli su Brijune dati u koncesiju na 60 godina, i to za 'jedan crni i jedan bijeli'. Mogu reći da sam, zajedno sa svojim timom, postavio leđa da se to ne dogodi, već da možemo sami opstati i rasti. To se zbivalo na samom početku mog mandata, dakle 2008. godine. Ubrzo smo dokazali da možemo ostvariti sve rezultate bez proračunskih sredstava, samo vlastitim novcima. Na kraju tog mandata ostavio sam 34 milijuna kuna, vezanih u banci, za sljedeće investicijske cikluse. Ubrzo sam otišao pa je funkciju ravnatelja preuzeo Sandro Dujmović, i to na jedan fin, civiliziran i elegantan način", napominje Kolić.

Pitamo ga kako funkcionira ugostiteljska branša na otočju.

"U današnje je vrijeme jako teško naći radnu snagu, naročito ugostiteljsku, pogotovo nama jer smo pod koeficijentima i ne možemo im ponuditi tržišnu plaću. Velika je razlika između konobara koji radi kod nas i onog koji je kod privatnika. Te ljude treba jako dobro motivirati, razumjeti i, kako bi se kod nas reklo, kokolivati", znakovito nam objašnjava Kolić.

Nezaobilazno pitanje je i situacija s kadrovima.

"Osoba sam za koju je općepoznato da pažljivo njeguje međuljudske odnose. Prioritet mi je biti uvijek dobronamjeran s radnicima, od domaćice u hotelu do rukovoditelja. Smatram da mi, kao rukovoditelji, moramo biti glavni oslonac radnicima i davati im sve alate da bi mogli dobro raditi. Jedino tako ćemo uspješno ići dalje, a pogotovo odraditi uspješno turističku sezonu", ističe Kolić.

Novi v.d. ravnatelja podsjeća da je osnovna djelatnost Brijuna kao Nacionalnog parka vezana uz kulturnu i prirodnu baštinu.

"Naravno, treba nastaviti s mnogobrojnim projektima koji su vezani za valorizaciju Brijuna, od edukativnih staza do safarija. Važna mi je i revitalizacija Malog Brijuna, treba ga uključiti već ovu sezonu u izletnički turizam. Konkretno, aktivirati edukativnu stazu, fortifikacijski objekt i mnogošto drugo. Ipak, kao vršitelj dužnosti vrijeme mi je kudikamo ograničeno, a kratkoročni prioritet mi je stvoriti dobru organizacijsku klimu za kvalitetan timski rad da djelatnici sretni i zadovoljni uđu u turističku sezonu", najavljuje Kolić.

"Na ovaj sam angažman pristao zbog djelatnika i svakodnevnih pritisaka da se pokušam vratiti i pomoći po pitanju bolje organizacijske klime. Odmah sam krenuo u realizaciju moje misije", kaže Kolić, pa ga pitamo je li dio njegove misije i kandidatura na nadolazećem natječaju za ravnatelja. "Nemam tih ambicija, ali nikad se ne zna što nam nosi sutrašnji dan", kratak je bio Kolić.

Prelazimo na temu stanja faune, odnosno životinjskog svijeta, na Brijunima.

"Radimo vrlo intenzivno na revitalizaciji šumskog ekosustava, smanjivanju broja divljači, a moramo ustrajati i na revitalizaciji safari parka. Brijuni su nekad bili najpoznatija aklimatizacijska stanica u Europi, onda kada su zoološki vrtovi bili u modi. Danas to više ne funkcionira na taj način pa će naš budući safari ići u smjeru oporavilišta za životinje, odnosno okupit ćemo one životinje kojima nije dobro u ostalim europskim safarijima. Na neki način ćemo ih pridobiti na naš teren, pa i zaštititi ugrožene vrste", najavljuje Kolić. "Nećemo stvarati zoološki vrt zbog ljudi, nego životinja. To je velika razlika u odnosu na prošlost", tvrdi Kolić.

Povezane vijesti

• MALI BRODARI TRAŽE DA BESPLATNO PLOVE OKO BRIJUNA, NACIONALNI PARK TO NE ŽELI NI ČUTI Brodar Orešnik: Zatvorit ćemo fažansku luku. Ravnatelj Milotić: Brodari turistima lažno prodaju Brijune i zarađuju na tome
• NACIONALNI PARK NA 40 POSTO LANJSKOG PROMETA Na Brijunima je kolovoz bio odličan, nautičara je bilo više nego lani. Ipak, bez pomoći države teško će prebroditi zimu!
• JURICA ŠILJEG U ŠOKU: "Kakav utjecaj sam ja imao? Koga sam ja zaposlio?"