Pripovjednim kantunićem u kojem je ispred crkve sv. Bartula Ročanka Ana Pernić ispričala istarsku legendu "Kako je teta Beta spasila Roč", u glagoljaškom Roču započelo je prvo izdanje Teatrina - festivala priče, stvaralačke igre i kamišibaj kazališta. Novi projekt buzetskog Kaleida, udruge za poticanje kreativnosti i stvaralaštva, održat će se u dva trodnevna bloka, u kolovozu i studenom, na tri lokacije istarskog sjevera, u Roču, Vrhu i Buzetu, u svom premijernom izdanju na krovnu tema Narodna predaja i legende. 

Proslava priče i pripovijedanja

- U vremenu kada sve manje razgovaramo i kada su ti razgovori i riječi svedeni na puke informacije, želja nam je bila napraviti festival koji slavi izgovorenu riječ, koji slavi priču, pripovijedanje i taj neki stvaralački, kreativan pristup životu. Želja je dati neku ljepotu kroz priču kojom se međusobno grlimo i zbližavamo. Festival počiva na pripovijedanju priča, na stvaralačkoj igri, a namijenjen je djeci i odraslima, svima onima koji žele poslušati priču, kaže profesorica i dramska pedagoginja Iva Nemec, predsjednica Udruge Kaleido, idejna začetnica i voditeljica projekta Teatrin.

Projekt Teatrin u segmentu pripovijedanja okupio je brojni kreativni tim, pripovjedače, spisatelje, ilustratore, dramaturge iz Istre i Hrvatske. Tijekom festivala održavaju se i dramsko-pedagoške radionice za učitelje, nastavnike i srednjoškolce koje vode predavačice s Poslijediplomskog specijalističkog studija dramske pedagogije. Radionice vode dramaturginja Maja Sviben, dramska pedagoginja Maša Rimac Jurinović i legenda hrvatske dramske pedagogije Ines Škuflić Horvat. Teatrin obuhvaća i lutkarske radionice za izradu mitskih bića iz istarskih legendi.

Prvog dana Teatrina, održani su Pripovjedni kantunići za djecu, dramske igre za djecu, ali i radionice za učitelje srednjoškolce i studente, kreativne radionice za djecu i roditelje, predstavljena je slikovnica "Tratinčica i čudesna vrtićka krema" održana večer kreativnog pripovijedanja... Nemec je zadovoljna odazivom na Teatrin, kaže kako je odličan za popularizaciju nečega što se iduće godine želi usmjeriti k malom istarskom prepoznatljivom festivalu koji bi imao svoju tradiciju i kontinuitet. 

Okupljanje kamišibaj pripovjedača

Posebna vrijednost festivala, naglašava Nemec, je što po prvi puta u Hrvatskoj okuplja domaće kamišibaj pripovjedače, a samim time i stvara hrvatsku kamišibaj scenu, a to je pripovijedanje specifično po tome što se priča pripovijeda uz pratnju slika smještenih u malo, drveno, stolno kazalište butaj. Od kuda ljubav prema kamišibaju pitamo Ivu Nemec, koja kaže da se prvi puta s kamišibajem susrela prije šest godina na konferenciji dramske pedagogije u Ljubljani. Od tada je uistinu očarana njime jer spaja izgovorenu riječ, ilustraciju, neposrednu komunikaciju s publikom.

- Kamišibaj potječe od japanskog uličnog pripovjednog kazališta. Izvrsno je što mi ovdje spajamo književnost, ali s obzirom da sve želimo namijeniti djeci, a kamišibaj jako liči na slikovnicu, dakle na priču koja je popraćena slikom, odlično je i to što ima još i govornika, pripovjedača koji puno dinamičnije tu priču može prenijeti posebice manjoj djeci koja još ne znaju čitati. Zadnjih godina sve je popularniji u Sloveniji, a odnedavno i u Hrvatskoj. Prije tri godine u Poreču je održan mali kamišibaj festival, ali su izvođači bili stranci, ovo je prvi puta u Hrvatskoj da se hrvatski pripovjedači kamišibaja okupljaju na jednom festivalu, kaže Nemec.

Spomenimo da se Revija pripovijedanja kamišibaj priča održava danas (četvrtak) od 17 do 20 sati u naselju Vrh, a izvođači na festivalu su: Iva Nemec (Buzet), Vesna Mileta Laković (Pula), Izabela Aranza (Pula), Ana Malnar (Zagreb), Snježana Lovrinić (Buzet), Hrvoje Bogojević (Pula), Aleksandra Možar (Pula), Lana Sirotić Katarinčić (Buzet) i Amelia Lušetić (Pazin).

Povezane vijesti

• Grad Labin i Talijanska unija ulažu u kulturnu baštinu: Obnavlja se fasada palače Coppe i prostor Teatrina