Veliki zatvaraju, mali će raditi, a zimska sezona pred nama, sigurno je, bit će puno slabija nego inače. Dalo bi se tako sublimirati najave za predstojeće turističke zimske mjesece u Hrvatskoj. Naime, velike turističke kompanije zbog velikih računa za struju ove će zime imati daleko manje otvorenih hotela nego što je uobičajeno, pa tako pod teretom povećanih troškova i tendencija produženja sezona te cjelogodišnje poslovanje padaju u vodu, piše Novi list.

Nakon dvije pandemijske zime kad posla praktički i nije bilo tijekom zime, ili u doista malom opsegu, pogotovo u destinacijama koje su ovisne o avioprometu, umjesto da ove zime destinacije vrate goste, ponovo će pasti u san i mrak. S tim da se i u povratak avioprometa uložilo značajan novac, pa neke destinacije poput Dubrovnika u zimi imaju ponovo direktne avioveze s, primjerice, Londonom, Barcelonom i Istanbulom, kao i čarter-letove.

Kao što je poznato, Vlada je u paketu mjera pomoći gospodarstvu na šest mjeseci fiksirala cijenu električne energije za kupce s polugodišnjom potrošnjom do 250.000 kilovatsati (kWh) na 0,5295 kuna po kWh, dok je za polugodišnju potrošnju iznad 250.000 kWh određena jedinstvena tarifa od 1,6176 kuna po kWh. Jasno je da su velike kompanije nezadovoljne ovim potezom, dok su mali hotelijeri pozdravili odluku koja, kako su poručili iz Udruge malih obiteljskih hotela (OMH) za vlasnike obiteljskih i malih hotela, znači da će moći raditi i preko zime s obzirom na to da uglavnom spadaju u kategoriju poduzetnika s polugodišnjom potrošnjom do 250.000 kWh i njima će se struja obračunavati po spomenutoj jedinstvenoj tarifi, što je ista početna cijena koja vrijedi za kategoriju javnog i neprofitnog sektora. Velike kompanije ovih su dana, pak, najavile da će zatvarati svoje objekte te da će vjerojatno kasnije počinjati s radom iduće godine ako se nešto ne promijeni. S time da su za kompanijama i dvije godine pandemije, rast troškova zaposlenih, kao i ostalih ulaznih troškova.

HUT i Hrvatska udruga poslodavaca predložili su da se postojeće mjere ublažavanja rasta cijena električne energije produlje do kraja 2023. godine, jer bi mogle značajno stabilizirati poslovanje turističkih tvrtki.

Veljko Ostojić pojasnio je da tijekom zime, kad su prodajne cijene u hotelima relativno niske jer tržište ne prihvaća veće, i kada su troškovi energenata puno viši nego ljeti, pogotovo u hotelima koji nude grijane bazene, spa i slično, hoteli jednostavno ne mogu podnijeti tako visoku cijenu električne energije. Drukčija je situacija tijekom ljeta, kad su prodajne cijene relativno visoke i kad je potrošnja energenata nešto manja. Tada cijene energije imaju manji udio u ukupnoj strukturi troškova i manje utječu na profitabilnost poslovanja hotela. Stoga u sektoru apeliraju da se kretanje cijena energije prati i da se, ukoliko to tržište zahtijeva, Vladine mjere produže do kraja 2023., jer bi tada gubitke ostvarene izvan sezone pokrila špica sezone.

U Hrvatskoj udruzi turizma (HUT) procjenjuju da će zbog toga u zimskoj sezoni nedostajati oko 8.000 hotelskih kreveta koji bi inače bili u funkciji.

– Vjerujem da nam je u interesu da nam hoteli rade što duže, međutim, u ovoj situaciji ne da će se sezona produžiti, nego će se bitno skratiti. I to u smislu da ne samo da se hoteli zatvaraju ranije, već će se kasnije otvoriti na proljeće i ranije zatvoriti iduće jeseni. Dakle, Uskrs iduće godine pada početkom travnja, i ako se u međuvremenu po pitanju cijena energenata nešto bitno ne promijeni, iako je, naravno, s današnje perspektive vrlo teško bilo što prognozirati, za očekivati je da će se najveći dio hotela otvoriti tek polovinom svibnja. A to je mjesec i pol dana kasnije nego u normalnim okolnostima, pojasnio je direktor HUT-a Veljko Ostojić te zaključio da bi eventualne kompenzacijske mjere države bile financijski puno manje nego izgubljena korist, jer hoteli ne rade.

A HUT i Hrvatska udruga poslodavaca predložili su da se postojeće mjere ublažavanja rasta cijena električne energije produlje do 2023. jer bi mogle značajno stabilizirati poslovanje turističkih tvrtki.

Veljko Ostojić, direktor HUT-a, pojasnio je da tijekom zime, kad su prodajne cijene u hotelima relativno niske jer tržište ne prihvaća veće, i kada su troškovi energenata puno viši nego ljeti, pogotovo u hotelima koji nude grijane bazene, spa i slično, hoteli jednostavno ne mogu podnijeti tako visoku cijenu električne energije. Druga je situacija tijekom ljeta, kada su prodajne cijene relativno visoke i kada je potrošnja energenata nešto manja. Tada, naime, cijene energije imaju manji udio u ukupnoj strukturi troškova i manje utječu na profitabilnost poslovanja hotela. Stoga u sektoru apeliraju da se kretanje cijena energije prati i da se, ukoliko to tržište zahtijeva, Vladine mjere produže do kraja 2023. jer bi tada gubitke ostvarene izvan sezone pokrila špica sezone.

Iz Valamara, najveće turističke kompanije, poručili su da su im troškovi električne energije porasli za 89 milijuna kuna, dok su ostali troškovi porasli za ukupno 126 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu te da najveći utjecaj na povećanje troškova ima trostruko povećanje cijene električne energije na 230 eura po MWh, zbog čega je skraćen rad smještajnih objekata u posezoni.

Tako će samo ova tvrtka zimi imati otvoreno desetak objekata manje, te raditi ostaju tek dva hotela – Valamar Diamant u Poreču te Valamar Sanfior u Rapcu, a tijekom zime će raditi i kamp Ježevac u Krku. U kompaniji nisu željeli komentirati kako to da su odlučili zadržati upravo krčki kamp i kakve su najave, međutim, činjenica je da je Ježevac među prvim i rijetkim kampovima na Kvarneru koji rade tijekom čitave godine.

Maistra će, prema planovima, do kraja godine imati ostvaren otprilike isti broj kapaciteta kao 2019., međutim, iduće godine će skraćivati broj operativnih dana, što znači da će imati manje otvorenih objekata, piše Novi list.